Država je ipak popustila vlasnicima stanova koji će se u budućnosti htjeti baviti kratkoročnim najmom, ali ne puno.
Naime, iako je prijedlogom Zakona o održavanju i upravljanju zgradama bilo propisano da će za obavljanje djelatnosti kratkoročnog najma prethodno biti potrebno prikupiti suglasnost vlasnika najmanje 80 posto udjela ukupne površine zgrade, u konačnom prijedlogu zakona, koji je prihvaćen na Vladi, ta je suglasnost smanjena na dvotrećinsku (dakle, 67 posto), ali je ostala obveza da suglasnost moraju dati najbliži susjedi s kojima stan u najmu dijeli zidove i stropove.
Poznata je, dakle, završna verzija zakona koji posljednjih mjeseci zaokuplja pažnju kako vlasnika stanova za najam tako i onih koji žele iznajmljivati stranim radnicima, ali i brojnih upravitelja koji su novim zakonom dobili i nove obveze. Zakon u finalnoj verziji više ne spominje "najam za radnike", nego "najam za više osoba", prema preporuci Odbora za rad, za što također treba prikupiti suglasnost dvije trećine vlasnika. U odnosu na prethodnu verziju izmijenjeno je ukupno 19 članaka zakona, a odbijeno je 13 prijedloga, između ostalog i onaj da se vlasnicima stanova koji imaju isključivo vanjsku fasadu ipak omogući postavljanje klima-uređaja. To je odbijeno uz obrazloženje da takva kućanstva mogu ugrađivati sobne klima-uređaje bez vanjske jedinice.
Novost je i da je zakon predvidio kako se suglasnost u slučajevima najma daje na određeni rok koji ne može biti kraći od pet godina te da se ona može povući prije roka ako se obavljanjem djelatnosti tri ili više puta unutar dvije godine krše kućni red i prava suvlasnika.
Usvojeno je i to da u slučaju imenovanja prinudnog upravitelja gradonačelnik treba raspisati javni poziv na koji se mogu javiti sve fizičke i pravne osobe registrirane za djelatnost upravljanja zgradama, na čemu je, između ostalog, inzistirao i saborski zastupnik Miro Bulj.
Za vlasnike stanova koji će u vrijeme početka primjene novog zakona obavljati djelatnost kratkoročnog najma propisano je da će u roku od pet godina morati prikupiti sve potrebne suglasnosti, što su predlagale saborske zastupnice Marija Selak Raspudić, Ivana Marković i Urša Raukar-Gamulin.
Kad je riječ o većini prijedloga koji su bili odbijeni, to je učinjeno zato što je zaključeno da nisu predmet ovog zakona, posebno prijedlog zastupnika Ivice Ledenka koji je tražio da zakon prođe kroz Odbor za Ustav, smatrajući da se njime ograničava pravo vlasništva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....