U zadnjih 30 godina Hrvatska se usredotočila na privlačenje stranog kapitala kako bi potaknula gospodarski rast i zapošljavanje, a sada joj je naglasak na uvozu tehnologije i znanja, menadžerskih vještina i načina rada, istaknuto je jučer na tradicionalnom poslovnom ručku Američke gospodarske komore (AmCham) u Hrvatskoj posvećenom utjecaju izravnih stranih ulaganja (FDI) na konkurentnost.
- U zadnjih 30 godina Hrvatska je primila više od 40 milijardi eura stranih ulaganja - podsjetio je glavni ekonomist Svjetske banke u Hrvatskoj Josip Funda u uvodnom izlaganju AmChamova skupa koji je u zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn okupio stotinjak sudionika, uglavnom biznismena, predstavnika diplomatskog kora i državnih institucija. Do 2008. i početka globalne financijske krize, naznačio je Funda, FDI u Hrvatskoj bila su značajna i iznosila su od 2,5 do 3 milijarde eura godišnje s dominantnim ulaganjima kroz kupnju poduzeća.
- Nakon 2009. počinje hrvatska recesija koja traje do 2014. uz pad ulaganja. Nakon 2014. kreće i oporavak hrvatskog gospodarstva i izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku. Unatrag tri godine FDI u Hrvatskoj kreću se od 2,5 do 4 mlrd. eura godišnje - naveo je Funda. Istaknuo je da je Hrvatska pri vrhu zemalja srednje i jugoistočne Europe po FDI-ju per capita s pokazateljem od 6000 eura stranih ulaganja po glavi stanovnika.
- Strana ulaganja dijelimo na greenfield investicije, zadržanu dobit i dužničke instrumente. U Hrvatskoj zadnjih godina dominiraju zadržane dobiti. Za vlasnička ulaganja obično kažemo da imaju najbolji utjecaj na neku ekonomiju. Hrvatska ne stoji dobro u sektorskim ulaganjima. Naime, nisu sva strana ulaganja sama po sebi dobra. U hrvatskoj ekonomiji dominiraju strana ulaganja u nekretnine i financijski sektor - upozorio je Funda. Udio prerađivačke industrije, dodao je, u izravnim stranim ulaganjima u Hrvatsku je oko 10 posto, dok je Mađarska, primjerice, na 70 posto istovrsnog pokazatelja.
Ključni faktori
- Kupnja nekretnina dosegla je 10 posto svih stranih ulaganja u RH kada gledamo proteklih 30 godina, a kada gledamo zadnjih deset, taj je udjel 20 posto, što je vrlo visok udjel - napomenuo je Funda.
Osvrnuvši se na značaj stranih ulagača za hrvatsku ekonomiju, Funda je podsjetio da strane tvrtke u RH generiraju oko 50 posto izvoza, zapošljavaju oko 25 posto svih zaposlenih u državi i s udjelima u stvaranju dodane vrijednosti koji se, ovisno o sektoru, kreću i do 60 posto kao u ICT-u ili 40 posto u turizmu.
Za povećanje FDI-ja, naznačio je Funda, ključni su faktori koje multinacionalne kompanije najviše cijene kad odlučuju gdje će investirati. Ti su faktori politička stabilnost i sigurnost ulaganja, makroekonomska stabilnost te pravosuđe i regulatorni okvir.
U središnjem panelu AmChamova skupa pod nazivom "Kako kvalitetnije konkurirati drugim tržištima u privlačenju stranih ulaganja" sudjelovali su državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Goran Romek, predsjednik Uprave i direktor prodaje i komercijalne izvrsnosti Zagrebačke pivovare Miroslav Holjevac, Josip Funda i direktor za istočnu Europu u kompaniji Maersk Ivić Vodopija uz moderiranje Andree Doko Jelušić. Holjevac se zauzeo za rasterećenje cijene rada jer je, istaknuo je, nedostatak radnika glavni problem domaćeg tržišta rada i širega gospodarskog okruženja. Govoreći o državnoj politici privlačenja FDI-ja, Romek je najavio da će Hrvatska ići u daljnja porezna rasterećenja za investitore.
Pozitivna iskustva
- Uskoro ćemo izaći s detaljnim planom privlačenja ulaganja - kazao je Romek. Govoreći o investiciji Maerska u RH, Ivić Vodopija upozorio je da i luku Rijeka i luku Koper u Sloveniji u Maersku smatraju strateški važnim lukama.
- Sve institucije i agencije u RH puno su nam pomogle kada smo krenuli s ulaganjima u Rijeci. Naša iskustva su vrlo pozitivna - naveo je Vodopija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....