Detalji nagodbe: ovo su ključne točke dogovorenog sporazuma izvanredne uprave i vjerovnika

“Danas su konačno završeni pregovori vjerovnika o nagodbi. Ovaj su tjedan članovi Privremenog vjerovničkog vijeća i veliki vjerovnici razgovarali međusobno o svim pitanjima koja su još bila otvorena, a razgovori su završili tako da su postigli dogovor o nagodbi.

Pred nama je posao u kojem postignute dogovore treba pretvoriti u pravno obvezujuća i provediva rješenja”, ustvrdio je Fabris Peruško, izvanredni povjerenik Agrokora na konferenciji za novinare u četvrtak, gotovo 14 mjeseci nakon aktivacije lex Agrokor. On je ustvrdio kako izvanredna uprava i savjetnici “sada rade na konačnom tekstu prijedloga nagodbe kako bismo ga čim prije mogli dati na suglasnost Privremenom vjerovničkom vijeću”.

Sberbank i detalji

Da ne bude zabune, Peruško je naglasio kako su “predstavnici vjerovnika koji su izrazili podršku ovom dogovoru svi članovi Privremenog vjerovničkog vijeća te možemo reći da imamo podršku vjerovnika koja prelazi zakonski potrebnu dvotrećinsku većinu za izglasavanje nagodbe”. “Zato možemo reći - da se slikovito izrazim - ‘kako je vlak s nagodbom napustio stanicu’. Vezano za cijeli niz detalja koji se odnose na buduće vlasništvo, povrate, detalje sporazuma s dobavljačima i Sberbankom, za sada mogu reći da će dobavljačima biti plaćen granični dug prema prethodnim dogovorima, a pronađeno je i rješenje za dobavljače s financijskim mjenicama s regresima”, naglasio je izvanredni povjerenik. Jednako tako je istaknuo da Sberbank ipak neće ući u kredit s refinanciranjem, takozvani roll-up kredit, “već će ostvariti određene povrate u budućnosti, vezano uz dobit iz operativnog poslovanja novog Agrokora, dakle slično kao i dobavljači u slučaju graničnog duga”.

On nije htio specificirati detalje tih povrata, koji za sada ostaju nepoznati, ali je dodao da će ruska banka imati dodatnu opciju da za 18 posto Mercatora dobije udjele u novom Agrokoru. Prema našim saznanjima, tu opciju će imati i mali dioničari Mercatora. Prvi čovjek Agrokora posebno je izdvojio činjenicu da “na putu prema izglasavanju Nagodbe stoje tri kompanije: Agram, Alca, te Adris”. “Te tri kompanije, naime, osporavaju jamstva, odnosno tražbine drugih financijskih vjerovnika te time dovode u pitanje proces postizanja nagodbe jer onemogućuju priznate tražbine drugih vjerovnika u ostvarivanju vlasničkih prava. Ipak, danas tijekom dana je gospodin Dubravko Grgić, u ime Agrama, izrazio spremnost pristati na dogovor koji mu nude budući vlasnici Agrokora. Taj dogovor Agram i budući vlasnici tek trebaju potpisati. No iskaz spremnosti gospodina Grgića korak je naprijed u tom pravcu”, ustvrdio je Peruško, dodajući da su u tijeku i razgovori s predstavnicima Alce koje vodi njegova zamjenica Irena Weber.

Otvoreno pitanje

Alci je, napomenuo je, također ponuđeno fer i pravedno rješenje njihova problema s financijskim mjenicama, u skladu s onim što je većini dobavljača u sličnoj situaciji prihvatljivo. “To znači da pitanje Adrisa, čija su očekivanja o povratima bila značajno iznad prihvatljivih ostalim vjerovnicima, još ostaje otvoreno. S tom kompanijom tijekom današnjeg dana nije bilo novih razgovora. Veliki broj vjerovnika morao je pristati na velike kompromise i otpise potraživanja kako bi kompanija mogla opstati i nastaviti poslovati. Svima njima, u ime svih zaposlenika Agrokora, na tome zahvaljujem. Na kraju mogu još samo izraziti nadu da će i Adris, kao i svi oni vjerovnici koji se još nisu pridružili nagodbu na kraju ipak podržati”, zaključio je Peruško svoje izlaganje nakon kojeg nisu bila dozvoljena pitanja.

