Nedavna odluka kompanije Fortenova grupa da s Badelom otvori pregovore o prodaji proizvođača mineralne vode Jamnice, najprofitabilnije domaće tvornice pića i simbola nekoć moćnog Agrokora, čiji je Fortenova sljednik, prošla je bez naročitog medijskog i bez ikakvog političkog odraza.
Mediji, koji su poslovni sunovrat osnivača Agrokora Ivice Todorića i krizu koncerna na njezinu početku pratili ‘u stopu‘, s godinama su izgubili naglašeni interes za transformaciju kompanije koja je na vrhuncu razvoja zapošljavala 55 tisuća radnika, vezivala 155 tvrtki u jedan sustav i doprinosila BDP-u države s 11,5 posto. Politika je pak za bivši Agrokor također izgubila svaki interes jer je Ivica Todorić za ljevicu oduvijek bio HDZ-ov tajkun, za desnicu pripadnik ‘tehnomenadžerske‘ i ‘odnarođene‘ struje HDZ-a, dok su liberali za Agrokor smislili različite nazive (crony kapitalizam, ortački kapitalizam..) kako bi koncern i njegova osnivača jednostavno ‘poništili‘ kao anomaliju sistema u kojem živimo i poslali ih u ‘ropotarnicu‘ povijesti. Elem, približavanje desete godišnjice otvaranja postupka izvanredne uprave u Agrokoru zacijelo je prikladno vrijeme, možda i jedan od zadnjih trenutaka prije nego što protok vremena učini svoje, za osvrt na pređeni put u rastakanju nekoć najveće domaće privatne kompanije.
Dug od dvije milijarde
Na pitanja koliko je danas tvrtki u sustavu Fortenove grupe nakon prodaje niz kompanija poput Leda, Zvijezde, PIK Vrbovca i VUPIK-a te koliko je Grupa dosada uprihodila od prodaje poduzeća iz sastava negdašnjeg Agrokora, iz Fortenove su nas uputili na poslovna izvješća kompanije te nam skrenuli pozornost na naslijeđeni dug Agrokora i trenutnu zaduženost Grupe.
- Fortenova grupa je 2019. bila visoko zadužena kompanija, s bruto dugom od dvije milijarde eura i omjerom neto financijskog duga i operativne dobiti većim od sedam puta. Od tada do danas Grupa je provela brojne promjene, a u ljeto 2024. i potpunu transformaciju vlasništva nakon koje provodi cijeli niz aktivnosti usmjerenih na smanjenje zaduženosti i jačanje kapitalne strukture, od optimizacije portfelja do smanjenja troškova i poboljšanja ukupne efikasnosti sustava – poručeno nam je iz Fortenove. Ističu kako je u prošloj godini ispunjen i najvažniji financijski cilj Grupe te je kroz realizaciju prvog bankarskog financiranja od njezina osnivanja, Grupa je ukupnu zaduženost svela na 650 milijuna eura, dok je istodobno EBITDA Grupe u odnosu na 2019. više nego udvostručena.
- Time je Grupa godinu zaključila kao financijski vrlo zdrava kompanija, koja sigurno posluje, s omjerom neto financijskog duga i operativne dobiti unutar raspona koji odgovara investicijskom kreditnom rejtingu te s punim povjerenjem međunarodnih financijskih institucija u svoje poslovanje – napominju u Fortenovi koja je osnovana 1.travnja 2019., gotovo točnu na drugu obljetnicu otvaranja postupka izvanredne uprave u Agrokoru.
Od Alvareza do Peruška
Postupak izvanredne uprave u Agrokoru predvođene povjerenikom Antom Ramljakom, podsjetimo, otvoren je po posebnom zakonu kolokvijalno nazvanom ‘lex Agrokor‘ 10.travnja 2017. na zahtjev same uprave koncerna čije je upravljačke funkcije osnivač i vlasnik Ivica Todorić napustio tjedan dana ranije ne bi li se kroz privremeni angažman odvjetničke kuće Alvarez-Marsal konsolidirao koncern. Alvarez i suradnici nisu pravo ni ‘zagrizli‘ u spašavanje Agrokora, a u koncern je s obrazloženjem da koncern zbog nagomilanih dugova više nije u stanju ispunjavati redovite obveze, nabavljati robu i usluge, isplaćivati plaće radnicima i servisirati kredite uvedena izvanredna uprava formalno pod ingerencijom zagrebačkog Trgovačkog suda, a stvarno pod nadzorom države, odnosno Vlade.
