‘Cijela Europa je bila spremna, samo dvije zemlje su ostale potpuno nepripremljene. Hrvatska? Nema drame‘

Početak trgovanja na ključnim europskim burzama plina nakon ukrajinske blokade transporta ruskog plina donio je rast cijena plina na 50 eura za megavatsat i blago preko tog iznosa. Na nizozemskoj burzi plina, primjerice, još početkom listopada postizane su cijene ispod 40 eura za megavatsat, a u odnosu na kraj 2024., trgovanje početkom godina donijelo je rast cijena od oko pet posto.

- Riječ je o uobičajenoj burzovnoj korekciji koja nastupa kada se dogodi neki bitan događaj, što prestanak tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu svakako jest. S druge strane, ne događa se ništa dramatično, niti se može očekivati razvijanje opskrbe i cijena plina u Europu u nekom neželjenom smjeru jer je uvoz plina iz Rusije u posljednje tri godina pao s negdašnjih 40 posto europskih potreba na pet do deset posto – kaže naš sugovornik iz energetike koji nam je zbog funkcije koju obnaša neslužbeno komentirao trenutna plinska kretanja. On podsjeća da se s opcijom potpunog zatvaranje plinovoda Yamal koji iz Rusije ide preko Ukrajine u Srednju Europu računa već gotovo tri godine, odnosno od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022..

- Na žalost, neke zemlje, poput Moldavije i Slovačke očito se nisu pripremile za takav scenarij i sada su u problemu. Hrvatska je među zemljama koje su se dobro pripremile, na našu opskrbu i cijene prekid dotoka plina Yamalom preko Ukrajine nema nikakav utjecaj jer imamo sigurnu opskrbu preko LNG terminala na Krku, kao i iz domaće proizvodnje i drugih izvora – komentira naš sugovornik. Izgradnja LNG terminala, dodaje, bitna je i zbog utjecaja tarifa na transport plina na cijenu koju na koncu plaćaju građani i gospodarstvo.

- Iako bi udio transporta u cijeni plina trebao biti minimalan, do tri posto, recimo, kod država koje su ovisne o plinovodima i izvorima iz drugih država taj udio raste tako da smo i mi, dok nije bilo LNG terminala, snosili daleko veći trošak tranzita nego što je sada slučaj. U svakom slučaju, Europska unija trebala bi svojim mehanizmima spriječiti da se na tranzitu uzimaju prevelike takse, da recimo udio transporta u cijeni plina ide iznad uobičajenih jedan, dva ili tri posto – napominje naš izvor. Na pitanje što se s cijenama plina može događati u narednim mjesecima, kaže kako bi u Europi trebalo doći do snižavanja burzovnih cijena koje su se, podsjeća, prije ruske invazije i energetske krize kretale oko 20 eura za megavat.

- Burzovne cijene plina u SAD-u neusporedivo su niže nego u Europi i tu bi moralo doći do korekcije prema niže kada govorimo o europskim cijenama, ali ne na razine od 20 eura za megavatsat i ispod toga. To je kratkoročno, možda i dugoročno, teško ostvarivo – prognozira naš izvor.

Europa je blokadu Yamala dočekala s punim skladištima plina koja se, istina, za 12,46 posto prazne brže nego u istome razdoblju prošle godine. Bržoj potrošnji doprinijelo je više čimbenika, prvenstveno hladnija zima i nastup blokade Yamala, ali i pad proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana na sjeveru Europe pa je proizvodnju struje ‘na vjetar‘ trebalo nadomjestiti jačom proizvodnjom u elektranama na plin.

Kada se burzovne cijene plina u Europi u prvom tjednu ove, usporede s istovrsnim kretanjima početkom prošle godine, dobije se ovogodišnji rast od oko 30 posto. Lani se na nizozemskoj burzi plina već krajem veljače plinom trgovalo po cijenama nižim od 30 eura za megavatsat. Čini se da to ove godine neće biti slučaj.