Glavni izvršni direktor Philip Morris Internationala: ‘Sad smo na 82 tržišta i tražimo prilike za ulaganja‘

Poljak Jacek Olczak glavni je izvršni direktor korporacije Philip Morris International od 2021. Zadatak koji je pred njega stavljen nije jednostavan, korporacija se mora transformirati i proizvoditi u skorijoj budućnosti pretežito "bezdimne" proizvode. Teza industrije, koju gorljivo zastupa i Olczak, jasna je: e-cigarete su 95 posto manje štetne od standardnih cigareta. Tvrde da rezultati znanstvenih istraživanja potvrđuju njihovu tezu.

Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) zastupaju, pak, stav da su restrikcije bolje rješenje.

Početkom 2024. u Panami će se održati Konferencija stranaka potpisnica okvirne konvencije o kontroli duhana (FCTC). Plan Svjetske zdravstvene organizacije je jasan. Bezdimne proizvode želi izjednačiti s cigaretama.

Svjetska zdravstvena organizacija nastavlja poticati vlade da zabrane ili izjednače bezdimne proizvode s cigaretama, čime bi se potpuno promašilo rješenje za bit problema. Svako izjednačavanje bezdimnih proizvoda s cigaretama negiralo bi znanost koja stoji iza tih proizvoda i doprinijelo tome da punoljetni pušači ostanu zakinuti za informacije o prednostima ovih proizvoda u odnosu na cigarete te najvjerojatnije nastave pušiti. Malo je vjerojatno da će većina odjednom odlučiti prestati pušiti, a, s druge strane, neinformirani pušači vjerojatno neće prijeći na manje štetne proizvode. Zašto je ovo važno? Zato što, kao što kreatori duhanske politike i znanstvenici znaju, istraživanja pokazuju da grijani duhanski proizvodi, a pogotovo e-cigarete, nisu jednako štetni kao cigarete.

Čak ako i prihvatimo dogmatski model Svjetske zdravstvene organizacije koji uključuje samo restrikcije kao rješenje - ograničavanje oglašavanja i visoke poreze - i dalje je upitna učinkovitost tog rješenja s obzirom na to da još uvijek imamo 1,2 milijarde pušača na svijetu. Ako, pak, u obzir uzmemo činjenicu da svjetska populacija raste, uskoro ćemo čak imati veći broj pušača nego što ih je bilo prije. Zato, da bismo spriječili porast broja pušača, trebamo tragati za drugačijim rješenjima. Nadam se ipak da će odgovorni ljudi koji se sastaju u Panami shvatiti kako stvari, zapravo, stoje. Porezna diferencija pomogla bi okorjelim pušačima razdvojiti cigarete od manje štetnih alternativa.

Stav koji zastupaju stručnjaci iz WHO-a malo je drugačiji. Oni tvrde da bezdimne alternative cigaretama mlade ljude uvode u svijet duhana.

Postoje znanstveni dokazi da bezdimni proizvodi predstavljaju put prema prestanku konzumacije cigareta, a ne da su ulazak u svijet nikotina. Na nekim mjestima e-cigarete su, nažalost, uistinu postale popularne među mladima, no ne zaboravimo činjenicu da postoji i jednako tako mnogo primjera gdje se stvari nisu tako odvijale - gdje e-cigarete koriste uglavnom punoljetni pušači. Važno je znati o kakvim točno bezdimnim proizvodima govorimo. Kada govorimo o proizvodima Phillipa Morrisa, koji se mogu pronaći na 82 svjetska tržišta, nismo zapazili rast postotka korištenja kod mladih ljudi. Štoviše, zapazili smo da na tržištima na kojima smo prisutni raste broj punoljetnih pušača koji su u potpunosti odbacili cigarete i prihvatili naše grijane duhanske proizvode. No, ono što moram naglasiti jest da kao kompanija činimo sve što je u našoj moći kako naši proizvodi ne bi došli u ruke maloljetnika.

