Trgovački odnosi Europske unije i Kine mogli bi se ponovo zaoštriti, ovaj put zbog pekinške patke. Europska komisija je pokrenula antidampinšku istragu protiv uvoza kineskog pačjeg mesa zbog sumnje na to da se prodaje po cijenama ispod tržišnih zahvaljujući mjerama koje je dalekoistočna zemlja osigurala za svoje poljoprivrednike - subvencijama, povoljnim kreditima i jeftinoj stočnoj hrani od soje.
Bruxelles već mjesecima upozorava da je trgovinski deficit s Kinom, koji doseže oko milijardu eura dnevno, dugoročno neodrživ te optužuje Peking za sustavno narušavanje tržišnog natjecanja kroz ove mjere. Pet europskih proizvođača pačetine, koji su podnijeli pritužbu, smatra da kineski proizvodi ruše cijene, smanjuju prodaju i ugrožavaju profitabilnost europske peradarske industrije. Ako istraga potvrdi sumnje, Europska unija mogla bi uvesti antidampinške carine na uvoz svježeg, smrznutog i dimljenog pačjeg mesa iz Kine, piše Financial Times.
Unija već godinama koristi instrumente trgovinske zaštite protiv kineskih proizvoda, ali su dosad uglavnom bile usmjerene na industrijske sektore poput električnih vozila, kemijske industrije ili čelika. Otvaranje istrage protiv proizvoda iz poljoprivrednog sektora predstavlja novu fazu trgovinskog nadmetanja, koja bi mogla pogoršati odnose dviju gospodarskih sila.
Kina je već pokazala da je spremna odgovoriti na europske mjere. Nakon istraga protiv kineskih električnih automobila odgovorila je pokretanjem postupaka protiv europske svinjetine, mliječnih proizvoda i konjaka.
Bivši glavni europski pregovarač za poljoprivrednu trgovinu John Clarke smatra da bi kineske vlasti ovu istragu mogle shvatiti kao neprijateljski potez.
Ratovi ih nisu ni takli: pogledajte kineske brojke
- Teško je zamisliti proizvod koji je simbolički važniji za kinesku gastronomiju. Ako Kina odluči uzvratiti, proizvođači prosecca imaju razloga za zabrinutost - rekao je Clarke. Trenutak je posebno osjetljiv jer EU istovremeno razmatra priznavanje naziva "pekinška patka" kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.
Sve se događa u trenutku kada obje strane pokušavaju spriječiti daljnju eskalaciju. Nakon sastanka europskog povjerenika za trgovinu Maroša Šefčoviča i kineskog ministra trgovine Wang Wentaoa krajem lipnja uspostavljen je novi dijalog o trgovini i ulaganjima s ciljem "rješavanja otvorenih pitanja". Šefčovič je pritom poručio da "status quo nije opcija" i optužio Kinu za korištenje subvencija, državnih potpora i drugih instrumenata kojima potiče izvoz i produbljuje trgovinski disbalans.
Upozorio je da će Bruxelles do listopada poduzeti dodatne mjere ako ne bude vidljivog napretka u smanjenju trgovinskog deficita koji je lani na svjetskoj razini iznosio 1,2 bilijuna dolara i ove je godine nastavio rasti. S druge strane, kineski ministar kritizirao je europske carine i ograničenja izvoza naprednih tehnologija.
Prema podacima Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu, od ukupno pet milijuna tona pačjeg mesa koje se godišnje proizvede u svijetu čak 4,8 milijuna (96 posto) dolazi iz Kine. Tržište patki u Europskoj uniji je prošle godine bilo procijenjeno na 800 milijuna eura, a uvoz iz Kine gotovo na razini četvrtine tog iznosa. Europsko udruženje proizvođača peradi Avec pozdravilo je pokretanje istrage te poručilo da očekuje brzo uvođenje antidampinških carina koje bi, kako navode, ponovo uspostavile poštene tržišne uvjete.
U Hrvatskoj postoje tri valionice za patke, u kojima je u 2025. u jajima u inkubatoru raslo 188 tisuća pačića. To je ukupni broj kroz cijelu godinu, koji je znatno veći od broja ptica na hrvatskim farmama u određenom trenutku jer se konkretne životinje stalno izmjenjuju. Patke vrlo brzo rastu pa se godišnje izmjeni pet do šest turnusa. Tako je prvog dana studenog 2025. u hrvatskim farmama bilo 28 tisuća patak, što je 12,5 posto manje nego godinu ranije.
Procjenjuje se da je godišnje riječ o oko 80.000 pataka te da je godišnja proizvodnja mesa u Hrvatskoj na razini od 200 tona. Broj pataka manji je od jaja u inkubatoru iz više razloga - pačić se izleže iz 75 do 80 posto jaja, dio njih završi u inozemstvu, a dio u malom, neregistriranom uvozu koji nije uključen u statistiku DZS-a koja prati komercijalne farme.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....