Cijena kvadrata novog stana u Zagrebu u godinu dana skočila čak 560 eura!

Za četvorni metar novog stana u Zagrebu kupci su u prvoj polovici ove godine morali izdvojiti 3518 eura, čak 560 eura ili 18,9 posto više nego u istom razdoblju lani, pokazuju podaci DZS-a. Istodobno je u ostalim naseljima, izvan Zagreba, prosječna cijena stana u godinu dana porasla 243 eura ili 9,7 posto, pa je iznosila 2754 eura. Tako je prosjek za Hrvatsku iznosio 2994 eura po četvornom metru novog stana, 8,7 posto više nego u prvoj polovici prošle godine.

Od 1618 prodanih stanova, na Zagreb se odnosi gotovo trećina, njih 530, a brojke upućuju da su u glavnom gradu znatno veći i troškovi gradnje nego u ostalom dijelu zemlje. Kada se pogleda struktura cijene, građevinsko zemljište čak je blago pojeftinilo, oko 13 posto, na 426 eura po četvornom metru, dok su ostale stavke znatnije porasle.

Dobit investitora

Troškovi građenja i dobit izvođača stajali su 2005 eura, što znači da su u godinu dana uvećani za 295 eura ili 17,3 posto, dok su "ostali troškovi" porasli čak 328 eura ili 43,2 posto i dosegnuli su 1087 eura. Iznosili su čak 31 posto cijene stana. Prema DZS-u, ostali troškovi obuhvaćaju projektiranje, građevinske dozvole, stručni nadzor, premjeravanje zemljišta, pristojbe i poreze, osiguranje, kamate na kredite, PDV te naknadu i dobit investitora koji stanove gradi radi daljnje prodaje. Iz ovog proizlazi da ostali troškovi uključuju dobit investitora, onih koji osmisle i financiraju projekt, pribave zemljište, angažiraju projektante i izvođače, a zatim stanove prodaju na tržištu, dok je dobit izvođača uključena u troškove građenja. No, iz DZS-ovih podataka nije moguće vidjeti koliko je povećena marža investitora. Kada je riječ o građevinskim tvrtkama, prijašnje su analize pokazale da nisu znatnije povećavale profitne marže.

Jedna regija uvjerljivo bolja od prosjeka zemlje, brine Zagreb: ‘Nitko u Hrvatskoj ne može reći da je bolje nego lani‘

Po Fininoj analizi poslovanja poduzetnika za 2025., u građevinarstvu je poslovalo 23.799 poduzetnika, gotovo 1 posto više nego godinu prije, s 133.835 zaposlenih, odnosno 4,3 posto više nego 2024. godine. Prihodi su dosegnuli 16,9 milijardi eura, 15,2 posto više nego godinu prije, dok su rashodi rasli malo sporije, 14,4 posto, na 15,7 milijardi eura. Građevinski sektor tako je nastavio snažno rasti, uz povećanje zaposlenosti i prihoda, ali i rashoda, dijelom kao posljedica rasta troška rada.

Izgradnja zgrade u blizini Kaptol centra

Vanesa Pandzic/Cropix

Nove naruždbe

Najnoviji podaci DZS-a zasad ne pokazuju snažnije povećanje građevinske aktivnosti: u prvih šest mjeseci obujam radova porastao je 2,8 posto, približno jednako na zgradama i ostalim građevinama. Veći broj pokazatelja istodobno upućuje na postupno hlađenje sektora: vrijednost novih narudžbi u drugom tromjesečju pala je za 4,3 posto, a u lipnju je izdano 3,9 posto manje građevinskih dozvola nego godinu prije, iako je njima predviđena gradnja 1467 stanova. To zasad ne daje signal da bi se ponuda novih stanova mogla povećavati dovoljno brzo da ublaži pritisak na cijene, posebno u Zagrebu. Ako se trend nastavi, ponuda bi mogla postati još ograničenija, a pritisak na cijene još snažniji.

Ovo su najveći igrači u biznisu vrijednom više od dvije milijarde eura: Na vrhu ZG Holding, ali najmoćniji je - Pripuz!

Za usporedbu, zanimljivi će biti i novi podaci DZS-a o cijenama stambenih objekata, koji će pokazati koliko su u drugom tromjesečju porasle cijene rabljenih stanova. U prva tri mjeseca u Hrvatskoj su prosječno rasle 16,1 posto na godišnjoj razini, nasuprot 9,7 u slučaju novogradnje. No, riječ je o indeksu cijena stambenih objekata, koji se metodološki razlikuje od statistike prosječnih cijena prodanih novih stanova.