Iako se u danima, tjednima i mjesecima nakon uvođenja izvanredne uprave spekuliralo o razlozima koji su doveli do zavođenja prisilnog upravljanja Agrokorom, a nije manjkalo ni ocjena da do stvarnog financijsko-poslovnog sloma nije ni došlo već se radilo o privremenoj nelikvidnosti, konačni pravorijek o uzrocima sloma kompanije dala je sudski usvojena pravomoćna nagodba vjerovnika o restrukturiranju Agrokora s prikazom dugova, prihoda i rashoda koncerna od 18.listopada 2018.. Kada je u pitanju broj tvrtki u sastavu Agrokora d.d. i s njim izravno i neizravno povezanih tvrtki, u prijedlogu nagodbe za vjerovnike kompanije koji je u lipnju 2018. sačinio izvanredni povjerenik Fabris Peruško (naslijedio Ante Ramljaka na toj poziciji u veljači 2018.) navodi se da Agrokor kao holding tvrtka upravlja s 155 tvrtki od kojih su 52 u Hrvatskoj. Prema istome izvoru, spomenuta brojka obuhvaća i tvrtke koje nisu u stopostotnom vlasništvu Agrokora. Izvanredna uprava uvedena je u ukupno 76 tvrtki, među kojima je bilo 18 ključnih za poslovanje i opstanak koncerna poput Konzuma, Jamnice, Leda, PIK Vrbovca, Belja, Zvijezde i VUPIK-a. U tvrtkama u kojima je uvedena izvanredna uprava bilo je zaposleno 25 tisuća radnika, dok je poduzećima koja su nastavila normalno poslovati bilo 28 tisuća zaposlenih. Izvan postupka izvanredne uprave ostalo je oko 80 Agrokorovih tvrtki, uglavnom u inozemstvu. U prijedlogu nagodbe najavljeno kako će dio tvrtki u sastavu koncerna biti brisano ili pripojeno drugim tvrtkama unutar Agrokora jer nemaju imovine. Pritom je navedeno kako 16 tvrtki unutar kompanije nemaju imovine, ne računajući vlasničke udjele u drugim tvrtkama unutar Agrokora.
Okidači sloma
Agrokor je u 2017. ostvario prihod od 5,3 milijarde eura što je predstavljalo otprilike 11 posto BDP-a Hrvatske u toj godini. EBITDA Agrokora iznosila je 83,5 milijuna eura. Čak 80 posto prihoda u koncernu generirala je trgovina, odnosno maloprodaja i veleprodaja, koja je bila i najveći poslodavac unutar koncerna s 36 tisuća zaposlenih. Agrokor je raspolagao s milijun kvadrata prodajnog prostora na tržištima s 17,5 milijuna ljudi.
U posljednjoj poslovnoj godini prije podnošenja zahtjeva za primjenu ‘lex Agrokora‘ u koncernu, prema izvješću izvanrednog povjerenika Peruška, imovina Agrokora iznosila je 29,5 milijardi kuna, preračunato u eure prema tečaju konverzije prilikom ulaska države u Eurozonu 3,9 milijardi eura. Dug kompanije, prema potonjem izvoru, iznosio je 6,7 milijardi eura od čega je pet milijardi eura ‘unutarnji‘ dug Agrokora, odnosno dug tvrtki unutar Agrokora koje su obuhvaćene postupkom izvanredne uprave prema tvrtkama unutar Agrokora koje nisu u postupku izvanredne uprave. I tvrtke pod izvanrednom upravom duguju između sebe i to ukupno 1,5 milijardi eura u novcu i 212 milijuna eura u robi.
Ukupni dug koncerna prema bankama i ostalim financijskim institucijama bio je 4,1 milijarda eura. Iz popisa dugova izvanredni povjerenik je izdvojio neosigurane zajmove u ukupnom iznosu od 1,6 milijardi eura ruskim bankama Sberbanci i VTB banci.
