Američka gospodarska komora: Ovo su tri ključne mjere za reformu hrvatskog poreznog sustava

Američka gospodarska komora u Hrvatskoj je održala četvrto izdanje konferencije na temu održivog poreznog sustava. Na konferenciji se razgovaralo o načinima na koji možemo stvoriti učinkovit i pravedan porezni sustav koji podupire rast gospodarstva i zadržavanje ljudskog kapitala te uklanja prepreke prekograničnim ulaganjima na jedinstvenom tržištu.

Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmCham-a je podsjetila kako je AmCham prvi puta izdao svoje stajalište.

- Preporuke za reformu poreznog sustava“ 2018. godine, a ove godine je izdana sedma verzija dokumenta kojim AmCham na godišnjoj razini predlaže preporuke za bolje funkcioniranje poreznog sustava i porezno rasterećenje. „Iznimno nas veseli da su naše porezne preporuke prepoznate od strane institucija, poslovne zajednice ali i šire - naglasila je Doko Jelušić.

U svojim „Preporukama za reformu poreznog sustava u 2024. godini“ AmCham kratkoročno predlaže tri ključne mjere:

- povećanje neoporezivog osobnog odbitka na 840 EUR;

-povećanje praga za ulazak u višu stopu poreza na dohodak na 5.000 EUR mjesečno;

- primjenu najviše mjesečne i godišnje osnovice pri obračunu doprinosa za zdravstveno osiguranje.

U srednjem roku, AmCham smatra da bi smanjenje stope poreza na dohodak sa 20 posto (tj. 15 do 23,6 posto ovisno o odluci grada/općine) na 10 posto te one više sa 30 posto (tj. 25-35,4 posto ovisno o odluci grada/općine) na 20 posto imalo dodatni snažni pozitivni utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i povećalo bi kupovnu moć velikog broja zaposlenih.

Dodatno smanjenje poreznog opterećenja rada bi učinilo Hrvatsku privlačnijom za otvaranje regionalnih središta međunarodnih kompanija. Tako bi se Hrvatska pozicionirala kao regionalno središte, u čemu joj pomažu članstvo u EU i zemljopisni položaj, a od 2023. godine i članstvo u eurozoni i schengenskom prostoru, smatra AmCham.

- U skladu s našim strateškim opredjeljenjem nastavljamo s administrativnim i poreznim rasterećenjem i ove godine. Od 2017. godine do sada smo porezno rasteretili gospodarstvo i građane za preko 2 mlrd. € na godišnjoj razini. Samo posljednjim izmjenama poreznih propisa, koje su stupile na snagu početkom ove godine, ostvareno je rekordno porezno rasterećenje u iznosu većem od 400 mil. €. Nastavit ćemo i dalje osiguravati poticajno poslovno okruženje i raditi na povećanju konkurentnosti našega poreznog sustava. AmCham je, u tom kontekstu, jedan od važnih sugovornika - istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

Nakon govora potpredsjednika Vlade, Petra Megla, Associate Partner, KPMG Hrvatska, održala je prezentaciju "Porez na dohodak – prilika za Hrvatsku da privuče kvalitetne ljudske potencijale”.

Na panel raspravi "Uloga porezne politike u poticanju gospodarskog rasta" koja je uslijedila sudjelovali su Božidar Kutleša, ravnatelj, Porezna uprava; Josip Funda, glavni ekonomist Svjetske banke; Ivan Bumber, Policy and Public Affairs Lead, Pfizer i Zoran Stanković, potpredsjednik za financije, nabavu i investicije, Atlantic Grupe.

Sudionici rasprave su se složili da je generalni smjer hrvatske porezne politike dobar ali, s obzirom da je glavni izazov s kojim se poduzetnici suočavaju nedostatak radne snage, buduće porezne izmjene bi trebale ići u smjeru olakšavanja zadržavanja i pronalaska kvalitetne radne snage naročito visokokvalificirane. Stav je sudionika panel rasprave da bi to svakako pridonijelo povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

- Uzimajući u obzir makroekonomsku, političku i financijsku stabilnost te pristup europskim fondovima, Hrvatska se nalazi u dobroj poziciji u narednih nekoliko godina ostvariti značajan napredak u podizanju životnog standardna svojih građana. Izmjene poreznog sustava tu nisu presudne. Porezni sustav već je danas efikasan, a sve dodatne prilagodbe, poput uvođenja poreza na nekretnine, treba dobro pripremiti. Reformske napore treba usmjeriti na podizanje kvalitete javne uprave i pravosuđa, borbu protiv korupcije, digitalizaciju te kontinuirano razvijanje kompetencija radne snage kroz cjeloživotno obrazovanje - zaključio je Josip Funda.