Money Motion 2024.

"Dodana vrijednost nije samo u novcu, sve se više traže praktičnost i ušteda vremena"

Nije važno tko ima ljepšu aplikaciju, preživjet će oni koji budu razumjeli potrebe korisnika

Money Motion 2024

 Samir Ceric Kovacevic/

Budućnost će biti digitalna i bez gotovine, plaćanja preko mobitela i instant-plaćanje bit će sve popularnija, ali sigurnost i stabilnost ostaju ključni. Temeljni je to zaključak panela "Budućnost europske industrije plaćanja" na prvom danu konferencije "Money Motion 2024", koja se u četvrtak održala na Zagrebačkom velesajmu. Zanimljive prezentacije i paneli nastavit će se i u petak, a iz organizacije otkrivaju da se očekuje oko 2000 posjetitelja.

image

Red za ulazak

Samir Ceric Kovacevic/

Fintech industrija neprestano se razvija, a Marianne Bregenzer, generalna direktorica u Nexi Švicarska, napominje kako je na njima da ponude najbolja rješenja svojim korisnicima.

- Nije poanta u natjecanju s konkurencijom, nego u tome kako će korisnici prihvatiti i iskoristiti mogućnost koju im dajemo. Oni su ti koji će odlučiti što žele - kaže Bregenzer.

image

Panel "Budućnost europske industrije plaćanja”

Samir Ceric Kovacevic/

Dejan Donev, voditelj Digitala u Erste banci, čiji Keks Pay trenutno ima više od 700 tisuća korisnika, slaže se s tim da korisničko iskustvo treba biti u fokusu.

- I budućnost i prošlost su vođeni praktičnošću i korisničkim iskustvom. Zbog toga ni manja cijena nije dovoljna ako ne postoji aspekt praktičnosti. Kad govorimo o dodanoj vrijednosti, ona nije uvijek vezana uz novac, već ponekad uz uštedu vremena - istaknuo je Donev. Kao primjer mogućnosti koja je vođena upravo tim principom izdvojio je plaćanje kave preko Keks Paya tako da konobar niti ne mora doći do osobe, što znatno ubrzava proces za obje strane. Upravo je to najbrže rastuća opcija na Keks Payu.

image

Money Motion 2024

Samir Ceric Kovacevic/

Na panelu "Izazovi i prilike za fintech startupe u središnjoj i istočnoj Europi" naglašeno je da se u potrazi za financiranjem startupi trebaju fokusirati na osnovno pitanje - koji problem svojom inovacijom žele riješiti?

- Moj je savjet: izađite i nađite problem koji treba riješiti jer će onda doći i financiranje. Važno je i fokusirati se na jedan segment - rekao je suosnivač i izvršni direktor softverske tvrtke Oradian Antonio Šeparović.

Cedric Maloux, izvršni direktor u StartupYard Acceleratora, smatra da je važno da kompanije koje žele postati globalne od prvog dana stvaraju brend koji će biti prepoznatljiv diljem svijeta i komuniciraju na engleskom, a lokalno im tržište može biti dobar test prije nego što krenu dalje.

- Nije problem naći financiranje ako se radi ono što ljudima zapravo treba, a ne da je osnivač smislio neki problem kako bi onda ponudio rješenje. Investitori su i dalje tu, samo su izbirljiviji nego prije - kaže Maloux.

Veliki izazov koji nastaje u Europi vezan je uz obrazovanje na ovom području, ali i razumijevanje fintecha općenito, koje je kod nas puno manje nego u Americi. Problem nastaje i zbog slabije dostupnosti stručnjaka koji se često sele u Ameriku. Paralelno s tim, s vremenom nastaju i neke nove mogućnosti.

- Danas je izgradnja nekog rješenja puno manji trošak nego prije, pa se lakše odlučiti za taj korak. S nekoliko tisuća dolara danas se može učiniti štošta, a ono za što je prije trebalo nekoliko godina, sada je gotovo za šest mjeseci - naglasio je Faris Začina, osnivač i suizvršni direktor sarajevske softverske tvrtke Ministry of Programming.

Umjetna inteligencija pojam je koji je obilježio 2023. godinu, prije svega zahvaljujući ChatGPT-ju, pa i banke pokušavaju pronaći najbolji način da iskoriste njezin potencijal.

