Kao student druge godine ETF-a, današnjeg FER-a, morao sam odlučiti koji ću smjer upisati. Nogomet mi je tada bio važan dio života, a među suigračima su bili profesori i studenti fakulteta. Najdraži mi je bio asistent sa Zavoda za energetiku, čovjek koji je jednako volio nogomet i energetiku. Tako sam, gotovo slučajno, upisao energetiku. S vremenom mi se uvukla pod kožu i dovela, među ostalim, i do ovog teksta.
Na kraju studija jedan mi je profesor rekao rečenicu koju i danas pamtim: "Diploma ne znači da znaš sve odgovore, nego da si naučio tehnički razmišljati i pronaći alat koji će ti pomoći riješiti problem".
Ta je lekcija važna i danas. Ako želimo izgraditi veliki podatkovni centar i staviti Hrvatsku na globalnu AI kartu, a postojeća elektroenergetska mreža to ne omogućuje, odgovor nije odustajanje. Odgovor je osmisliti i izgraditi snažniju mrežu koja takav projekt može prihvatiti, ali istodobno donijeti korist i drugim poduzećima, novim proizvođačima električne energije i građanima.
Hrvatsku vrlo brzo čekaju ozbiljni izazovi u energetskom sektoru. Elektrifikacija gospodarstva, prometa i grijanja povećavat će potrošnju struje, a razvoj umjetne inteligencije dodatno ubrzava taj trend jer traži sve veće računalne kapacitete i nove podatkovne centre.
Europa je prije samo nekoliko godina za rad podatkovnih centara trošila oko 96 TWh električne energije. Procjene govore o približno 168 TWh 2030. i 236 TWh 2035. godine. To je rast od oko 145 posto u odnosu na 2024. Europska komisija pritom govori o utrostručenju kapaciteta podatkovnih centara u EU do 2035. godine.
Velika promjena
Kada se ti brojevi usporede s hrvatskom godišnjom potrošnjom od oko 20 TWh, jasno je koliko je riječ o velikoj promjeni. Europa već ima tisuće podatkovnih centara, ali njihova izgradnja ne usporava. Hrvatska je, naprotiv, tek na početku.
Istodobno, cilj Europe je dekarbonizacija, što znači da rast potrošnje mora pratiti snažno povećanje proizvodnje iz izvora s niskim emisijama, razvoj spremnika energije i, prije svega, modernizacija mreže.
Minus je što je velik dio prijenosne infrastrukture izgrađen još u razdoblju bivše države i posljednjih desetljeća nije dovoljno osnaživan. Primjerice, 400 kV prsten Nikola Tesla dovršen je 1984. godine. Unutar zemlje i dalje nedostaje novih snažnih prijenosnih pravaca, a priključivanje novih, posebno obnovljivih izvora, traje predugo. Prosječan razvojni ciklus projekata obnovljive energije u Hrvatskoj danas se mjeri godinama.
Minusi i plusevi
Plus je iznimno dobra povezanost sa susjednim elektroenergetskim sustavima. Hrvatska ima vrlo snažan interkonekcijski potencijal, što joj olakšava uvoz struje i daje važnu poziciju unutar regionalnog energetskog sustava.
Upravo je u toj kombinaciji i razvojna prilika. Hrvatska iz tranzitne zemlje može prerasti u regionalno energetsko i digitalno središte, ali samo ako istodobno jača mrežu, gradi nove proizvodne kapacitete i osigurava stabilnu opskrbu. Za to je potrebna suradnja investitora, države, regulatora, HOPS-a i HEP-a.
Podatkovni centri imaju specifičan profil potrošnje. Električnu energiju trebaju neprekidno, 24 sata dnevno i 365 dana u godini. Njihova potrošnja je relativno stabilna, ali vrlo velika. Upravo zato takvi projekti traže i velika ulaganja u mrežu.
Pojava potrošača snage nekoliko stotina megavata ili više mijenja dosadašnju logiku planiranja. Potrebne su nove trafostanice, novi dalekovodi i, osobito, jačanje 400 kV mreže. Bez toga rastu rizici od zagušenja, ograničenja priključenja novih korisnika i još veće ovisnosti o uvozu.
Istodobno, kvaliteta i sigurnost napajanja za podatkovne centre moraju biti iznimno visoke. Prekidi ili oscilacije mogu izazvati velike tehničke i financijske posljedice. Zato se razvoj proizvodnje, mreže i velikih novih potrošača više ne može planirati odvojeno.
Partneri, ali ne bez uvjeta
U tome je i šira korist. Ako se mreža mora ojačati zbog velikog podatkovnog centra, ta infrastruktura ne služi samo njemu. Ona povećava kapacitet sustava, otvara prostor za nove proizvođače i smanjuje buduća uska grla.
Veliki podatkovni centri mogu pomoći boljem iskorištavanju novih obnovljivih izvora. Logika je jednostavna: novi veliki potrošač potiče ulaganja u mrežu, a snažnija mreža može prihvatiti više sunčanih i vjetroelektrana.
No postoji važan problem. Sunce i vjetar proizvode promjenjivo, a podatkovni centar traži stalnu snagu. Dugoročni PPA ugovori mogu osigurati stabilniju cijenu energije, ali ne mogu zajamčiti da je struja fizički dostupna baš svakog sata.
Zato sustav budućnosti mora kombinirati različite izvore, snažnu prijenosnu mrežu, baterijske spremnike i fleksibilno upravljanje potrošnjom.
BESS sustavi danas rastu gotovo jednako brzo kao podatkovni centri jer pomažu u balansiranju sustava, smanjuju vršna opterećenja i omogućuju pružanje pomoćnih usluga. No baterije ne proizvode energiju - one je samo premještaju kroz vrijeme.
Veliki podatkovni centri pritom u budućnosti neće nužno biti samo pasivni potrošači.
Dio računalnog opterećenja moguće je vremenski prilagođavati stanju u sustavu, a vlastiti baterijski sustavi i rezervno napajanje mogu pomoći u smanjenju opterećenja mreže u kritičnim razdobljima. Time se otvara mogućnost da takvi centri sudjeluju i na tržištu fleksibilnosti i pomoćnih usluga.
To dodatno pojačava važnost izbora lokacije. Veliki podatkovni centar ne bi se smio smještati samo tamo gdje je zemljište jeftino ili dostupno, nego ondje gdje postoje ili se mogu racionalno izgraditi potrebni mrežni kapaciteti. Energetika, prostor i digitalna infrastruktura u takvim se projektima više ne mogu promatrati kao tri odvojene politike.
Za dulja razdoblja bez dovoljno sunca i vjetra Hrvatska će i dalje trebati pouzdane izvore, uvoz ili spremnike energije većeg kapaciteta. Tu se ponovno otvara pitanje reverzibilnih hidroelektrana, tehnologije koju Hrvatska desetljećima planira, ali vrlo sporo realizira. Projekti poput Vrdova, Blace ili Mosora godinama su u različitim fazama planiranja, iako upravo takva postrojenja mogu dati energiju kada je najpotrebnija te osigurati regulaciju i fleksibilnost sustava.
Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Pantheon AI
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....