‘Disrupcija nas tjera da evoluiramo. Moćne tehnologije brišu granice digitalnog i biološkog svijeta‘

Kako izmjeriti koliko smo kao čovječanstvo napredovali? Teško je na to pitanje dati jedan, koncizan odgovor, no u jedno sam siguran. Ako gledamo povijest, iza nas je mnogo ‘oluja‘, no svaki put smo pokazali da se znamo prilagoditi. Iza nas je i nekoliko industrijskih revolucija, a trenutačno živimo i četvrtu. U prošlim industrijskim revolucijama nadilazili smo granice naših mišića, a sad, u eri digitalne revolucije, pomičemo granice naših umova, kaže Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemacha.

Neki će reći da živimo u doba disrupcije, no Ježina smatra da je čovječanstvo kroz cijelu svoju povijest napredovalo baš unatoč, a možda i zahvaljujući - disrupciji. Stoga, gledajući iz današnje pozicije, naša je budućnost itekako svijetla. Ona je i uključiva te daje svima priliku da evoluiraju.

Internet 40 puta brži od prosjeka

- Digitalna transformacija jedan je od najvažnijih stupova četvrte industrijske revolucije i nesumnjivo ima ulogu trenera koji nas ‘drila‘, često se i poigrava našim granicama, ali nas, naposljetku, nosi do pobjede. Ako na vrijeme prepoznamo i prihvatimo prilike i znanja koja nam nosi digitalizacija, onda više nismo samo promatrač, nego i sami oblikujemo vlastitu budućnost - ističe Ježina.

Poruka je to posebno važna za sve nas u Hrvatskoj, čije je gospodarstvo još na početku zelene i digitalne tranzicije.

Važnost digitalne transformacije je naglašena i u novoj industrijskoj strategiji za Europu, ali i u Nacionalnom planu otpornosti i oporavka RH. Ondje je navedeno kako će digitalna transformacija utjecati na svaki dio našeg gospodarstva. U Hrvatskoj digitalizacija može povećati i efikasnost glomaznog javnog sektora - od kvalitetnije obrade i uporabe podataka do personaliziranja javnih usluga i bolje suradnje javnog i privatnog sektora. Upravo su nam ti procesi i dalje boljka na ljestvicama konkurentnosti, a one su važne za privlačenje stranih ulaganja u zemlju.

- Valja istaknuti da digitalizacija mora imati jasan okvir u kojemu se razvija, a to su moderna infrastruktura, stalna povezanost i digitalni alati koji ubrzavaju razmjenu informacija, učenje i istraživanje.

Upravo na tome radimo i svi mi u Telemachu. Na hrvatsko tržište već smo doveli superiornu tehnologiju kojom ćemo internet koji je i do 40 puta brži od hrvatskog prosjeka učiniti dostupnim svima diljem zemlje. A danas upravo internetska brzina predstavlja ono što je nekoć bila željeznica - povezivost koja omogućava da naše društvo bude konkurentno u europskim i svjetskim okvirima. Svijet se ubrzano mijenja, države su shvatile da mogu biti učinkovitije uz pomoć digitalizacije, a za mnoge je to i pitanje konkurentnosti, čak i opstanka. Nanotehnologija i mikročipovi, 5G tehnologija i umjetna inteligencija, virtualna i proširena stvarnost, metaverse..., sve to će iznjedriti nove usluge koje će drastično promijeniti način na koji živimo - kaže Ježina.

Trčati dok drugi hodaju

Ranih dvijetisućitih nitko nije mogao predvidjeti nastanak i golem utjecaj društvenih mreža. Vjerojatno se i u ovom trenutku razvijaju inovacije koje će nam promijeniti svakodnevicu. Četvrta industrijska revolucija možda nije najveći iskorak u povijesti, no svakako zaslužuje našu pozornost s obzirom na rekordnu brzinu kojom transformira cjelokupno društvo. I tu ne stajemo - pred nama je splet novih, iznimno moćnih tehnologija, koje brišu granice između digitalnog i biološkog svijeta.

- Prilika za napredak čeka i nas u Hrvatskoj - ali moramo se zapitati koliko smo odlučni i brzi kad je riječ o toliko potrebnoj digitalnoj transformaciji našega društva. Slikovito rečeno, da bismo u Hrvatskoj bili u korak sa svijetom, moramo trčati naprijed dok drugi hodaju.

No vjetar u leđa nam daje činjenica da smo već niz godina dio Europske unije, a od nedavno i dio europodručja i Schengena što nas dodatno osnažuje i motivira da uhvatimo korak s najrazvijenijima u tom društvu.

Za to nam trebaju jasna vizija, strategija i, najvažnije - provedba, korak na kojemu nerijetko kao društvo zapnemo, ali bez kojeg ne možemo dalje - zaključuje Ježina.