Kao ‘okidače‘ za podnošenje zahtjeva Agrokora Trgovačkom sudu za otvaranje postupka izvanredne uprave u prijedlogu nagodbe navode se otežana likvidnost, nedostatne količine novca na računima tvrtke, rastući troškovi kapitala i pad prihoda od trgovine u 2016. za 424 milijuna eura u odnosu na prihod iz 2015. od šest milijardi eura. Prema izvješću izvanredne uprave 10.travnja 2017. kada je Trgovački sud donio odluku o uvođenju izvanredne uprave dospjeli dug Agrokora bio je 398 milijuna eura, a tvrtke pod izvanrednom upravom imale su na računima oko 43 milijuna eura.
Rast troškova
Kao dugoročne uzroke propasti Agrokora izvanredna uprava je detektirala agresivan pristup u preuzimanju drugih kompanija s posljedicom visoke zaduženosti, investicijsku politiku s upitnim povratima uloženog i financiranje unutar koncerna s modelom u kojem su uspješne tvrtke kreditirale neuspješne iscrpljujući tako i sebe same. Uz to rasli su operativni troškovi poslovanja s 6,4 milijarde eura u 2015. na 6,9 milijardi eura u 2016., te financijski troškovi koncerna za 146 milijuna eura u 2016. u odnosu na prethodnu godinu.
Pogoršana likvidnost najviše se odrazila na maloprodaji, pa će u privremenom vjerovničkom vijeću za Agrokor glavnu riječ voditi tvrtke poput Kraša, TDR-a, Vindije i AWT Internationala koje su Konzumu i Tisku isporučivale robu za prodaju na policama marketa i Tiskovih kioska. U prijedlogu nagodbe napominje se kako je posljednjih 100 milijuna eura iz spomenutog ‘kolača‘ duga ruskim bankama Agrokor posudio u veljači 2017., što znači da ni takav pozamašan nije začepio rupe u likvidnosti pa se dva mjeseca kasnije moralo pristupiti zavođenju izvanredne uprave. Posljedica dugovanja prema dobavljačima bila je obustava isporuke robe i usluga, manjak sirovina u proizvodnji i smanjenje same proizvodnje, a sve ususret turističkoj sezoni koja je za prihode koncerna vrlo bitna. U ožujku i početkom travnja zbog neplaćenih dugova blokirani su računi, među ostalim, Konzuma, Leda, Zvijezde, Belja, kao i samog Agrokora d.d.. U izvješću izvanredne uprave za 2017. navodi se kako je u dijelu tvrtki uoči ulaska koncerna u predstečaj zabilježeno i prekidanje proizvodnje zbog nedostatka sirovina i novca za financiranje dobavljača.
Kao ključne ciljeve u svom radu izvanredna uprava označila je stabiliziranje poslovanja, očuvanje vrijednosti tvrtki u sastavu koncerna i minimiziranje sistemskog rizika za državu. Uprava tvrdi da je financiranje Agrokora koliko-toliko stabilizirano već uoči Uskrsa 2017. nakon ugovorenog i isplaćenog kredita od 80 milijuna eura koji je odobrio konzorcij od četiri najveće domaće banke. Dio financijske konsolidacije koncerna bilo je i novo preračunavanje njegova kapitala koji je u 2017. smanjen za 2,9 milijardi eura kroz, kako se navodi u izvješću izvanredne uprave, ‘različite korekcije i operativne rezultate‘. To je, prema istome izvoru, značilo da su obveze premašivale ukupnu imovinu za 1,9 milijardi eura.
Najava nagodbe
Već u prvoj godini mandata izvanredne uprave odlučeno je da će se ići na nagodbu vjerovnika Agrokora o načinu otplate dugova i restrukturiranju koncerna 2018., da će se imovina Agrokora i održivih tvrtki koje ga čine prenijeti na novu kompaniju u koju će ući i svi zaposlenici koncerna, a da će tvrtke unutar koncerna čije je poslovanje neodrživo biti pripojene ‘zdravom‘ dijelu Agrokora, odnosno buduće nove kompanije. Imovina u prijenosu obuhvaća i koncesije, poslovne ugovore i obveze. Preduvjet za pripremu nagodbe bilo je dodatno zaduživanje koncerna, povrh onih ‘uskršnjih‘ 80 milijuna eura, od 480 milijuna eura prema prvotnom izračunu izvanredne uprave, ali se na koncu Agrokor zadužio za milijardu i 60 milijuna eura kod, kako se navodi u izvješću izvanredne uprave, ‘određenih fondova povezanih s Knighthead Capital Managementom i Zagrebačkom bankom‘.
