Posljednji istup kao guverner HNB-a Boris Vujčić zaključio je u optimističnom tonu, kako po pitanju inflacije, problema koji je obilježio posljednje godine njegova mandata, tako i po pitanju rasta ekonomije. Očekuje da će inflacija u svibnju pasti u odnosu na travanj, nakon što je prošli mjesec snažno porasla na mjesečnoj i godišnjoj razini.
- Ono što je dobro jest da vidimo smanjivanje stope inflacije hrane, koja je bila četiri posto i smanjila se na 3,7 posto. U svibnju će pasti ispod tri posto, na razinu između 2,5 i 2,8 posto. Inflacija usluga također se smanjuje, a ona je bila najtvrdokornija, pa sada najveći doprinos dolazi od cijena energije, koje snažno rastu i ostaju na povišenim razinama, rekao je Vujčić na Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji.
Geopolitički rizici i optimizam oko BDP-a
Unatoč negativnoj reakciji paušalaca na Vladin ‘antiinflacijski paket‘, najavljujući podizanje cijena turističkih usluga, Vujčić smatra da će se trend njihova smanjivanja nastaviti i nakon svibnja, odnosno da će pritisak cijena usluga popuštati i ‘u budućnosti‘.
Vujčić očekuje usporavanje rasta inflacije u svibnju
Naravno, ako poskupljenje energije ne potraje toliko dugo da se počne prelijevati i na druge sektore. Hoće li do toga doći, ovisi o razvoju geopolitičke situacije, a u pogledu Hormuškog tjesnaca svaki dan dobivamo nove vijesti. Iako se situacija mijenja iz dana u dan, napominje Vujčić, tržišta su već pozitivno reagirala na najavu da bi moglo doći do rješenja između SAD-a i Irana.
Kada je riječ o BDP-u, očekivanja guvernera na odlasku također su malo pozitivnija nego što upućuju brojke DZS-a za prvi kvartal. Podsjeća da je stopa rasta u Hrvatskoj i dalje tri puta veća nego u eurozoni, premda ostaje činjenica da je usporavanje prisutno svugdje, pa i u Hrvatskoj. Međutim, procjenjuje da će već u drugom tromjesečju brojke biti bolje nego u prvom, kada je BDP na kvartalnoj razini stagnirao, a na godišnjoj rastao po stopi od 2,2 posto.
- Prema visokofrekventnim pokazateljima, za drugi kvartal očekujemo ponovno ubrzanje rasta, na 0,8 posto na kvartalnoj i 2,8 posto na godišnjoj razini. To je vrlo blizu našoj godišnjoj stopi procjene rasta, objasnio je Vujčić.
Slabiju ekonomsku aktivnost u prva tri mjeseca smatra posljedicom usporavanja investicija, industrijske proizvodnje i građevinarstva. No, već u ožujku je ponovno bio vidljiv snažan skok građevinarstva i oporavak trgovine, što bi trebalo imati učinak prelijevanja na drugi kvartal.
HNB potpuno isključen iz izrade Vladina paketa
Na pitanje je li HNB i na koji način sudjelovao u izradi Vladina ‘antiinflacijskog‘ paketa mjera, s obzirom na to da je riječ o problemu koji dijele, te što misli kakav će učinak imati, odgovorio je da nisu bili uključeni.
- Imali smo i prije nekoliko rundi antiinflacijskih mjera Vlade koje smo mi poslije analizirali, što pretpostavljam da će biti i u ovom slučaju. Međutim, ne danas, nego nakon nekog vremena, rekao je Vujčić.
Mačkić: ‘Ovo je panika i spašavanje proračuna, a ne borba protiv inflacije‘
Mnogo rječitiji po pitanju najnovijeg Vladina paketa, očekivano, bio je savjetnik predsjednika Zorana Milanovića, profesor Ekonomskog fakulteta Velibor Mačkić.
- Ovo nije antiinflacijski paket, nego akcija spašavanja proračuna. Jedino što ostaje nejasno jest koju razinu proračunskog deficita Vlada planira. Rekao bih da je ovo kombinacija panike i, naravno, dobrog starog upravljanja dojmom, izjavio je Mačkić.
Jedino što je jasno, nastavio je, jest da planiraju uštedjeti 1,4 posto BDP-a. Vladi zamjera što nema evaluacije ranijih mjera i situaciju naziva ‘tragikomičnom‘, napominjući da je prilično jasno kako će se ponašati ljudi kojima će biti povećan porez. Promjena Vladine politike, smatra, podrazumijeva promjenu ponašanja ljudi, odnosno više poreze ljudi će prevaliti u više cijene.
- Ako vi to nazivate antiinflacijskim paketom, onda ću se sjetiti jednog preminulog nogometnog trenera i reći: ako to smanji inflaciju, ja ću pojesti svoju diplomu. To je doslovno tragikomično, poručio je Mačkić, neizbježno podsjećajući na rječitost svojeg šefa.
Dodao je da Vlada iza sebe ima cijeli set takvih mjera ‘u stilu - snizit ćemo cijenu najma povećanjem poreza‘. Što onda očekuje, hoće li inflacija nastaviti ubrzavati? Ponudio je ipak neodređen odgovor: preostaje vidjeti. Međutim, svakako vidi moguće rizike i probleme.
- Spašavajući proračun, očekivano usporavanje možda neće biti baš takvo kakvo se očekuje, pogotovo kad znamo da ulazimo u osjetljiviji dio godine za Hrvatsku, dodao je. A kada je riječ o turizmu, napomenuo je da ‘imamo najmanju potrošnju turista po stanovniku‘.
Dubrovačku ekonomsku konferenciju, ‘tradicionalno mjesto dijaloga uglednih znanstvenika i predstavnika financijskih institucija i centralnih banaka‘, HNB je organizirao 32. put, od čega je Vujčić ‘glavni dirigent‘ bio 25 puta. U oproštajnom i nadahnutom govoru prisutnima je izrazio uvjerenje da će se viđati i ubuduće.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....