Digitalna otpornost postaje nova konkurentska prednost

Posljednjih deset godina uspješnost digitalne transformacije mjerili smo brzinom digitalizacije procesa, podataka i usluga. U desetljeću koje dolazi mjerit ćemo je drukčije: sposobnošću organizacija da i u kriznim okolnostima nastave raditi sigurno, pouzdano i bez gubitka povjerenja korisnika. Digitalizacija je bila preduvjet razvoja. Digitalna otpornost postaje preduvjet opstanka.

To nije samo tehnološka promjena, nego promjena poslovne logike. U samo nekoliko godina postalo je jasno da razvijeni svijet više ne može uzimati zdravo za gotovo mir, slobodnu globalnu trgovinu, sigurne opskrbne lance, dostupnu energiju ni sigurnost digitalnog prostora. Geopolitičke i tehnološke okolnosti u prvi plan stavljaju obrambenu sposobnost, energetsku neovisnost te digitalnu i tehnološku suverenost. Zato odluku Europske unije da snažnije ulaže u obrambene sposobnosti treba promatrati kao nužnost, a ne kao kratkoročnu političku reakciju. Za tehnološke kompanije poput KING ICT-a to je prije svega odgovornost: razvijati rješenja koja povećavaju sigurnost, stabilnost i otpornost institucija, gospodarstva i građana. Europa je desetljećima gradila energetsku sigurnost i industrijsko vodstvo, a danas ubrzano otkriva da bez tehnološke suverenosti nema ni gospodarske ni sigurnosne autonomije. To ne znači zatvaranje prema globalnim tehnologijama. Upravo suprotno, znači zreliji i pametniji odnos prema njima. Pitanje nije hoćemo li koristiti globalne platforme, nego s kojom razinom kontrole, interoperabilnosti, sigurnosti i vlastitih kapaciteta ulazimo u taj odnos.

Zato digitalna otpornost više nije uska IT tema. Ona povezuje podatkovne centre, mrežnu i sigurnosnu infrastrukturu, softverske platforme, zaštitu podataka, upravljanje dobavljačkim lancima, kontinuitet poslovanja i sposobnost brzog oporavka nakon incidenta. Više nije dovoljno biti digitalan. Potrebno je biti siguran, otporan i sposoban funkcionirati i kada okolnosti nisu uobičajene.

Naša je ambicija biti jedan od najpouzdanijih partnera za gradnju kompleksnih i sigurnih digitalnih sustava kritične važnosti, u razdoblju koje će obilježiti tri trenda: umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i digitalna komponenta kritične infrastrukture. Umjetna inteligencija sve više postaje infrastruktura, a ne alat. Zato prava AI transformacija ne počinje kupnjom licenci niti izoliranim pilot-projektima. Ona počinje uređivanjem podataka, redizajnom poslovnih procesa, promjenom načina donošenja odluka te jasnijim definiranjem odgovornosti i suradnje između ljudi i AI sustava. Mnoge organizacije danas eksperimentiraju s AI alatima, ali stvarnu konkurentsku prednost ostvarit će one koje umjetnu inteligenciju ugrade u način rada, a ne samo u popis aplikacija koje koriste.

Velike kompanije, ali i javni sektor, sve manje traže tehnološku demonstraciju, a sve više mjerljive učinke: bržu obradu podataka, kvalitetnije odluke, učinkovitije procese, bolju korisničku uslugu i veću sigurnost. Zato će kvaliteta, dostupnost i organiziranost podataka postati jedna od ključnih razlika između uspješnih i prosječnih organizacija.

Drugi trend je kibernetička sigurnost, koja postaje pitanje poslovnog opstanka. NIS2 direktiva i hrvatski Zakon o kibernetičkoj sigurnosti samo su regulatorni izraz promjene koja se već dogodila u praksi: digitalna imovina, privatnost korisnika i kritična infrastruktura moraju se štititi sustavno, stalno i na razini upravljanja. Kibernetička sigurnost nekada je bila tema IT odjela. Danas je tema sjednica uprava, nadzornih odbora i svih koji odgovaraju za kontinuitet poslovanja, reputaciju i povjerenje korisnika.

Treći trend je kritična infrastruktura. Države i gospodarstva godinama ulažu u prometnu infrastrukturu, energetska postrojenja i mreže, vodoopskrbne sustave, zračne luke, državnu informacijsku infrastrukturu i druge sustave koji omogućavaju svakodnevni život i funkcioniranje gospodarstva. Danas je njihova digitalna komponenta jednako važna kao i fizička. Digitalni sustavi postali su nervni sustav moderne države i ekonomije.

Energetska sigurnost, obrambena sposobnost i digitalna otpornost više nisu odvojene teme. One postaju dijelovi jedinstvene infrastrukture nacionalne sigurnosti. Tko ne može zaštititi podatke, komunikacijske mreže, operativne sustave i digitalne procese, ne može dugoročno štititi ni javne usluge, ni poslovanje, ni povjerenje građana.

Upravo u tom prostoru KING ICT danas gradi svoju tržišnu relevantnost. U 2025. godini KING ICT Grupa ostvarila je više od 175 milijuna eura nekonsolidiranih prihoda, uz rast veći od 30 posto u odnosu na godinu prije. Poslujemo na primarnim tržištima Hrvatske, Beneluxa, Slovenije, BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije. Ipak, od samih brojki važnije je ono što iza njih stoji: više od 860 stručnjaka, dugogodišnje povjerenje korisnika i portfelj znanja u područjima integrirane i kibernetičke sigurnosti, mrežne infrastrukture, podatkovnih centara, poslovnih rješenja i upravljanja kritičnim sustavima.

Naš rast nije rezultat jednog velikog projekta ili jednog tržišnog ciklusa. On je rezultat dugogodišnjeg ulaganja u specijalizaciju, razumijevanje industrija naših korisnika i sposobnost isporuke složenih projekata u okruženjima u kojima pogreška nije prihvatljiva opcija. Posebno zahtjevno bilo je objediniti softversko poslovanje u tvrtki Abysalto, s ciljem jasnijeg fokusa, snažnije specijalizacije i veće skalabilnosti. Tijekom te reorganizacije prioriteti su ostali kontinuitet, kvaliteta, sigurnost poslovanja i povjerenje korisnika.

Novi ugovori na tržištu Beneluxa i kontinuitet povjerenja koje nam ukazuju ključne NATO-ove agencije, NCIA i NSPA, potvrđuju da hrvatske tehnološke kompanije mogu konkurirati na zahtjevnim europskim tržištima. Za nas je to važna potvrda kvalitete, ali i odgovornost da nastavimo ulagati u ljude, procese i znanje koje takvi korisnici očekuju.