Možemo li, zapravo, znati koliko jesu ili nisu štetne spomenute alternative cigaretama prije nego što prođe neki dulji period i provedu se detaljna istraživanja na samim konzumentima?

Za potpune epidemiološke rezultate potrebno je 30 ili 40 godina. No, danas postoji dovoljno dokaza o tome da naši bezdimni proizvodi ne sadrže ni blizu tolike razine štetnih sastojaka koliko ih sadrže cigarete. Prosječne razine štetnih sastojaka u našim bezdimnim proizvodima značajno su smanjene u odnosu na cigarete, stoga, iako nisu bez rizika i stvaraju ovisnost, predstavljaju bolji izbor od nastavka pušenja cigareta. Poanta je da, ako ne dozvolimo da bezdimni proizvodi budu primjereno zastupljeni na tržištu, nećemo naučiti ništa novo, a pušači će nastaviti konzumirati cigarete. Dakle, to nije najrazumniji odgovor na problem pušenja. Ako uzmemo primjer Švedske, to je danas zemlja s daleko najmanjom stopom pušenja u Europi, ispod 6 posto, upravo zahvaljujući alternativnim proizvodima. Konkretno, u njihovu slučaju to je snus - proizvod koji, unatoč tome što je jedan od razloga zašto švedski muškarci imaju jednu od najnižih razina učestalosti bolesti povezanih s pušenjem u Europi, ostaje zabranjen u ostatku EU. Za usporedbu, prosječna stopa pušenja u EU je oko 20 posto.

Uložili ste u farmaceutsku industriju. Kupili ste Vecturu i dansku Fertin Pharmu. Plan je bio da do 2025. ostvarujete milijardu dolara prihoda od sektora koji nisu povezani s duhanskom industrijom. No, odustali ste od tog roka.

Na tome trebamo ‘zahvaliti‘ pojedinim strukturama unutar organizacija poput WHO-a, koje smatraju da kad god Philip Morris investira u nešto izvan cigaretnog biznisa, to ne treba poduprijeti. Vjerujem da se jako puno znanja i sposobnosti koje smo stekli razvijajući duhanske proizvode može koristiti i u drugim granama. No, ako ne transformiramo kompaniju, i ne idemo izvan duhana i nikotina, u suštini ostajemo u biznisu s cigaretama, a to nije ono što želimo.

Tko vas opstruira? Možete li navesti neke primjere?

Investirali smo u kanadsku tvrtku Medicago. Ta tvrtka razvila je cjepivo protiv covida, no od WHO-a smo dobili jasnu poruku da to cjepivo neće biti globalno distribuirano. I to samo zato što je Phillip Morris vlasnik 23 posto kompanije. To dovoljno ilustrira koliko je druga strana protiv bilo kakve opcije da se Phillip Morris bavi bilo čime osim prodajom cigareta. Ako smo u pravu, a vjerujem da jesmo, trebamo se nastaviti boriti za naš cilj. No, dozvoliti pušačima da i dalje nastavljaju pušiti cigarete znajući da možemo razviti i uspješno komercijalizirati proizvode koji su dokazano manje štetni, bilo bi nemoralno.

Kako je sukob u Ukrajini utjecao na vaše poslovanje? Tamo ste imali tvornice.

Prije svega moram reći da je svaki rat, jedan rat previše. Konkretno u Ukrajini, prestali smo s radom u našoj tvornici u Kharkivu kako bismo zaštitili sigurnost naših radnika. No, nastavljamo i dalje plaćati naše radnike jer im moramo pružiti potporu u ovim teškim vremenima. U zapadnom dijelu Ukrajine uspostavljamo novu tvornicu, ali za to će nam trebati vremena. Kada je riječ o ratovima, postoje ljudi koji su bolje informirani i educirani da se bave takvim problemima, a ono što mi kao korporacija možemo jest pobrinuti se za naše ljude i pomoći civilima koji pate.