Ako se emisije stakleničkih plinova ne stave pod kontrolu, polovica najvećih svjetskih gradova bit će izložena riziku od jedne ili više klimatskih opasnosti. Poplave, toplinski valovi, nedostatak vode i cikloni stvarat će sve više probleme, a katastrofe poput one koja je ovaj tjedan zadesila Valenciju događat će se puno češće. Pokazalo je to najnovije izvješće “Net Zero Atlas” koji je izradio London Stock Exchange Group.
Procjenjuju da će se promjene osjetiti već nakon što se atmosfera zagrije za samo 1,3 dodatnih Celzijevih stupnjeva, a Program UN-a za okoliš očekuje da će rast temperature ići od 2,6 °C do 2,8 °C do kraja stoljeća. Prema tom scenariju od 49 najvećih svjetskih gradova visokom riziku od klimatskih katastrofa više ne bi bio izložen svaki peti (kao do sada), nego svaki drugi.
Najveću štetu će sredinom stoljeća pretrpjeti veliki gradovi na Bliskom istoku i u jugoistočnoj Aziji. Očekuje se da će šest gradova u tim regijama - Singapur, Surabaya, Dubai, Riyadh, Jeddah i Jakarta - do 2050. prolaziti kroz više od 50 dana ekstremne vrućine godišnje.
Kada je riječ o Europi, Amsterdam i Madrid su u posebno nesigurnom položaju. Nizozemski glavni grad suočava se s visokim rizikom od porasta razine mora i poplava, koji bi se mogao povećati za 60 posto, bez obzira na napore koje ta zemlja ulaže u zaštitu. U Madridu bi dani s toplinskim valom mogli porasti za 135 posto do ‘srednje rizičnog‘ broja od 41 dana do 2050., a do iste godine se predviđa da će glavni grad Španjolske imati velikih problema s nedostatkom vode.
Upravo je Španjolska ove godine nažalost postala ogledni primjer koliko razorne mogu biti posljedice klimatskih promjena. Katastrofalne bujične poplave, koje su ovog tjedna odnijele najmanje 217 ljudskih života, izazvao je destruktivan meteorološki fenomen u kojem se sudaraju topao i hladan zrak i tako stvaraju snažne kišne oblake. Fenomen koji je pogodio područje Valencije postao je najsmrtonosniji u modernoj španjolskoj povijesti i najkatastrofalnija poplava u Europi od 1967.
Ta zemlja na jugu Europe ove je godine pretrpjela i potpuno suprotne nepogode - velike suše ostavile su poljoprivrednike s višemilijunskim štetama, a Katalonija je čak zabilježila ispodprosječnu količinu padalina tijekom 40 uzastopnih mjeseci. Vinogradi u poznatoj regiji Penedes toliko su se osušili da je uništeno i duboko korijenje 30 godina stare loze. Suše su dovele do nestašica grožđa i tako ozbiljno ugrozile poslovanje proizvođača vina.
Jaakko Kooroshy, globalni voditelj istraživanja održivih ulaganja LSEG-a, objasnio je kako su u svoju studiju uključili velike gradovi koji su zajedno zaslužni za gotovo 20 posto globalnog BDP-a i u kojima živi 440 milijuna ljudi. Iako postoje zemlje koje neće osjetiti dramatičnu promjenu jer će se rizik za ove nepogodne pojave kod njih i dalje moći smatrati niskim, nema grada koji se može nadati da će za četvrt stoljeća situacija biti bolja nego danas.
Procjena je da će London u budućnosti imati niski rizik od velikih fizičkih opasnosti, iako će se mogućnost za nestašicu vode povećati za 22 posto, a broj dana koje će obilježiti toplinski valovi povećati s 11 na 25 godišnje. Ni Manchester neće osjetiti posljedice velikih klimatskih promjenama.
Rim će se s toplinskim valovima boriti 39 dana godišnje (umjesto dosadašnjih 18).
Japan će posebnih problema imati ciklonima koji će 2050. godine predstavljati veliki rizik - u Tokiju će se oni umjesto svakih 11 godina u prosjeku pojavljivati svakih sedam godina, a u Yokohami svakih šest godina. U Mexico Cityju će se broj ekstremno vrućih dana utrostručiti, dok će u Cape Townu rizik od nestašice vode od umjerenog postati izražen.
- Zemlje moraju hitno smanjiti emisije kako bi spriječile brzu eskalaciju klimatskih opasnosti. Sljedeći val nacionalnih klimatskih obveza bit će ključan za to. Unatoč tome, čak i ako se najgori učinci klimatskih promjena mogu spriječiti, bit će potrebna značajna ulaganja kako bi se gradovi prilagodili novim klimatskim ekstremima - ističe Kooroshy.
LSEG predlaže niz strategija prilagodbe koje mogu pomoći - od sustava ranog upozoravanja i utvrda koji spašavaju živote do ‘rješenja temeljenih na prirodi‘, kao što su morski bedemi, barijere protiv poplava i odvodni sustavi mogu ublažiti olujne udare. Osim toga, gradovi su s godinama postali svjesni važnosti parkova, zelenih koridora i močvara jer oni pomažu u upravljanju poplavama i smanjuju učinak urbanog toplinskog otoka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....