Zaduženja

Građani dižu gotovinske kredite za gotovo sve, od kupnje automobila do jeftinih kuća

U slučaju potrebe, mogu se očekivati mjere koje će bankama otežati odobravanje kredita
Ilustracija
 Ronald Goršić / Duje Klarić / Vlado Kos / Hanza Media

Ubrzan rast gotovinskih kredita i činjenica da ih je u bankama sve lakše dobiti privukli su pozornost središnje banke, pa guverner Boris Vujčić najavljuje da će ubuduće pomnije pratiti taj trend, što znači da se od HNB-a mogu očekivati i neke mjere. Iduće godine očekuje se rast kreditne aktivnosti banaka, “više prema stanovništvu nego prema sektoru poduzeća”, a ono što Vujčića zabrinjava vrlo je visok rast gotovinskih kredita relativno duge ročnosti koji su neosigurani.

- To je nešto čemu ćemo posvetiti više pozornosti i analize, da vidimo treba li tu reagirati - rekao je Vujčić novinarima tijekom konferencije o istraživanju u centralnim bankama. U slučaju potrebe, mogu se očekivati mjere koje će bankama otežati odobravanje gotovinskih kredita, a koliko se može saznati, za to su na raspolaganju različite mogućnosti, primjerice ograničavanje roka na koji se odobravaju.

Preko neta

Rast gotovinskih kredita na godišnjoj razini dosegnuo je 11 posto, a građani danas mogu dobiti iznose do 300.000 kuna na rok od deset godina. Pojedine banke nude i rok otplate od 12 godina. Pritom se ne traže nikakvi kolaterali, štoviše, konkurencija na bankarskom tržištu u tom se segmentu kreditiranja zaoštrava i učestalo se reklamira da je gotovinske kredite moguće dobiti “za pet minuta”, za “30 minuta”... U suštini, po kredit više i nije potrebno odlaziti u banku, dovoljno je ispuniti formular putem interneta.

Razlog brzog odobravanja gotovinskih kredita Vujčić vidi u tome što su banke počele koristiti algoritme umjetne inteligencije za određivanje kreditne vrijednosti klijenta, na temelju financijskih podataka o njemu. No, koliko dobro sagledavaju rizike, ocijenit će HNB, kako ne bi došli “u situaciju impulzivnog uzimanja kredita”. U tome HNB već ima solidnu tradiciju, pa je Vujčić podsjetio da su uvijek bili pripremljeni reagirati prije nego što se stvari dogode. Pritom navodi primjer iz 2008., kada je HNB kočio rast kredita i pokušavao smanjiti izloženost banaka znatno prije početka krize, pa su je banke prebrodile bez bankrota. Također, pet godina prije krize u Agrokoru, navodi, počeli su smanjivati izloženost banaka prema tom koncernu. Međutim, danas je ukupan rast kredita i dalje skroman, pa će i središnja banka morati dobro odvagati bi li njezina intervencija predstavljala gušenje jedinog kredita za kojim vlada malo veća potražnja.

Uz navedenu promjenu tehnologije odobravanja kredita, danas gotovinski krediti nisu ni skupi kao nekad, pa se građanima ne da gnjaviti s drugom vrstom kredita koja je možda jeftinija, ali iziskuje više papirologije.

Usporedna ponuda banaka pokazuje da se efektivne kamatne stope na gotovinske kredite, uz promjenjivu kamatnu stopu, kreću od 6,17 posto (Karlovačka banka, Banka Kovanica) do 8,92 posto (Partner banka). Oni uz fiksnu kamatnu stopu mogu se dobiti od 6,64 posto (Splitska banka) do 8,76 posto (Primorska banka), a kombinirana kamatna stopa kreće se od 7,02 posto (HPB) do 7,36 posto (Istarska kreditna banaka).

Za što sve građani danas koriste gotovinske kredit, čini se, ne znaju ni sami bankari. Međutim, neformalno se može čuti da su svrhe različite: od kupnje automobila i opremanja stana do kupnje nekretnina, primjerice manjih stanova ili jeftinih kuća u Slavoniji.

Za razliku od razdoblja prije krize, kada su bili popularni autokrediti, u ponudi banaka danas ih gotovo i nema. Nudi ih samo Splitska banka. Tako su na kraju 2010. godine autokrediti još iznosili 6,2 milijarde kuna, a do danas su svedeni na 720 milijuna kuna. U istom razdoblju, pak, gotovinski su krediti porasli za 13,2 milijarde kuna, sa 33,2 na 46,8 milijardi, uz osjetno ubrzanje u protekloj godini, kada su uvećani za 4,3 milijarde kuna, a godinu prije rasli su za 2 milijarde kuna.

Raste optimizam

Ono što se također promijenilo u odnosu na pretkrizno razdoblje jest preferiranje kunskih kredita. Dok je prije osam godina tek trećina gotovinskih kredita bila u kunama, a dvije trećine bile su odobrene uz valutnu klauzulu, danas je obrnuto: dvije trećine tih kredita je u kunama.

Do rasta kredita, pojasnio je Vujčić, dolazi zbog povećanja raspoloživog dohotka uslijed relativno brzog rasta plaća, što je i posljedica nedostatka radne snage, a s druge strane raste i zaposlenost.

- Ako rastu i plaće i zaposlenost, onda se raspoloživi dohodak povećava, pa ljudi imaju više kreditnog kapaciteta - rekao je. Uz to, raste i optimizam potrošača jer vide bolju perspektivu na tržištu rada.

Kako su građani u pravilu najodgovorniji u vraćanju kredita, banke su se, razumljivo, opet više okrenule njima. Interes za kreditiranje poduzeća, čini se, ostaje i dalje vrlo slab.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 00:32