Dubravko Grgić

Glasao sam za nagodbu, ali tužbom ću od roll-upovaca i savjetnika naplatiti 100 mil. eura

Jednako kao i Koncern Agram, i Franck je glasao za nagodbu vjerovnika
Arhivska fotografija, Dubravko Grgić
 Jure Mišković / Hanza Media

Tvrtke iz Koncerna Agram glasale su za nagodbu vjerovnika Agrokora, ali Koncern Agram nije povukao osporavanja preko sto milijardi kuna jamstava koja su poduzeća unutar Agrokor Grupe davala Agrokoru d.d. na ime kredita koje je ta kompanija uzimala. To nam je danas potvrdio Dubravko Grgić, suvlasnik Koncerna Agram i odvjetničke kuće Grgić i partneri.

“Nisam htio ugroziti proces nagodbe, na kraju su tvrtke iz Koncerna Agram glasale za nagodbu, ali nismo uspjeli postići dogovor ni sporazum s vjerovnicima, budućim vlasnicima Agrokora, oko rješenja našeg problema i naših zahtjeva. Bio sam uvjeren da će se taj dogovor uspjeti postići, pokušat ćemo još neko vrijeme raditi na tom dogovoru, ali ako do sporazuma ne dođe, neće nam preostati ništa nego da nastavimo sa sudskim procesima vezanim uz osporavanje jamstava, a potom ćemo pokrenuti i zahtjev za naknadu štete. Posebno želim naglasiti da ti sudski procesi neće utjecati na nagodbu vjerovnika, jer će već biti osnovana takozvana zrcalna društva, niti će naši odštetni zahtjevi biti upućeni prema državi. Zahtjeve za naknadu štete podnijeti ćemo prema kreditorima roll upa i savjetnicima izvanredne uprave Agrokora, jer smatramo kako su oni odgovorni za kreiranje ishoda u kojem smo oštećeni. Odštetni zahtjev će biti u visini od oko 100 milijuna eura i siguran sam da ćemo u tom sudskom procesu uspjeti. Naravno, ponavljam, još postoji mogućnost dogovora, ali ako do sporazuma ne dođe, mi ćemo svoje interese obraniti na sudu, i to bez ugrožavanja interesa hrvatske države i hrvatskog gospodarstva”, rekao nam je Dubravko Grgić.

Kako smo doznali iz više izvora, tijekom zadnja dva dana i noći trajali su pregovori na relaciji roll up kreditori - savjetnici izvanredne uprave - Koncern Agram, ali dogovor ipak nije postignut. Iz izvanredne uprave nam je jučer rečeno kako se nadaju da će se i sporazum s Koncernom Agram uskoro postići, ali je očito da je negdje jako zapelo. Podsjetimo, u nagodbi vjerovnika navedeno je kako će se sporazum s Koncernom Agram riješiti tako što će im budući vlasnici Agrokora otkupiti njihove dionice Agrolagune i Žitnjaka, a moglo se doznati kako se radilo o iznosu od oko 20 milijuna eura.

Međutim, čini se da Agramu budući vlasnici Agrokora nisu dali dovoljno jake garancije da će se taj sporazum koji se navodi u nagodbi zbilja i provesti, a prema dostupnim informacijama proizlazi da su te pregovore otežavali imatelji obveznica, odnosno roll up kreditori predvođeni fondom Knighthead Capital Management. Stoga sada slijedi nova runda pregovora, a Grgić je odlučio poslati i javno dovoljno jasnu poruku da neće dopustiti da ga se prevari i da će sudskim putem zaštititi interese Agram ako se inicijalni dogovor ne bude poštivao.

Jednako kao i Koncern Agram, i Franck je glasao za nagodbu vjerovnika, ali Adris Grupa nije tako postupila. “Ostajemo kod svih argumenata koje smo iznijeli u javnosti i zbog kojih nismo podržali nagodbu vjerovnika. Za nas je ovo vjerovničko-pravni, a ne politički ili neki drugi odnos. Ustrajat ćemo u zaštiti svojih interesa”, poručili su iz rovinjske kompanije, koja je osporila legitimitet dvaju agenata koji su predstavljali imatelje obveznica u ovom postupku, jer u Adrisu smatraju da su svi imatelji obveznica pojedinačno morali prijaviti svoje tražbine. No čak i neovisno o tome, nema sumnje da će i Adris Grupa podnositi žalbe i tužbe na niz sudskih razina, ali vjerojatno i još neki drugi vjerovnici koji nisu zadovoljni ishodom procesa, kao i bivši dioničari poduzeća Agrokor Grupe koji će nagodbom ostati bez vlasništva. Ako svi oni postupe onako mudro kao što to najavljuje Koncern Agram, a to znači da će tužiti roll up kreditore i savjetnike izvanredne uprave, a ne državu, njihovi bi postupci mogli dodatno dobiti na snazi. Naime, sudovi tada neće biti opterećeni time da bi njihove presude mogle ugroziti državu, pa će moći “opuštenije” prići tim procesima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 17:31