Zaduženje gradonačelnika

Čehok dobiva 60% veći proračun: Obveznicama vraća stare dugove ili rješava problem smeća?

Sasvim je izvjesno da bi izdanje obveznica mogao biti zadnji veliki posao gradonačelnika Varaždina Ivana Čehoka prije odlaska na odsluženje dvogodišnje zatvorske kazne
Ivan Čehok, gradonačelnik Varaždina
 Željko Hajdinjak / CROPIX

Hoće li gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok zadužiti Varaždince za 160 milijuna kuna, i to, prema mišljenju mnogih, bez valjanog razloga, izuzev vraćanja dugova koje je priskrbio Gradu u svojemu prošlom mandatu?

Prvu stepenicu u ostvarivanju tog nauma prešao je u ponedjeljak 16. prosinca, kada su varaždinski gradski vijećnici izglasali čak 60 posto veći proračun od ovogodišnjeg (planirani su prihodi od 572 milijuna kuna), u kojem je jedna od stavki i zaduživanje putem municipalnih obveznica. Najkraće rečeno, to su obveznice koje se odnose na rješavanje problema nedostatka sredstava u proračunu lokalnih samouprava.

Prvi korak

Iako je ovo tek prvi od nekoliko velikih koraka koje valja prijeći do odobrenja izdavanja obveznica, Varaždinci se boje da će ih njihov gradonačelnik, uz pomoć HDZ-a s kojim koalira u varaždinskoj vlasti, utjerati u dug koji će morati vraćati dugo nakon što Ivan Čehok više ne bude na toj funkciji. Sasvim je izvjesno da bi to mogao biti zadnji veliki posao gradonačelnika Varaždina prije odlaska na odsluženje dvogodišnje zatvorske kazne na temelju presude iz prošle godine, a čija se pravomoćnost očekuje. Varaždinci se boje da je to ustupak koji će HDZ učiniti za svoje koalicijske partnere na tradicionalno nesklonom im sjeveru.

“Kapitalne investicije” koje Grad Varaždin namjerava ostvariti novcem od obveznica, kažu neistomišljenici, zapravo je vraćanje dugova iz prošlosti, a o stvarnom investiranju nema ni govora.

Varaždinci se boje da će iz vlastitog džepa platiti dugove Grada koji nisu napravljeni poslovanjem koje je iz nekog razloga pošlo po zlu, nego se gradonačelnik za vrijeme svojih bivših mandata (od 2001. do 2011.) upustio u nekoliko kontroverznih poslovnih aranžmana.

Tako je gradska ustanova JUGS s Hrvojem Vojvodom 2011. godine dogovorila kupnju zemljišta za izgradnju POS stanova po cijeni od 129, odnosno 149 eura po kvadratu, a koju je Vojvoda platio desetak eura za četvorni metar. Glavnica duga je 14 milijuna kuna.

Nakon što je Ivan Čehok završio u remetinečkom pritvoru, njegov je nasljednik Goran Habuš zatražio da se taj ugovor proglasi ništetnim, što je sud nepravomoćno odbio pa Grad danas Vojvodi duguje 30 milijuna kuna s kamatom, a namjerava ih platiti s dobiti iz emisije municipalnih obveznica.

Grad Varaždin na ovu se presudu nije žalio, što znači da je ona pravomoćna i Hrvoje Vojvoda može u svakom trenutku blokirati račun Grada. Ipak, čini se da bivši gradonačelnik radije čeka isplatu navodno već dogovorenih 26 milijuna kuna.

