Sandra Benčić, koordinatorica stranke Možemo, predstavljene mjere podijelila je na dva dijela. Smatra kako je prvi dio mjera zapravo priznanje Andreja Plenkovića da je četiri godine bio potpuno u krivu kada je odbijao prijedloge Kluba Možemo! i Kluba SDP-a oko konkretnih mjera za suzbijanje tzv. inflacije pohlepe. Istaknula je da se to danas vidi u prihvaćanju prijedloga da se uvede porez na ekstra profit.
„Vidjet ćemo tek kako će biti dizajniran. Naša ideja bila je da se odnosi na trgovačke lance i banke koje su u krizi ekstremno profitirale na inflaciji. Četiri godine to je odbijao, što znači da smo izgubili četiri godine“, rekla je.
Vlada predstavila antiinflacijski paket: Uvodi se novi porez!
Dodala je kako su predlagali i ukidanje poreza na mirovine kako bi se olakšalo najvećim gubitnicima inflacije, odnosno umirovljenicima, ali da su svaki put bili odbijeni. Prisjetila se i da su se „iskreno rugali tom prijedlogu kada ga je naš kolega Bakić iznosio u Saboru“, dok je danas i ta mjera dio Vladina paketa.
Trećom važnom mjerom navela je zamrzavanje administrativnih cijena, što su, kako kaže, već proveli u Zagrebu. Objasnila je da su 2022. godine zamrznuli cijene javnih i komunalnih usluga te ih subvencionirali kako građanima ne bi dodatno otežavali inflaciju.
„Uz to smo neke usluge proširili i učinili besplatnima za puno veći broj građana. Primjerice, danas u Zagrebu više od 300.000 građana ima besplatan javni prijevoz. Četiri godine govorimo u Saboru da to treba napraviti na razini države. Četiri godine nas se zbog toga napada i kritizira, a sada rade upravo to“, rekla je Benčić te dodala kako su građani zbog „bahatosti i bezobrazluka“ Andreja Plenkovića izgubili četiri godine tijekom kojih su svoje prihode trošili na „Plenkovićevu inflaciju“.
Govoreći o drugom dijelu paketa, rekla je kako se on uopće ne odnosi na antiinflacijske mjere, nego na spašavanje državnog proračuna. Tvrdi da se proračun spašava preko leđa radnika kojima se zamrzavaju kolektivna prava, preko socijalno ugroženih građana kojima se zamrzavaju socijalna prava te preko obrtnika i paušalaca.
Na pitanje o prikrivenom zapošljavanju odgovorila je: „Koja normalna država propituje je li čovjek zaposlen ili samozaposlen i za koga radi? Država treba naplatiti porez i doprinose, a oni ih plaćaju. Treba im priznati da imaju troškove poslovanja. Njihov prihod nije njihova dobit.“
Dodala je kako je pogrešno uspoređivati prihode obrtnika i paušalaca s bruto plaćom zaposlenika jer u te prihode ulaze i troškovi poslovanja. Smatra da država „udara na one koji imaju malo, ali ih ima puno“, dok se ne usuđuje dirati one koji imaju previše.
„Da su se usudili, rekli bi bankama: sve što ste dobili putem administrativnih mjera HNB-a, primjerice kroz kamate na prekonoćne depozite, bit će oporezovano stopom od 50 posto jer za taj profit niste ni orali ni kopali. To nisu imali hrabrosti napraviti, ali će zato sada pritiskati obrtnike“, rekla je.
Govoreći o porezu na ekstra profit za srednje i velike firme, objasnila je kako će se viša stopa poreza plaćati samo na prekomjerni dio dobiti, ali da tek treba vidjeti kako će mjera biti definirana. Naglasila je kako su se u Možemo! zalagali za to da porez bude uveden pametno.
Donosimo sve detalje novog antiinflacijskog paketa
„Prvo, mora ciljati sektore koje profitiraju na krizi, a ne sve poduzetnike jednako. Drugo, ne smije kažnjavati produktivnost. Treće, paralelno s porezom na ekstra profit mora se uvesti kontrola transfernih cijena“, rekla je Benčić, dodajući kako se na taj način multinacionalke koriste mehanizmima za smanjenje porezne osnovice. Ocijenila je da cijeli drugi dio paketa predstavlja spašavanje proračuna jer se zamrzavaju plaće radnicima i socijalna prava, dok se povećavaju porezi paušalcima. Također smatra da Vlada pogrešno inflaciju prikazuje kao posljedicu potrošnje i rasta plaća.
