Tužni skup

FOTO: Održana komemoracija bivšem guverneru HNB-a Željku Rohatinskom

Osim monetarne politike, Vujčić je podsjetio i na veliki doprinos Rohatinskog za stabilnost bankarskog sustava
 Damjan Tadić / CROPIX

"Napustio nas je dobar, skroman i odvažan čovjekom, ali i izvanserijski stručnjak koji je svojim djelovanjem obilježio jednu epohu, ne samo središnje banke, već i cijelog društva", kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić na komemoraciji za svog prethodnika Željka Rohatinskog koji je preminuo 12. prosinca prošle godine u 68. godini života. U sadržajnom i prisnom osvrtu na zajednički rad od 2000. do 2002. godine Vujčić je podsjetio kako je Rohatinski imao vrlo rijetku želju “za spoznajom sveukupnih interakcija ekonomskih kretanja".

- Tijekom svoja dva mandata vođenja HNB-a, Roha, kako su ga svi od milja zvali, ostavio je neizbrisiv trag, a instituciju je učinio prepoznatljivom, ne samo u domaćem nego i u međunarodnom kontekstu, kazao je Vujčić. Pritom je podsjetio na njegovo nekonvencionalno vođenje monetarne politike i makroprudencijalne mjere kojima je cilj bio obuzdati prekomjerno kreditiranje i vanjsko zaduživanje, mnogo prije nego što su ti termini ušli u standardnu jezičnu upotrebu suvremene monetarne politike. S izbijanjem globalne financijske krize 2008. godine, kazao je “u punom svijetlu pokazala se dalekovidnost politika HNB-a. To što Hrvatska nije bila u krugu zemalja koje su tražile financijsku pomoć MMF-a i Komisije bio je dokaz koliko su učinkovite i dobro osmišljene bile mjere HNB-a implementirane sredinom 2000-ih. "Bilo je to, rekao bih, Rohino životno djelo", naglasio je Vujčić.

Osim monetarne politike, Vujčić je podsjetio i na veliki doprinos Rohatinskog za stabilnost bankarskog sustava, pri čemu je izdvojio tri slučaja u kojima je su do izražaja ujedno došli njegova osobnost i pristup poslu, a to su Riječka banka, izdanje suglasnosti BLB-u za preuzimanje Hypo banke, te pokušaj Nove Ljubljanske banke da svoj povratak na hrvatsko tržište uvjetuje ulaskom Hrvatske u EU.

Znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu Andrea Mervar, u prilično sjetnom izlaganju, prisjetila se vremena ‘90-ih godina kada su zajedno uređivali stručni časopis Privredna kretanja i ekonomska politika, poznatiji kao Plava knjiga. U to vrijeme kada su ekonomija i ekonomska publicistika imali nešto drugačiji tretman u društvu, Rohatinski je bio uvodničar i prvi urednik stručnog časopisa koji je svakog mjeseca sve važno što se u ekonomiji događalo.

Nakon što su zajedno uredili 80 brojeva, Rohatinski je s Instituta otišao u PBZ, a Plavu knjigu nastavila je uređivati Mervar. No, kako je kazalo, sudbina je htjela da je prošle godine prestao izlaziti i taj stručni ekonomski časopis. Bivši ministar financija Mato Crkvenac Rohatinskog je upoznao u Republičkom zavodu za društveno planiranje, u koji je, kao najbolji student zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, došao 1974. godine, a 1989. imenovan je njegovim generalnim direktorom.

Kako je kazao, Rohatinski se uvijek isticao originalnošću pristupa ekonomiji. Inzistirao je da Zavod, prije svega, bude stručna institucija, a od onog što je ponudio, politika je birala i odlučivala što će primjenjivati. U posljednjim godinama života Rohatinski se inspiraciju pronašao u pisanju i u kratkom razdoblju objavio je četiri knjige, među kojima i "Time and Economics: The Concept of Functional Time" koju je 2017. godine objavio je jedan od najvećih svjetskih akademskih izdavača Palgrave Macmillan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 12:38