EU želi da se veći dio trgovine odvija putem „Srednjeg koridora“, što bi Bugarskoj moglo donijeti velike koristi. Međutim, napad dronovima na trgovačke brodove na Crnom morru jasan je podsjetnik na sigurnosne rizike.
EU želi da se veći dio trgovine odvija putem „Srednjeg koridora", što bi Bugarskoj moglo donijeti velike koristi. Međutim, napad dronovima na trgovačke brodove na Crnom moru jasan je podsjetnik na sigurnosne rizike.
U jutarnjim satima 6. listopada dronovi su pogodili dva komercijalna broda u blizini bugarske obale Crnog mora, pri čemu je jedan potonuo. Incident je izazvao zabrinutost i ogorčenje u Bugarskoj i diljem Europske unije.
Napad se dogodio u trenutku kada EU nastoji Bugarsku pretvoriti u važnu ulaznu točku za robu iz Azije putem trgovačke rute poznate kao „Srednji koridor" (Middle Corridor).
Što je Srednji koridor?
Srednji koridor, koji EU naziva i Transkaspijski prometni koridor, povezuje Europu i Aziju. Ruta počinje u Kini, prolazi kroz Kazahstan, Azerbajdžan, Gruziju i Tursku prije nego što stigne u Europsku uniju. Iako se većim dijelom sastoji od željezničkih i cestovnih veza, pojedine dionice prelaze preko Crnog i Kaspijskog mora.
EU je ove godine jasno pokazala namjeru da znatno uloži u ovu trgovačku rutu, piše Deutsche Welle, što bi moglo imati posljedice za bugarske željeznice, ceste i luke. Granični prijelaz Kapitan Andrejevo između Bugarske i Turske već je jedan od najprometnijih u Europi, a kolone kamiona ondje su čest prizor. Bugarska također raspolaže s dvije strateški važne crnomorske luke, Varnom i Burgasom, dok bi nova željeznička dionica između Istanbula i bugarske granice trebala biti otvorena ove jeseni.
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos u rujnu je Bugarsku, zbog njezina strateškog položaja na ovoj ruti, nazvala „vratima za povezivanje Europe".
Ratovi poremetili globalne trgovačke putove
Prema riječima Marte Kos, Srednji koridor mogao bi skratiti vrijeme prijevoza robe iz Azije u Europu s 45 na samo 15 dana te predstavlja sigurniju alternativu dvama tradicionalnim rutama.
Prva je bio Sjeverni koridor preko Rusije, čiji je promet znatno opao nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Druga je pomorska ruta preko Crvenog mora i Sueskog kanala. Međutim, zbog sukoba i nestabilnosti na Bliskom istoku mnogi brodovi sada plove oko cijele Afrike, što putovanje produljuje na oko 45 dana i povećava troškove prijevoza.
„Srednji koridor je projekt koji zaobilazi oba ratna područja. Zaobilazi i Rusiju i Bliski istok", rekla je za Deutsche Welle Vesela Černeva, zamjenica direktorice Europskog vijeća za vanjske odnose i voditeljica ureda tog vijeća u Sofiji.
Može li Srednji koridor biti prava alternativa?
Unatoč potencijalu, brojni izazovi i dalje postoje. „Prije svega tu su sigurnosna ograničenja", kaže Černeva. Prema njezinim riječima, sigurnosna situacija u Srednjoj Aziji mora se dovoljno stabilizirati kako bi se mogli planirati veliki infrastrukturni projekti. Ona također upozorava na slabe institucije i birokraciju u državama kroz koje prolazi koridor, kao i na mogući ruski utjecaj.
„U prošlosti smo vidjeli infrastrukturne projekte koji nisu realizirani jer nisu bili u interesu Rusije. Rusija i dalje ima znatan utjecaj u zemljama duž ove rute", istaknula je Černeva. Dodala je da će ishod rata u Ukrajini imati velik utjecaj na uspjeh ili neuspjeh Srednjeg koridora.
Napadi dronovima na brodove u Crnom moru dodatno su pokazali da sigurnost na ruti i dalje može predstavljati ozbiljan problem.
Osim sigurnosnih rizika, postoji i problem opadanja razine vode u Kaspijskom jezeru, čemu znatno pridonose klimatske promjene. To dovodi u pitanje dugoročnu mogućnost plovidbe i prijevoza preko tog mora.
Nadalje, luke i željeznička infrastruktura duž koridora trenutačno nemaju dovoljan kapacitet za veliki rast opsega trgovine.
Kako bi Bugarska mogla profitirati?
Unatoč rizicima, EU želi povećati promet robe kroz Srednji koridor, čak i ako on ne može u potpunosti zamijeniti postojeće trgovačke rute. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svojem je govoru o stanju Unije istaknula da EU želi poboljšati povezanost, diversificirati trgovačke pravce, povećati trgovinske tokove i skratiti vrijeme prijevoza robe. U tu je svrhu planirano prikupljanje 12 milijardi eura javnih i privatnih ulaganja.
Prema riječima Vesele Černeve, Bugarska bi od toga mogla imati višestruke koristi. Došlo bi do većih ulaganja u dugo zapuštenu željezničku mrežu, modernizacije luka Varna i Burgas, boljih cestovnih veza s Mediteranom, kvalitetnije povezanosti istoka i zapada zemlje, ali i razvoja sjevernog dijela Bugarske, koji je trenutačno slabije povezan. „Dakle, koristi su sasvim jasne", zaključila je Vesela Černeva za DW.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....