„Najveća inflacija odnosi se na hranu i osnovne usluge koje ljudi moraju koristiti. Ljudi moraju kupovati meso, povrće, higijenske proizvode i telekomunikacijske usluge jer bez njih danas ne mogu normalno živjeti niti ostvarivati svoja prava“, rekla je.
Benčić tvrdi da je problem u „inflaciji pohlepe“ i u strukturi ekonomije koju je Vlada stvorila. Navela je kako Hrvatska ne proizvodi dovoljno vlastite hrane, ovisi o uvozu i nema dovoljnu energetsku samodostatnost, iako bi mogla biti među vodećima u solarizaciji. Dodala je kako se novac iz NPOO-a ulagao u privatne hotele umjesto u strateške projekte.
„Drago mi je da su neke naše mjere napokon prihvaćene, ali sam istovremeno jako ljuta jer smo izgubili četiri godine tijekom kojih su ljudi s niskim primanjima i umirovljenici doslovno osiromašili. I sada će ponovno teret pasti na njih“, zaključila je.
Na kraju je poručila kako je ovo dokaz da je Vlada spora i nesposobna nositi se s ekonomskim problemima. Kazala je da ne osporava kako se Andrej Plenković dobro snalazi u međunarodnim odnosima i Europskoj uniji, ali da „kada je riječ o ekonomiji, on s njom nije ni na ‘vi’“.
Ledenko: Vatrogasne mjere
Niti u stranci Most nisu zadovoljni antiinflacijskim mjerama. Ivica Ledenko, zastupnik stranke u Saboru, poručuje: „Umjesto da Vlada pokrene stvarne reforme, nudi vatrogasne, inflatorne mjere. Reforme javne i državne uprave su nužne, a Vlada kontinuiteta Andreja Plenkovića u 10 godina to ne radi.“
„Planirani prihod od PDV-a pri izradi proračuna za 2026. napravljen je na bazi inflacije ispod 3%, a razvidno je da će biti i preko 5%. Dakle, više novca od PDV-a slijeva se u državnu blagajnu, pa su ove mjere vraćanje u desni džep onoga što se građanima uzelo prethodno iz lijevog džepa. Problem je da se kolokvijalno uzelo 10, a vraća se 1. Kako možemo nazvati antiinflacijskom mjerom činjenicu da je Vlada na lokalnu samoupravu prebacila neoporezivanje umirovljenika na način da manjak prihoda nadoknade kroz uvećanje turističkog paušala? Što će napraviti mali iznajmljivači nakon što im se podigne paušal po ležaju: ili će podići cijenu ležaja, ili će se prestati baviti djelatnošću iznajmljivanja, ili će otići u pravcu sive ekonomije. Svakako sasvim obrnuto od cilja smanjenja inflacije i poruka koje šalje ministar Glavina iznajmljivačima da spuste cijene, a sada im duplaju poreze“, poručuje Ledenko.
U Mostu podržavaju da se mirovine, koje nisu dohodak već renta minulog rada, ne oporezuju, međutim na ovaj će način narasti veće mirovine, a male tek simbolično. Ledenko smatra kako je propuštena prilika da se poveća granica minimalne mirovine kao jasna socijalna mjera.
„Kako će se ponašati tvrtke koje posluju s ekstraprofitom? Hoće li, kao i do sada, raznim načinima smanjivati dobit i time izbjegavati plaćanje poreza ili će napokon podići plaće svojim zaposlenicima? Čime ih je to Vlada stimulirala ovim mjerama da postupe na način da se i u privatnom sektoru s velikim dobicima sjete svojih zaposlenika te im podignu dohotke i standard?“ pita se Ledenko.
„Katastrofalna poticajna politika u poljoprivredi, u koju je ubrizgano više milijardi eura, nije nas učinila otpornijima, nego ovisnijima. Od dolaska Andreja Plenkovića na čelo Vlade RH pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 62% na ispod 54%. Tu su generalni uzroci najveće inflacije u RH, uz, dakako, politiku Europske središnje banke koja svoje politike prilagođava velikim gospodarstvima članicama EU, koje nikako ne odgovaraju ekonomiji Republike Hrvatske. Vlada se ovim mjerama ne bavi uzrocima, nego posljedicama, izbjegavajući provesti stvarne i cjelovite reforme; više se misli o izborima i rejtingu nego o ekonomskoj i socijalnoj budućnosti Hrvatske“, zaključuje saborski zastupnik Mosta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....