Europska središnja banka snizila je kamatnu stopu prvi put u 5 godina!

Europska središnja banka u četvrtak je prvi put u pet godina snizila kamatnu stopu s 4% na 3.75%.

To je u skladu s predviđanjima analitičara, o čemu je prije tjedan dana pisao i naš novinar Gojko Drljača.

Ujedno je riječ o drugoj većoj svjetskoj ekonomiji koja je povukla takav potez ovog tjedna, nakon što se na isto odlučila i Kanada.

Proteklih dvije godine središnje banke su održavale visoke razine kamatnih stopa kako bi tako utjecale rast inflacije, to jest - kako bi ju pomogle smanjiti. No, dok visoke kamatne stope mogu spustiti inflaciju, budući da novac čine skupljim, istovremeno mogu i ograničiti ekonomski rast. Opet, zato što novac, a samim tim i posuđivanje novca čine skupljim.

Priopćenje ESB-a

O spuštanju kamatne stope opširnim priopćenjem oglasila se i ESB, a mi ga ispod prenosimo u cijelosti.

- Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ESB‐a za 25 baznih bodova. Na temelju nove ocjene inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike u ovom je trenutku, nakon devetomjesečnog razdoblja u kojem nismo mijenjali kamatne stope, primjereno ublažiti restriktivnost monetarne politike. Od sastanka Upravnog vijeća u rujnu 2023. inflacija se smanjila za više od 2,5 postotnih bodova i inflacijski izgledi znatno su se poboljšali. Smanjila se i temeljna inflacija, što dodatno upućuje na zaključak o slabljenju cjenovnih pritisaka, i smanjila su se inflacijska očekivanja za sva razdoblja. Uvjeti financiranja ostali su restriktivni zbog monetarne politike, što je pridonijelo smanjenju potražnje i održavanju čvrste usidrenosti inflacijskih očekivanja te tako dalo velik doprinos smanjenju inflacije.

Istodobno, unatoč napretku ostvarenom u proteklim tromjesečjima, domaći cjenovni pritisci i dalje su snažni u uvjetima povećanog rasta plaća te će inflacija vjerojatno ostati na razinama višima od ciljne u velikom dijelu sljedeće godine. Najnovije projekcije stručnjaka Eurosustava za ukupnu i temeljnu inflaciju revidirane su naviše za 2024. i 2025. u odnosu na projekcije iz ožujka. Stručnjaci sada predviđaju da će ukupna inflacija prosječno iznositi 2,5% u 2024., 2,2% u 2025. i 1,9% u 2026. U vezi s inflacijom bez energije i hrane stručnjaci predviđaju prosječnu stopu od 2,8% u 2024., 2,2% u 2025. i 2,0% u 2026. Gospodarski rast trebao bi se povećati na 0,9% u 2024., 1,4% u 2025. i 1,6% u 2026.

Upravno vijeće odlučno se zalaže za skori povratak inflacije na njegov srednjoročni cilj od 2%. Ključne kamatne stope ostat će dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko bude potrebno za postizanje tog cilja. Pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike na svakom sastanku Upravno vijeće nastavit će primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, njegove će odluke o kamatnim stopama ovisiti o ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka te dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Upravno vijeće ne opredjeljuje se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

Osim toga, Upravno vijeće danas je potvrdilo da će smanjivati držanja Eurosustava u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP) za prosječno 7,5 mlrd. EUR mjesečno u drugoj polovici godine. Načini smanjenja držanja vrijednosnih papira u sklopu PEPP‐a uglavnom će biti u skladu s načinima smanjenja držanja u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP).

Ključne kamatne stope ESB‐a

Upravno vijeće odlučilo je smanjiti tri ključne kamatne stope ESB‐a za 25 baznih bodova. U skladu s tim, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja smanjit će se na 4,25%, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 4,50%, a kamatna stopa na novčani depozit na 3,75%. Smanjenje će stupiti na snagu 12. lipnja 2024.

Program kupnje vrijednosnih papira i hitni program kupnje zbog pandemije

Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) smanjuje se umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira.

Upravno vijeće i dalje će u cijelosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP) do kraja lipnja 2024. U drugoj polovici godine mjesečno će smanjivati portfelj PEPP‐a za prosječno 7,5 mlrd. EUR. Upravno vijeće namjerava obustaviti reinvestiranje u sklopu PEPP‐a na kraju 2024.

Upravno vijeće i dalje će, radi smanjenja rizika za transmisijski mehanizam monetarne politike povezanih s pandemijom, fleksibilno reinvestirati dospjele iznose u portfelju PEPP‐a.

Operacije refinanciranja

Kako banke budu otplaćivale iznose pozajmljene u sklopu ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, Upravno vijeće redovito će ocjenjivati doprinos ciljanih operacija kreditiranja i otplate pozajmljenih iznosa stajalištu monetarne politike.

Upravno vijeće spremno je prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija u srednjoročnom razdoblju vratila na ciljnu razinu od 2% i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike. Nadalje, Upravnom vijeću na raspolaganju je instrument zaštite transmisije, kojim može odgovoriti na neopravdanu, neurednu tržišnu dinamiku koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja radi djelotvornijeg ispunjavanja zadaće održavanja stabilnosti cijena, stoji u priopćenju.