Iako se na poziv izvanredne uprave vjerovnicima da prijave potraživanja od Agrokora odazvalo 5700 vjerovnika s 12600 tražbina u ukupnom iznosu od 66,8 milijardi eura, prijedlog nagodbe izrađivan je temeljem priznatih tražbina u vrijednosti 5,5 milijardi eura i s otvorenom opcijom da dio nagodbe postane još 218 milijuna eura koji su postali predmet sudskih sporova s Agrokorom. Dodatnih milijardu eura vrijednost je sporova koji su pokrenuli vjerovnici Agrokora nezadovoljni iznosima duga koje je obračunala izvanredna uprava.
Usvajanju nagodbe prethodilo je, među ostalim, namirenje dugova 2400 mikro i malih dobavljača Agrokora koji su plaćeni u potpunosti, dok su ostali vjerovnici namireni u prosjeku 60 posto. Nagodbom vjerovnika Agrokora prihvaćeno je rješenje preustroja kompanije u novi koncern s novom upravljačkom strukturom na vrhu koje su zaklada Aisle STAK te tvrtke Aisle Dutch TopCo, Aisle Dutch HoldCo i Aisle Holdco, s sjedištima u Nizozemskoj i Hrvatskoj, a ispod njih su hrvatske i inozemne tvrtke u sastavu novog koncerna. Vjerovnici Agrokora u zamjenu za utvrđena potraživanja u nagodbi dobili su zamjenjive obveznice koje je izdalo društvo Aisle Dutch TopCo i depozitarne potvrde izdane od strane Aisle STAK-a. Takav model bio je, među ostalim, posljedica prethodnog korporativnog uređenja u kojem je konačni većinski dioničar Agrokora d.d. bio Ivica Todorić koji je, prema prijedlogu nagodbe, izravno bio vlasnik 0,76 posto koncerna, a neizravno kroz 95,52 posto vlasništva u hrvatskoj i nizozemskoj holding strukturi koju su činili Agrokor projekti d.o.o., Adria Group B.V. i Adria Group Holding B.V.. U konačnici, u temelju vlasništva nad Agrokorom nakon nagodbe biti će depozitarne potvrde Aisle STAK-a kao konačnog vlasnika novog koncerna ili Grupe. No, i ta je korporativna struktura kasnije mijenjana kako bi se iz vlasništva uklonile ruske, bjeloruske i druge kompanije koje bi mogle biti sankcionirane u sklopu paketa sankcije koje su SAD, EU i njihovi saveznici zaveli Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.
Interes vjerovnika
Financijski dio nagodbe predstavlja preslagivanje duga s drugačijim rokovima otplate u odnosu na ‘originalne‘ ugovorne odredbe uz otpis dijela duga Interes vjerovnika za sklapanje nagodbe izvirao je, među ostalim, iz činjenice da bi u slučaju likvidacije Agrokora izvukli daleko manje novca nego kroz ostvarenje nagodbe. Vjerovnicima je u prijedlogu nagodbe predočen izračun prema kojem naplata u slučaju likvidacije varira od 18 posto za vrijednost opreme koncerna koja bi se našla na ‘bubnju‘, preko najviše 50 posto vrijednosti robe na skladištima ako ona ne bi bila plasirana u trgovine ili u daljnju proizvodnju, do 60 posto vrijednosti zgrada i zemljišta koncerna ako bi se prodavali na dražbama.
