Hrvatima ne smeta vrućina, bitno manje troše na klimatizaciju prostora od europskih rekordera

Potrošnja energije za hlađenje u kućama i stanovima Europske unije u stalnom je porastu od 2018. te se do 2024. udvostručila, izračunao je statistički ured Unije Eurostat.

- Kako dani postaju topliji klimatizacija igra sve veću ulogu u načinu na koji se ljudi nose s vrućinom. U kućanstvima EU potrošnja energije za hlađenje stalno se povećavala dosegnuvši 80,4 tisuće teradžula (TJ) u 2024. - navodi se u osvrtu Eurostata koji ukazuje na nekolicinu članica Unije s najvećim porastom potrošnje energije na hlađenje. Riječ je o Španjolskoj, Italiji i Grčkoj u kojima se lani ukupno potrošilo 65 posto cjelokupnog energetskog "konzuma" klima-uređaja u EU.

- Cipar i Malta imaju daleko najveće udjele energije korištene za hlađenje prostora u konačnoj potrošnji kućanstava, sa 16 posto (Cipar) i 15 posto. U Grčkoj je 7,4 posto potrošnje energije u kućanstvima bilo za hlađenje, dok su u Španjolskoj i Italiji udjeli bili niži, s 2,5 posto i 2,3 posto - napominje Eurostat.

Rat na zapadu Europe oko klima uređaja, hrvatski fizičar: ‘Pogledajte samo primjer s juga SAD-a...‘

Hrvatska, prema istome izvoru, odudara od opisanih trendova rasta klimatizacije europskih kućanstava. Naime, u 2024 zabilježena je potrošnja u domaćim kućama i stanovima za hlađenje od 1,92 tisuća teradžula i bez promjena u odnosu na istovrsne podatke iz 2023. Štoviše, potrošnja energije za kućne klima-uređaje u nas u padu je ili stagnira od 2021. kada je iznosila 1,97 teradžula. I udjel energije potrošene na kućne klime u ukupnoj potrošnje energije kućanstava u nas je manji nego u spomenutim članicama Unije te iznosi 2,1 posto.

Predvodnici u "obnovljivcima"

Proširivši analizu klimatizacije kuća i stanova EU na ukupne energetske trendove kućanstava Unije, Eurostat, među ostalim, napominje kako europska kućanstva troše 26 posto ukupne potrošnje energije u Uniji. Najviše energije stanovnici EU troše na grijanje, oko 61 posto, zatim slijedi topla voda (15,6) i rasvjeta s 14,5 posto.

Ispred klimatizacije koja okupira oko 0,8 posto energetske potrošnje kućanstava Unije je i kuhanje. Eurostat skreće pozornost na podatak da je plin izvor oko trećine energije koja se troši u kućanstvima EU, ali i na činjenicu da električna energija proizvedena u elektranama na sunce i vjetar sudjeluje, zajedno s bioplinom, s 23 posto u ukupnoj energetskoj potrošnji europskih kućanstava.

I u Hrvatskoj se najviše energije u kućama i stanovima troši na grijanje (66,8 posto) i zagrijavanje vode (10,8), a kada su u pitanju izvori energije jedna je od predvodnica Unije je po udjelu "zelene" energije s čak 61,8 posto ukupnog energetskog "kolača". S više od 60 posto "obnovljivci" u izvorima potrošnje energije u kućanstvima sudjeluju još samo u Portugalu, Estoniji i Malti.