Optužnica

Gotovo isti je ugovor, za istu namjenu i u isto vrijeme potpisan i s poduzetnikom Davorom Pataftom, pa Grad, vjeruje se, iako za taj slučaj još nema presude, namjerava u ovoj tranši riješiti “dug” Patafti iako se u troškovniku on zasad ne navodi. Ivan Čehok i Davor Patafta zajedno su optuženi po nekoliko točaka optužnice za gospodarske malverzacije, a po dvije su točke obojica i nepravomoćno osuđeni. Krivi su, između ostaloga zbog preplaćenog zemljišta koje je Grad za gradnju stanova POS-a otkupio od Davora Patafte. Grad Varaždin na toj je transakciji zbog lažiranja vrijednosti zemljišta, koje je procjenitelj priznao na sudu, izgubio milijunski iznos.

Definicija

Gradonačelnik službeno navodi da će se novcem od obveznica “opremiti” Poslovna zona Brezje (80 milijuna kuna), što, konkretno, podrazumijeva micanje tisuća tona baliranog smeća s ulaza u Varaždin, otkupit će se zemljište od Vojvodina Ekos Holdinga (26 milijuna kuna) te još nekoliko neodređenih investicija kao što je “gradnja novih cesta, ulica i trgova“, ali i energetska obnova osnovnih škola te kupovina vatrogasnih vozila.

Nijedna od stavki troškovnika ne uklapa se u definiciju svrhe municipalnih obveznica: “Državna uprava, regionalni i lokalni organi uprave emitiraju municipalne obveznice radi financiranja projekata od javnog interesa. To podrazumijeva projekte izgradnje škola, bolnica, autocesta i druge projekte namijenjene zajedničkom korištenju.” Radi se, dakle, o kapitalnim projektima, a ove se varaždinske, slaže se gradska oporba, ne može nazvati takvima.

Istarska županija je prva 1995. godine provela emisiju municipalnih obveznica, čime je riješen problem otpadnih voda u Pazinu. Drugom je emisijom podmiren dug bolnice u Puli. Grad Karlovac je novcem od obveznica gradio škole, sportske objekte, riješio kanalizaciju i obnovio ceste.

Splićani nisu bili zadovoljni posljedicama izdavanja obveznica.

“Potez tadašnjih čelnika najvećeg dalmatinskog grada, gledano s vremenskom distancom, pokazao se kao jedna od najgorih financijskih odluka Banovine, tolika da se s njom danas sprdaju gotovo svi: i njihovi politički konkurenti, ali i ekonomski stručnjaci”, pisala je Slobodna Dalmacija 2015.

Korak bliže

Gradonačelniku Varaždina Ivanu Čehoku nedavno smo poslali pitanja na temu planirane emisije obveznica. Zanimalo nas je je li Grad Varaždin razmatrao rješavanje dugova iz zadržane dobiti gradskih poduzeća (oko 120 milijuna kuna) eventualnom prodajom svojih udjela u Termoplinu, kako je to napravila Koprivnica sa svojim društvom za energente, jesu li izabrani agenti i pokrovitelji izdanja obveznica (koga su i kako odabrali i kolike će biti njihove naknade), tko će dati tražena jamstva, u koje se konkretne kapitalne investicije namjerava uložiti.

Pitali smo i što od planiranih “investicija” nije rezultat, odnosno posljedica jednog od ugovora sklopljenih za prošlog mandata Ivana Čehoka? Ni na jedno pitanje nismo dobili odgovor. Iako je varaždinska gradska vlast korak bliže najvećem zaduživanju Grada u povijesti, nije iznesena ni naznaka ili ideja odakle će se taj dug i vratiti.

Varaždinci se boje da i njih čeka sudbina slična onoj splitskoj - gradonačelnik će otići, a ogroman dug će ostati. Zabrinjava ih tko će ga, kako i od čega vratiti.

- Vraćat će ih, naravno, građani kroz gradski proračun. Gradonačelnik koji dođe nakon Čehoka imat će poprilično vezane ruke, neće biti projekata, neće biti novca. Prema tome, netko je davno rekao: ‘Nakon onog velikog požara koji je zadesio Varaždin 1776. godine, najveća pošast koja se dogodila gradu je Ivan Čehok’ - rekao je nedavno za RTL Goran Habuš.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 00:27