Osim Fortenova grupe kao nove ‘matice‘ bivšeg Agrokora iz nagodbe je s novim imenima izašlo i 45 kompanija negdašnjeg Todorićevog koncerna dodavanjem sufiksa plus na postojeće ime, pa su tako, među ostalim, nastali Konzum plus, PIK Vrbovec plus i Jamnica plus. U listopadu 2022. Agrokor d.d. brisan je iz sudskog registra. Vlasničke transformacije u novoj upravljačkoj strukturi Fortenova grupe iznjedrili su u jesen i zimu 2023. tvrtku Open Pass, u većinskom vlasništvu jednog od financijski najjačih domaćih poduzetnika Pavla Vujnovca, kao najvećeg dioničara Fortenove. U srpnju 2024. Fortenova grupa je objavila da Open Pass raspolaže s 93,78 posto vlasništva u tvrtki Iter BidCo B.V., vlasniku Fortenove Group MidCo B.V. koja je pak vlasnik Fortenova grupe d.d. i svih operativnih društava Fortenova grupe. Prema neslužbenim procjenama koje su objavljivane u medijima, za 93,78 posto vlasništva u Iter BidCo B.V.-u Vujnovac je izdvojio oko 660 milijuna eura.
Prepolovljeni portfelj
U nefinancijskom izvješću Fortenova grupe za 2019., prvu godinu poslovanja Grupe, nema podatka koliko je tvrtki u sastavu Fortenove. U prezentaciji menadžmenta te kompanije o nerevidiranim financijskim rezultatima Fortenove u 9.mjesecu 2022. iznosi se podatak da je 109 od 196 tvrtki iz poslovnog sustava Grupe spojeno, prodano ili likvidirano, što znači da je u tom trenutno u Fortenovi 87 tvrtki. U izvješću o održivosti Fortenove za 2023. iznosi se korporativni pregled Grupe prema kojem je unutar kompanije 47 tvrtki, od čega 13 u maloprodaji, 14 u prehrani, devet u poljoprivredi, četiri tvrtke vode se pod egidom ‘neosnovna društva‘ a ostalo su tvrtke bez prihoda i(li) s manje od dva zaposlena. Ako su uzmu u odnos navedeni podaci iz 2022. i za 2023. ispada da je u godinu dana portfelj grupe gotovo prepolovljen dijelom i kroz spajanja unutar Grupe. S druge strane, kompanija je, prema spomenutom Izvješću o održivosti, u 2023. ostvarila operativnu dobit od 251 milijuna eura i 5,8 milijarde eura prihoda, što je za 500 milijuna eura više od prihoda Agrokora iz 2017. kada je imao 155 tvrtki u portfelju. Kada je u pitanju broj zaposlenih, u Fortenovi su krajem 2023. radila 45 383 zaposlena, što je za 17 posto manje u odnosu na istovjetni pokazatelj Agrokora iz 2017..
U 2024., podsjetimo, Fortenova je prodala gotovo cjelokupan portfelj u poljoprivredi predvođen Vupikom Podravci za 333 milijuna eura. Prema Izvješću o održivosti Fortenove za 2024. u Grupi je 40 kompanija koje zapošljavaju 45 tisuća radnika, neto prihod kompanije porastao je u odnosu na prethodnu godinu za 8,3 posto na 6,2 milijarde eura, a operativna dobit dosegla je 340 milijuna eura. Izvješće o održivost Fortenove za 2025. još nije objavljeno, a nekonsolidirani godišnji izvještaj Fortenove grupe d.d. objavljen u registru zagrebačkog Trgovačkog suda sadrži podatak o 37 tvrtki u sastavu Grupe u kojima je Fortenova stopostotni vlasnik. Ako se pođe od potonje brojke dolazi se do nalaza da je u odnosu na 2017. broj tvrtki u bivšem Agrokoru kroz prodaje, spajanja i likvidacije smanjen za 76 posto uz napomenu da je taj postotak i veći kada se uzme u obzir da je Fortenova osnovala neke tvrtke ili ih kupila na tržištu te uvela u svoj sustav. S druge strane, i u 2025. prihod Grupe bio je veći nego ‘prijelomne‘ 2017. i iznosio je, prema priopćenju kompanije iz travnja ove godine, 5,6 milijardi eura. Istina, riječ je o padu prihoda u odnosu na 2024., ali je pad očekivan zbog spomenutih prodaja tvrtki. Isto se može kazati za nastavak pada broja zaposlenih u Grupi, kojih je 2025. bilo oko 38 tisuća što je, primjerice, za 15 posto manje zaposlenost od podatka za 2024. i smanjenje za 28 posto u odnosu na 2017..
Tekst je napisan uz financijsku potporu Agencije za medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....