U nastavku donosimo:
- francusku dužničku slagalicu: što otkriva kombinacija javnih i privatnih obveza iznad uobičajenih pokazatelja i zašto je fokus na korporacijama
- prelijevanje napetosti s tržišta obveznica iz Pariza na osjetljive članice eurozone, uključujući PIGS i „bogatu” Belgiju
- trendove u zaduženosti i troškovima financiranja francuskih poduzeća te implikacije za održivost poslovanja
- povijesne epizode belgijskih fiskalnih drama i signale koji danas ponovno bude oprez
- što ulagači trenutno cijene u odnosu Francuska–Njemačka i kako se rizici revaloriziraju širom eurozone
Epicentar krize povjerenja u sposobnost članica Europske unije da zauzdaju rast dugova svakako je Francuska, ne kao nekoć neka od članica PIGS-a, a ta kriza se iz politički neupravljivog Macronistana počela prelijevati na ostatak europskog tržišta duga, pri čemu čak niti u poslovnim medijima još nije osviješteno da je francuski dužnički problem puno teži nego što se čini iz podatka o odnosu javnih dugova prema BDP-u, koji se približio dramatičnih 120 posto, te koji je najpoznatija mjera (ne)odgovornog vođenja nacionalnih financija. Naime, ukupni dugovi Francuske - javni, ali i privatni – značajno su viši nego u članicama poznatim po fiskalnoj nestabilnosti: javni i privatni dugovi Francuske premašili su upravo 250 posto BDP-a! To znači da je Francuska financijski u težem stanju nego eko...
