Europska unija priprema nova pravila prema kojima bi europske kompanije morale ključne komponente nabavljati od najmanje tri različita dobavljača, a sve kako bi smanjile ovisnost Europe o Kini.
Pravila bi se odnosila na nekoliko važnih sektora, piše Financial Times, poput kemijske industrije i proizvodnje industrijskih strojeva, koji se već dugo žale na sve veći priljev jeftinih kineskih proizvoda. Bruxelles ove mjere priprema kao odgovor na kineska ograničenja izvoza važnih tehnologija i sirovina.
Prema europskom planu, tvrtke više ne bi smjele nabavljati većinu ključnih dijelova od samo jednog dobavljača. Gornja granica trebala bi biti između 30 i 40 posto ukupne nabave. Preostale komponente morale bi dolaziti od najmanje tri različita dobavljača, koji pritom ne bi smjeli svi biti iz iste države. Europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič time želi smanjiti golemi trgovinski deficit Europske unije s Kinom, koji doseže oko milijardu eura dnevno, te zaštititi europske kompanije od kineskog korištenja trgovine kao političkog i ekonomskog pritiska, tvrde za Financial Times europski dužnosnici.
Kina je uputila Europskoj uniji najizravniju prijetnju u nekoliko desetljeća!
Koliko Europa ovisi o kineskim sirovinama pokazalo se prošle godine, kada su neke europske automobilske tvornice morale privremeno zaustaviti proizvodnju nakon što je Kina ograničila izvoz magneta od rijetkih metala i drugih važnih komponenti. Zbog toga Bruxelles priprema i novi val kaznenih carina na kineske kemikalije i industrijske strojeve kako bi usporio nagli rast jeftinog uvoza iz Kine, koji snažno pogađa europske proizvođače.
“U mnogim područjima Europa postupno postaje previše ovisna o kineskom izvozu”, otkrio je za Financial Times jedan visoki dužnosnik Europske komisije. “Takva ovisnost ima svoju cijenu i zato moramo ubrzati diversifikaciju dobavljača i opskrbnih lanaca.”
Dužnosnici EU upozorili su da su planovi još u ranoj fazi, ali će biti predstavljeni na sastanku Komisije posvećenom Kini 29. svibnja. Ako povjerenici daju zeleno svjetlo, detaljan prijedlog mogao bi potom potvrditi summit čelnika EU krajem lipnja.
Jedan europski dužnosnik naglasio je da nove mjere nisu usmjerene isključivo protiv Kine. Problem je, kaže, i to što Europa kod nekih važnih sirovina i kemijskih materijala ovisi o vrlo malom broju zemalja. Primjerice, većina helija dolazi iz SAD-a i Katara, dok se kobalt uglavnom nabavlja iz Demokratske Republike Kongo i Indonezije.
Glasnogovornik Europske komisije za trgovinu Olof Gill potvrdio je da će se o toj temi raspravljati 29. svibnja, ali nije htio otkrivati detalje internih razgovora. Naglasio je i da se na tom sastanku neće donositi konačne odluke niti službeni prijedlozi zakona.
Kemijska industrija na rubu pucanja
EU je već prošle godine predložio povećanje carina na čelik na 50 posto te smanjenje bescarinskih kvota kako bi zaštitio europsku industriju čelika, koja je pala na najnižu razinu u povijesti. Dužnosnici sada tvrde da bi Bruxelles mogao dati povoljnije kvote “pouzdanim partnerima”, dok bi ih drugim zemljama smanjio, čime bi se dodatno ograničio utjecaj kineskog izvoza na europsko tržište.
Europski dužnosnici tvrde da sadašnji mehanizmi zaštite od dampinga i subvencioniranog uvoza djeluju presporo jer istrage, prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije, mogu trajati i do dvije godine. Problem je i to što carine smiju biti samo proporcionalne šteti koju uzrokuje uvoz, dok kineske kompanije zbog nižih troškova proizvodnje često mogu podnijeti dodatne carine i nastaviti prodavati robu po konkurentnim cijenama.
Pod velikim pritiskom nalaze se i odjeli Europske komisije zaduženi za trgovinsku zaštitu, jer broj pritužbi europskih industrija naglo raste. Financial Times piše da je kemijska industrija prijavila rekordan broj slučajeva, a jedan čelnik sektora upozorio je da je industrija “na rubu pucanja”.
Zbog toga Bruxelles razmatra i brže zaštitne mjere koje bi se automatski aktivirale kada uvoz naglo poraste. Takve mjere mogle bi trajati do pet godina i trebale bi europskim proizvođačima dati vrijeme za oporavak i jačanje konkurentnosti. Neimenovani dužnosnik je za Financial Times rekao da su već i ranije mjere za zaštitu europske industrije čelika izazvale snažan otpor zemalja koje izvoze u Europu, što u Bruxellesu vide kao znak da bi nove zaštitne mjere doista mogle imati učinak.
“Već sama politička reakcija pokazuje da naši trgovinski partneri vjeruju da bi ove mjere mogle biti učinkovite”, rekao je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....