Stiže novi val poskupljenja hrane, brže nego što smo mislili

U jeku nove energetske krize zbog rata na Bliskom istoku prijeti nam novi globalni šok cijena hrane s obzirom na eskalaciju cijena energenata, pucanje nabavnih lanaca, ograničenje izvoza poljoprivrednih proizvoda i rast cijena umjetnih gnojiva.

U slučaju blokade Hormuškog tjesnaca na tri mjeseca, cijena nafte mogla bi porasti na 135 dolara po barelu, a kako gorivo čini oko 35 posto operativnih troškova pomorskog transporta, snažniji rast cijena energenata može povećati troškove prijevoza 15-20 posto, što dodatno povećava cijene hrane kroz skuplju logistiku i distribuciju. No, ne bismo se našli u tako ozbiljnoj situaciji da nemamo stagnaciju poljoprivredne proizvodnje, upozorio je analitičar Hrvoje Stojić u današnjem fokusu tjedna Hrvatske udruge poslodavaca.

"Hrvatska je značajno izložena globalnim šokovima cijena hrane zbog stagnacije domaće poljoprivredne proizvodnje i visoke ovisnosti o uvozu hrane i proizvodnih inputa. Od 2019. uvoz hrane viši je 120 posto, a domaća proizvodnja stagnira.

‘Mjere pomažu, ali promašuju cilj. Najviše dobivaju oni kojima je pomoć najmanje potrebna!‘

Globalno tržište hrane ulazi u novu fazu rasta troškova ključnih proizvodnih inputa. Cijena mineralnih gnojiva dosegnula je trogodišnji maksimum zbog poremećaja u trgovini energentima i logistici u Perzijskom zaljevu kroz koji prolazi petina svjetskog pomorskog izvoza gnojiva. Dulji poremećaji mogli bi globalno tržište smanjiti za 3-4 milijuna tona gnojiva mjesečno, dodatno povećavajući troškove proizvodnje hrane, a Hrvatska je posebno izložena jer vlastitom proizvodnjom pokriva oko 45 posto potreba za mineralnim gnojivima", stoji u analizi.

Hrvoje Stojić

Darko Tomas/Cropix

Rast cijena energenata i logistike dodatno pojačava pritisak na cijene hrane jer su nakon eskalacije sukoba cijene prirodnog plina skočile 77%, dok je cijena Brent nafte viša oko 43%. Budući da gorivo čini približno 35% operativnih troškova pomorskog transporta, snažniji rast cijena energenata može povećati trošak prijevoza za 15-20%, što se brzo prelijeva u više cijene hrane kroz skuplju logistiku i distribuciju.

U takvim okolnostima administrativno ograničavanje cijena hrane dodatno pritišću profitabilnost domaće poljoprivredno-prehrambene industrije. Rast cijena hrane predstavlja značajan inflacijski rizik jer hrana i bezalkoholna pića čine 21,8% potrošačke košarice, pa povećanje cijena hrane za 1 postotni bod podiže ukupnu inflaciju za oko 0,3 postotna boda, pojašnjava analitičar.

U uvjetima rasta svih ključnih poljoprivrednih inputa postoji realan rizik dodatnog ubrzanja inflacije hrane, što ukupnu stopu harmonizirane inflacije u Hrvatskoj podiže na na razinu od oko 5% u 2026., iznad ranijih procjena.

Kako bismo smanjili uvoznu ovisnost i ojačali domaću proizvodnje hrane, HUP predlaže reformu upravljanja poljoprivrednim zemljištem i uklanjanje administrativnih prepreka konsolidaciji zemljišta kao i hitno donošenje novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Također je potrebno produljenje ugovora o privremenom korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta, ubrzanje raspisivanja natječaja i obrade projekata u poljoprivredi uz pojednostavljenje administrativnih procedura, postupno napuštanje modela administrativnog ograničavanja cijena i uvođenje ciljanih fiskalnih i socijalnih mjera. Potrebno je i smanjenje PDV-a na hranu na razine zemalja u okruženju, uz smanjenje komunalnih doprinosa i drugih parafiskalnih nameta.