Prvu informaciju o dogovoru koje je privremeno vijeće vjerovnika postiglo u srijedu navečer dala je upravo Jutarnjem listu i Slobodnoj Dalmaciji Marica Vidaković, predstavnica velikih dobavljača u PVV-u i prokuristica Kraša. Međutim, tada na sporazum i nagodbu vjerovnika još nije bio pristao Agram Invest. Ipak, 20-ak minuta nakon objave teksta nazvao nas je Dubravko Grgić, član uprave odvjetničkog društva Grgić i Partneri i suvlasnik poduzeća u portfelju Agram Grupe, i rekao kako ipak pristaje na sporazum i na nagodbu vjerovnika.

Iz njegova istupa, ali i prema neslužbenim informacijama iz Agrokora, on će povući osporavanja jamstava koje je sudski pobijao Agram Invest, a zauzvrat bi trebao dobiti usmeno obećanje da će mu to budući vlasnici Agrokora kompenzirati isplatom od oko 15 do 20 milijuna eura za otkup udjela u solventnim kompanijama, među kojima se nalazi i Agrolaguna. Taj usmeni dogovor bi se naknadno ipak trebao staviti na papir. Na taj način će Agrokor konsolidirati vlasništvo u tvrtkama kćerima i na liniji je onoga što su budući vlasnici i izvanredna uprava htjeli postići i dogovorom oko Mercatora kako bi buduću kompaniju napravili snažnijom za poslovanje.

Prvi pravni ispit

Ovakav rasplet događaja, ako Agram Invest zbilja pristane na sporazum s drugim vjerovnicima, znači značajno manje pravnih problema za proces lex Agrokor jer je to bio glavni problem u ovom postupku. Prvi pravni ispit za nagodbu svakako će biti Trgovački sud koji će imati pet do 15 dana da donese odluku o tome prihvaća li takvu nagodbu ili je odbija. Ako prihvati, TS onda šalje nagodbu na glasanje na skupštinu vjerovnika na sljedećem sudskom ročištu i sve to mora biti gotovo do 10. srpnja. A ako ne prihvati nagodbu, tada se vjerojatno može očekivati da će Vlada i Sabor produljiti rok važenja lex Agrokor za još nekoliko mjeseci, kako bi se svim akterima u postupku dala još jedna, dodatna šansa prije stečaja Agrokor Grupe. Međutim, kako sada stoje stvari, nagodba će se vjerojatno izglasati, a jedini veći igrač koji ne pristaje na ovakvu nagodbu jest Adris Grupa koja svoje interese nastavlja braniti pravnim putem. “Nemamo što dodati. Ustrajat ćemo na pravnoj zasnovanosti cijelog postupka i jednakopravnosti svih vjerovnika”, odgovorio je na naš upit Predrag Grubić, direktor korporativnih komunikacija Adris Grupe.

Neslužbeni izvori bliski izvanrednoj upravi i vjerovnicima tvrde da je Adris tražio isplatu, putem pretvaranja u vlasništvo svojih 55 posto potraživanja, ali je Privremeno vijeće bilo spremno na isplatu 40 posto. No, izvori bliski Adrisu tvrde da su oni otpočetka pristajali na 40 posto, odnosno isplatu 55 milijuna eura.

Alca je, kako doznajemo, tražila otpis 100% svojih dugova na osnovi regresnih potraživanja banaka od 130 milijuna kuna, ali su članovi PVV-a inzistirali da i za nju važe kriteriji o otpisu 65% kao i za sve ostale dobavljače kreditore Agrokora.