Iako su kunski krediti zbog valutnog rizika uvijek bili skuplji, proteklih godina stanovništvo se mnogo češće zaduživalo u domaćoj valuti, kao za kupnju stana tako i za druge potrebe. No, perspektiva uvođenja eura u idućih tri do četiri godine otvara i pitanje zašto bi netko plaćao više kamate na kredite u kunama nego u eurima te je li ih moguće već sada zamijeniti i po kojim uvjetima.
Prema podacima HNB-a, kunski krediti na kraju svibnja iznosili su 126,2 milijardi kuna ili 46,3 posto ukupnih kredita. Istodobno su devizni krediti, koji uključuju i kredite uz valutnu klauzulu, bili na razini od 146,2 milijarde kuna, što znači da su činili 53,7 posto ukupnih kredita. Pritom su devizni krediti zastupljeniji kod poduzeća, dok kod stanovništva prednjače krediti odobreni u kunam...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....