Energetski scenarij do 2050: Baterije i vodik jamac su sigurnosti opskrbe strujom u Europi

Razmotrivši energetski scenarij Europe do 2050. kada će energije sunca i vjetra dominirati u proizvodnji električne energije na Starom kontinentu i u potpunosti istisnuti fosilna goriva, Međunarodna energetska organizacija (IEA) upozorila je na velike izazove koje će takva promjena donijeti energetskim sustavima europskih zemalja u osiguranju sigurne opskrbe strujom. Riječ je, prema nedavno objavljenom izvješću IEA pod nazivom "Upravljanje sezonalnošću ponude i potražnje električne energije", prije svega o tome da će se Europa 2050. istodobno suočiti s rastom potražnje za električnom energijom od 80 posto i potrebom povećanja fleksibilnosti elektroenergetskog sustava od 60 posto u odnosu na sadašnje stanje zbog spomenutih promjena u "energetskom miksu" i činjenice da proizvodnja struje iz sunca i vjetra ovisi o vremenskim uvjetima.

"Trenutačno hidroelektrane i termoelektrane koje se mogu isključiti i uključiti na zahtjev ispunjavaju gotovo sve zahtjeve fleksibilnosti ili sposobnosti sustava da osigura dovoljno električne energije kao odgovor na nagle poremećaje u sustavu. Smatramo da će do 2030. u Europi 80 posto sezonske fleksibilnosti i dalje pružati hidroelektrane i termoelektrane. Do 2050. hidroelektrane će ostati ključni pružatelj sezonske fleksibilnosti, zajedno s termoelektranama s niskim emisijama CO₂. S druge strane, postupno napuštanje fosilnih goriva smanjuje ukupnu ulogu termoelektrana", navodi se u izvješću IEA.

Moćnija mreža

U osiguranju fleksibilnosti energetskih sustava, prema spomenutome izvješću, hidroelektrane će nadopuniti, a termoelektrane zamijeniti novi izvori - tehnologije zelenog vodika, dizalice topline i baterije za skladištenje energije uz pomoć moćnijih, bolje povezanih i efikasnije iskorištenih prijenosnih mreža. Spomenuta organizacija apelira i na bolje upravljanje proizvodnjom električne energije iz "obnovljivaca". Skreće, među ostalim, pozornost na mogućnost praćenja proizvodnje i potrošnje energije iz sata u sat, a samim tim i na opciju da se ograniči proizvodnja u vjetroelektranama i solarnim parkovima kada je to potrebno i stimulira potrošnja u satima kada to elektroenergetskim sustavima više odgovara.

"U Europi je projicirana povećana sezonalnost uglavnom posljedica šesterostrukog povećanja snage vjetra od 2022. do 2050., čime se sezonalnost samog izvora energije, s, primjerice, većom proizvodnjom zimi, prenosi na ukupnu sezonalnost. S druge strane, u najtežim satima za podmirenje potražnje za električnom energijom, tj. onim satima s najvećim vršnim neto opterećenjem, termoelektrane su bile angažirane u visokoj mjeri, često iskorištene sa 70 posto svog punog kapaciteta ili više", napominje IEA. Važan dio njezina izvješća je i računica prema kojoj će se cijena proizvodnje električne energije 2050. smanjiti za 15 do 20 posto, ovisno o vremenskim prilikama, u odnosu na sadašnje troškove. Smanjit će se, zaključuju autori, ovisnost potrošača o cjenovnim oscilacijama nafte i plina na burzama.

Večernja potrošnja

Prešavši na navike potrošača na Starom kontinentu u trošenju električne energije, autori izvješća ističu da se u razdoblju do 2050. očekuje daljnji rast potrošnje u ranojutarnjim i večernjim satima koji su ionako potrošački intenzivni zbog, primjerice, pojačanog korištenja toplinske energije zimi za grijanje i održavanje higijene. U narednim godinama kao faktor potrošnje u večernjim satima sve snažnije će se nametati korištenje električnih automobila. U prilog toj ocjeni IEA navodi podatke da će električna vozila činiti 45 posto rasta potražnje za električnom energijom u Europi do 2050. te da će na cestama biti 350 milijuna električnih vozila i činiti 80 posto europskog voznog parka 2050. Za usporedbu, trenutačno je na europskim cestama oko devet milijuna električnih vozila.

"Masovno korištenje električne energije vozila stvara nove izazove za elektroenergetski sustav, jer se punjenje električnih vozila usredotočuje na večernje sate kada se ljudi vrate kući. Na takvu naviku vlasnika električnih vozila morat će se utjecati, odnosno punjenje električnih vozila treba biti upravljivo od strane nositelja energetskog sustava", predlaže IEA. Spomenuta upravljivost u punjenju električnih vozila može se postići povlasticama za punjenja u različitim dijelovima dana i noći, razvojem baterijskog sustava i unapređenjem brzine punjenja.

Osim za Europu, IEA je u spomenutome izvješću razradila scenarije energetske sigurnosti i za Indiju, Indoneziju i Južnu Koreju. Dok je, podsjeća organizacija, Europa zacrtala postizanje klimatski neutralnog kontinenta do 2050., indijska ambicija je postići neto nulte emisije do 2070., a Indonezija planira doprijeti do neto nulte emisije do 2060. ili prije toga. Isti izvor napominje i da će potražnja za električnom energijom u Indiji 2050. biti 2,5 puta veća, a u Indoneziji tri puta veća nego što je sada.

Sadržaj nastao u suradnji s JANAF-om.