Draženko Kopljar, član Uprave i COO PBZ-a, prisjetio se kako su u toj kompaniji umjetnu inteligenciju koristili još prije 15 godina kako bi im pomogla u kompleksnijim analizama za koje klasični softver nije bio dovoljan.

image

Panel o umjetnoj inteligenciji u bankarskom sektoru

Samir Ceric Kovacevic/

- Dolazak ChatGPT-ja pomogao je tako što više nisam onaj čudak koji govori o umjetnoj inteligenciji, a i ulagači su sve svjesniji njezine važnosti - kaže Kopljar, koji je uvjeren da oni koji se u budućnosti ne fokusiraju na implementaciju umjetne inteligencije neće biti lideri, nego će biti osuđeni na slijeđenje. Veliku količinu električne energije koja se troši za obučavanje umjetne inteligencije smatra jednom od najvećih zapreka za širu implementaciju. Uz to, dodaje kako generativnoj umjetnoj inteligenciji trenutno nedostaje preciznosti i točnosti, pa se još ne može koristiti za transakcije.

Izvršna direktorica Airta Hajdi Ćenan uvjerena je da će ChatGPT u budućnosti moći obavljati i taj zadatak.

- Sada je sve popularniji ‘multi-agent sistem‘. Svaki od njih bit će specijaliziran za neki zadatak i međusobno će surađivati kako bi obavili kompleksnije zadatke - istaknula je. Zato smatra da će umjetna inteligencija u budućnosti utjecati na poslove koje su tradicionalno obavljali ljudi. Osnivač tvrtke Architech Nenad Crnčec naglasio je da će proći još neko vrijeme dok umjetnoj inteligencija ne postane potpuno automatizirana, ali uz stalna poboljšanja u prikupljanju i korištenju podataka krećemo se u tom smjeru.

Miloš Nedeljković, član Izvršnog odbora u Addika Srbija, korištenje umjetne inteligencije vidi kao očekivan korak za banke koje ionako rade s gomilom podataka. Ipak, primjećuje da banke ne uspijevaju biti relevantne i personalizirane u digitalnoj sferi poslovanja.

image

Maurice Lisi

Samirck/

- Tri su glavne komponente na kojima moramo raditi. To su podatkovna pismenost u kompanijama, kvaliteta korištenih podataka koja se mora provjeravati na svakom koraku, a važno je i odrediti kome će podaci biti izloženi jer je povjerenje temelj bankarskog sustava - rekao je Nedeljković, koji snažno vjeruje u to. Hiperpersonalizacija, koja će omogućiti odgovore na potrebe svakog pojedinog korisnika, smjer je u kojem bi se banke trebale kretati. Maurice Lisi, voditelj digitalnog poslovanja u talijanskoj banci BPER, u svojem je predavanju pojasnio kako banke najprije trebaju poznavati svoje korisnike, zatim ih razumjeti da bi naposljetku mogle predvidjeti njihove potrebe i adekvatno odgovoriti na njih.

- Prediktivna personalizacija je nešto što bi u budućnosti moglo biti važno. Nije toliko bitno tko ima ljepšu aplikaciju, preživjet će one banke koje budu razumjele naše potrebe - zaključio je.

Na prvom danu konferencije je posebnu pažnju privuklo sučeljavanje Aircasha i Revoluta, dviju na prvu vrlo sličnih fintech aplikacija. Atmosfera na pozornici je od početka bila užarena, a rasprave i nadmetanje između izvršnog direktora Aircasha Hrvoja Ćosića i partnera u Revoluta Andriusa Bičeike dobro su zabavile publiku. Konkurenti su se na kraju ipak razišli u prijateljskom raspoloženju - jer prostora ima za oboje.

Bičeika je rekao kako ih konkurencija ne brine previše jer se fokusiraju na daljnji razvoj kompanije, umjesto da vrijeme i energiju troše na usporedbe i sustizanje drugih.

- Naša je ambicija biti mobilni banking broj jedan u svijetu, a već sada imamo 41 milijun korisnika - istaknuo je.

Nasuprot tome, izvršni direktor Aircasha poručio je njima u fokusu Hrvatska i njeni korisnici, pa će se zatim postepeno širiti i na ostatak Europe.

- Idemo po korak po korak i orijentiramo se po onome što korisnicima treba. Na svakom tržištu ispitujemo specifične potrebe korisnika i orijentiramo se prema njima - rekao je Ćosić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 20:11