EU je odlučia zabraniti hrvatski naziv za prošek, kažu da previše podsjeća na talijanski prosecco

"Snažno se protivim odluci velikih EU zemalja, kojom žele zabraniti naš hrvatski prošek. Svjedočili smo borbi Davida i Golijata, odnosno velikih EU zemalja koje su nadglasale male, a sve nauštrb malih proizvođača vrhunskih poljoprivrednih proizvoda. Napravit ću sve u svojoj moći da tu nepravednu odluku o zabrani korištenja naziva prošek promijenim“, istaknuo je zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flego, nakon donošenja Uredbe o oznakama zemljopisnog podrijetla Europske unije za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode.

Naime, glasovima većine zastupnika članova europskog Odbora za poljoprivredu odlučeno je da tradicionalni nazivi poput naziva prošek ne smiju podsjećati na već postojeće europske oznake zemljopisnog podrijetla, odnosno na talijanski prosecco.

Viktor Flego

"Radi se o dva potpuno različita vina i naš se hrvatski prošek, za razliku od talijanskog prosecca, proizvodi u malim količinama, na drugom teritoriju. Zasigurno nije riječ ni o kakvom iskorištavanju talijanskog naziva prosecco, kako je u svojim očigledno netočnim izjavama naglasio Izvjestitelj Parlamenta Paolo De Castro. Nedopustivo je da izvjestitelj cjelokupnog parlamenta bude toliko pristran i do te mjere zastupa interese svoje zemlje, ili bilo koje. To može značiti samo jedno - da ne radi dobro svoj posao. Sama višestoljetna povijest našeg prošeka, kao i povijesno-jezično nasljeđe Hrvatske i Italije, pobijaju njegove zapanjujuće izjave. Europska je unija zajednica zemalja koje poštuju tradiciju i nasljeđe, kao i različitosti, a žalosti me što se ovakva odluka itekako kosi s takvim načelima, naglasio je istarski europarlamentarac.

Flego je doda kako su "hrvatski proizvođači prošeka ovime neopravdano diskriminirani, kao i proizvođači svih drugih vrhunskih poljoprivrednih proizvoda“. Naime, još jednom se pozivajući na nefer borbu velikih članica protiv malih, koje isključivo zbog veličine svog teritorija imaju veći broj zastupnika u europskim odborima, time i više glasova, Flego ističe kako je odbijena i njegova inicijativa uvođenja nove oznake za najbolje i najkvalitetnije poljoprivredne proizvode.

"Kolega slovenski zastupnik Bogovič i ja aktivno smo radili na uvođenju posebne premium oznake za vrhunske poljoprivredne proizvode, bila riječ o maslinovom ulju, siru, medu, vinu ili nečem petom. Praksa na tržištu EU-a je takva da se proizvodi najviše kvalitete označavaju vrlo jednostavno - oznakom zemljopisnog podrijetla - i ničime se na tržištu ne izdvajaju kao najbolji. Svima nam je jasno da to nije fer, ali omjer broja zastupnika je odradio svoje. Naša inicijativa ne ide na ruku velikim zemljama koje imaju na tisuće i tisuće proizvođača, stoga je jasno zašto su mnogi na današnjem glasovanju bili protiv", pojasnio je Flego.

Kaže da unatoč tome, neće odustati. U priopćenju dalje navodi: "Hrvatska je mala zemlja. Ne možemo na tržištu konkurirati kvantitetom, ali kvalitetom itekako možemo. Naši su proizvodi vrhunski i najbolji i ja zaista želim da budu i jasno označeni kao takvi. Želim da naši proizvođači konačno dobiju zasluženu valorizaciju svog marljivog rada, a potrošači znaju za što izdvajaju novce. Slijede pregovori Komisije, Parlamenta i Vijeća o finalnom nacrtu ove zakonodavne uredbe, i dat ću sve u svojoj moći da ispravimo današnje loše odluke velikih europskih članica.

Već sam se i pismeno obratio Povjereniku Europske komisije za poljoprivredu Januszu Wojciechowskom, a ovim putem pozivam i naše Ministarstvo poljoprivrede te ministricu Vučković da se založe u Vijeću i pronađu način za zaštititi hrvatski prošek, kao i sve ostale proizvode koji će biti u podređenom položaju jednom kad ova uredba stupi na snagu"