Dogovor o oporezivanju globalnih kompanija do ljeta

Dogovor o pravilima prema kojima će porez na dobit plaćati multinacionalne kompanije, uključujući visokoprofitabilne američke tehnološke tvrtke, ali i europske tvrtke s luksuznom robom, trebao bi se postići do ljeta, procjenjuje njemački ministar financija Olaf Scholz.

Na konferenciji održanoj u utorak u Berlinu rekao je kako vjeruje da će nova administracija SAD-a podržati pravila oporezivanja korporacija, porezni plan koji je prošle godine predstavio OECD, a na dnevnom je redu još od 2013. godine. Prema pisanju FT-ja, u Berlinu se nadaju da će kraj Trumpova predsjedništva i Bidenov dolazak otvoriti novo doba multilateralne suradnje.

Bespoštedna utrka

Njemačka snažno podržava predložena pravila OECD-a za koja se vjeruje da će ne samo unijeti revoluciju u oporezivanje multinacionalnih korporacija, nego i donijeti oko 100 milijardi dolara dodatnih poreznih prihoda, odnosno poreznim vlastima omogućit će prikupljanje i do četiri posto više poreza na dobit.

Konsenzus o reformama OECD je tražio od oko 135 država, a one predviđaju da bi multinacionalne tvrtke plaćale porez na dobit tamo gdje posluju i ostvaruju dio svojeg profita, a ne samo tamo gdje registriraju podružnice. Također, na globalnoj bi se razini uvela minimalna stopa poreza na dobit kako bi se izbjegla bespoštedna borba među zemljama u njezinu snižavanju, pokušavajući privući sjedište tvrtke u svoje jurisdikcije. Zajedno, ta dva prijedloga imaju za cilj eliminirati goleme prednosti koje neke tvrtke uživaju preusmjeravanjem dobiti diljem svijeta kako bi umanjile porezne izdatke. Riječ je o strategiji koja je postala posebno česta među onima koji su uključeni u digitalne tehnologije. Osim toga što će ojačati nacionalne proračune, njemački ministar financija još je krajem prošle godine rekao da će sporazum ujedno pomoći tvrtkama jer će smanjiti pravnu nesigurnosti. Plan OECD-a snažno podržavaju i druge europske zemlje, Francuska, Španjolska, Velika Britanija i Italija. Smatraju da tvrtke da poput Applea, Facebooka i Googlea ostvaruju velike profite na europskom tržištu, a minimalno doprinose nacionalnim proračunima. Francuska je čak odbila čekati druge države u odobravanju pristupa OECD-a te je prošle godine uvela vlastiti porez na digitalne usluge. No, SAD je osudio taj potez, uz argument da je francuski porez primjer nepoštene trgovinske prakse jer u velikoj mjeri utječe na američke tvrtke.

Značajan napredak

Odobravanje nacrta OECD-a, smatra FT, "bit će jedan od prvih testova dolazeće administracije Joea Bidena". SAD je najprije podržao plan, a onda su razgovori došli u slijepu ulicu. Štoviše, američki ministar financija Steven Mnuchin zaprijetio je uvođenjem carina svim zemljama koje su naplaćivale vlastite digitalne poreze, pa je i francuska luksuzna roba zamalo potpala pod carinu od 25 posto. Na kraju je uvođenje carina ipak obustavljeno. Upravo kako bi se izbjegla jednostrana rješenja, Njemačka nije podržala samostalni pristup Francuske, nego velike nade polaže u planove i rješenja OECD-a koja se dorađuju već više od sedam godina. U listopadu 2020. konačno je izvijestio kako je međunarodna zajednica ostvarila značajan napredak u postizanju konsenzusnog dugoročnog rješenja te se složila da će "nastaviti raditi na postizanju sporazuma do sredine 2021.". Budući da su proračuni mnogih zemalja zbog pandemije postali prenapuhani, dodatni prihodi, osobito od tvrtki koje su dobile novi zamah, došli bi u pravi trenutak.