Bio bih šokiran ako projekt Južne plinske interkonekcije ne bi podržala Europska unija, ustvrdio je na današnjem, drugom danu summita Inicijative triju mora u Dubrovniku ministar energetike Chris Wright.
- Mi smo u stalnom dijalogu s EU-om i naši su sugovornici svjesni da su potrebna velika ulaganja u energetsku infrastrukturu te imaju želju za suradnjom sa SAD-om. U BiH plinovod nije napravljen 40 godina i uvjeren sam da će i EU podržati infrastrukturna ulaganja koja nesporno donose bolji život i korist za sve - rekao je Wright.
Pojašnjavajući termin Trumpova plinovoda mira, koji se koristi u javnosti za Južnu interkonekciju, Wright je rekao da se ne radi o jednini, nego o množini.
- Radi se o plinovodima, a ne o plinovodu, i radi se o oduševljenju predsjednika SAD-a energijom te njegovoj privrženosti razvoju energetskih projekata u SAD-u i u svijetu. Predsjednik Trump želi da se energetska infrastruktura razvija kao nikada dosad i radi na tome - kazao je ministar energetike u Trumpovoj administraciji. Otkrio je da Bijela kuća vodi razgovore s partnerima o mnogim plinovodima.
Sporni natječaj u BiH
Osvrnuvši se na kritike načina na koji je američka kompanija AAFS Infrastrukture, bez javnog natječaja, postavljena za nositelja izgradnje Južne plinske interkonekcije u BiH, Wright je rekao da se radi o investiciji u koju će zbog složenosti biti uključene mnoge tvrtke.
- Da, američka kompanija je kapitalna za realizaciju projekta, ali od njega će imati koristi i BiH, i Hrvatska, i mnogi drugi - naveo je. Upitan za posljedice udaljavanja Trumpove administracije od NATO-a i dosadašnje jedinstvene obrambene politike Zapada na energetske projekte o kojima je govorio, Wright je ustvrdio kako apsolutno ne stoje ocjene da je došlo do razlaza između SAD-a i zapadnih saveznika.
- Kritika predsjednika Trumpa prema Europi usmjeren je na jačanje vojne i sigurnosne snage Europe. Cijenili bismo više razumijevanja i potpore naših saveznika za napore koje poduzimamo kako bismo Iran odvratili od ciljeva koje ta država, najveći svjetski sponzor terorizma, pokušava ostvariti, a koji su za SAD potpuno neprihvatljivi - komentirao je Wright, dodavši da će SAD ustrajati na sadašnjoj politici prema Iranu.
Iran je, dodao je, bio nekoliko tjedana do stvaranja deset nuklearnih bombi koje su, poručio je, mogle pogađati i Dubrovnik i Hrvatsku. Problem s Iranom, dodao je, postoji 47 godina i moralo ga se jednom riješiti jer je riječ o egzistencijalnoj prijetnji i za SAD i za naše saveznike.
‘Ovo je zlatno doba odnosa SAD-a i Hrvatske, riječ je o najvećem ulaganju u hrvatskoj povijesti‘
Data centar i nuklearke
Upozorio je da je i osobnim primjerom pokazao koliko su mu države okupljene u Inicijativu triju mora važne.
- U 14 mjeseci, koliko sam na ovoj dužnosti, tri puta sam boravio u zemljama Inicijative triju mora. Očekivalo bi se da idem u London, Pariz, Rim, možda i Berlin, no kao ministar energetike zanima me gdje su dinamizam, rastuće prilike i snažan napredak - pojasnio je. Kao primjer dinamizma, rastućih prilika i napretka naveo je projekt velikog data centra pokraj Topuskog u Sisačko-moslavačkoj županiji.
- Gradnja novih velikih data centara, velikih energetskih infrastrukturnih objekata i modernih pogona - to je ono što vraća optimizam, dinamizam i zamah. To je ono što me i osobno oduševljava, to je ono što Hrvatska pokazuje projektima kao što je veliki data centar - komentirao je američki ministar energetike.
Na pitanje je li američka investicija u data centar kod Topuskog povezana s izvozom američke nuklearne tehnologije u Hrvatsku, budući da će data centar trebati količine električne energije koje postojeće i planirane hrvatske elektrane ne mogu proizvesti, Wright je odgovorio kako je na summitu u Dubrovniku s hrvatskim partnerima razgovarao o mnogim temama.
- Nemojte od mene tražiti da izlazim s prijelomnim vijestima prije mojih domaćina i poduzetnika koji su sudjelovali u razgovorima. Postoji velik interes u ovoj regiji za američkom tehnologijom nove generacije reaktora - poručio je.
Nuklearna energija našla se i u središtu panela kojim je otvoren drugi dan summita zemalja okupljenih u Inicijativi triju mora u dubrovačkom hotelu Valamar Lacroma. U panelu su sudjelovali sadašnji i bivši šefovi država članica koji su ukazali na važnost nuklearne energije u energetici njihovih država i Europe.
Plenković i predsjednici Poljske i Slovačke: SAD ostaje ključan europski partner
- Poljska razvija nuklearnu elektranu u suradnji s američkom kompanijom Westinghouse, što je način kako jačati ukupne odnose sa SAD-om. Mi se nadamo da nećemo stati na jednoj nuklearnoj elektrani u suradnji sa SAD-om, nego da ćemo imati i drugu i treću - rekao je bivši predsjednik Poljske Andrzej Duda, uz bivšu predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović, jednu od začetnica Inicijative triju mora.
Energetska sigurnost
Rumunjski predsjednik Nicușor Dan podsjetio je da je Rumunjska udvostručila svoje nuklearne kapacitete te najavio da će ta članica EU-a biti prva zemlja u ovom dijelu svijeta u koju će Svjetska banka uložiti u razvoj nuklearne energije. Gitanas Nausėda, predsjednik Litve, uveo je u raspravu male modularne reaktore (SMR) kao rješenje opskrbe nuklearnom energijom.
- Male modularne reaktore vidimo kao rješenje sigurnosti i stabilnosti opskrbe strujom - naglasio je Nausėda. Domaćin skupa, premijer Andrej Plenković, podsjetio je da su Hrvatska i Slovenija nuklearne zemlje.
- Budući da je nuklearna elektrana u Sloveniji, u Hrvatskoj nije razvijen osjećaj da smo mi i nuklearna država. Otvoreni smo za nuklearnu energiju kao dio europske energetske sigurnosti - komentirao je premijer.
Bivši i sadašnji šefovi država članica usuglasili su se da je energetska sigurnost isto što i sigurnost Europe. Ocijenjeno je da se u posljednjih deset godina, otkako postoji Inicijativa triju mora, zajednički rad na energetskoj sigurnosti pojačao, ali je izražena potreba za jačim povezivanjem elektroenergetskih mreža unutar Inicijative i EU-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....