Americi za točno 30 dana prijeti apokalipsa, patit će cijeli svijet: ‘Najveća greška u povijesti!‘

Je li administracija američkog predsjednika Joea Bidena napravila najveću grešku u povijesti fiskalnog planiranja Sjedinjenih država kad je donosila Inflation Reduction Act (Akt o smanjenju inflacije)? Je li moguće da će Amerika bankrotirati/defultirati već početkom lipnja jer Demokrati, Republikanci i Bijela kuća ne mogu postići dogovor oko limita zaduživanja?

Ova dva teška pitanja nadvila su se nad američkim javnim financijama, a odgovori na njih su zastrašujući. Inflation Reduction Act mogao bi generirati daleko veće troškove od predviđenih, a dogovora oko limita još nema na vidiku. Štoviše, sada se zbog ponašanja Bijele kuće dogovor oko limita čini još udaljenijim nego prije nekoliko tjedana, kada se situacija ocjenjivala kao krajnje dramatična. Izgleda kako Sjedinjene Države ulaze u zonu fiskalnog kaosa, a to je mjesto koje se ne napušta bez teških posljedica.

Sudeći prema analizi koje su napravili znanstvenici sveučilišta Penn Wharton, čini se da će ukupni troškovi tzv. Inflation Reduction Acta u razdoblju od deset godina (2023.-2032.) biti otprilike tri puta viši nego što je to originalno planirano – umjesto enormnih 385 milijardi ispast će više od tisuću milijardi dolara. Veliki promašaj. Ako je taj podatak točan, onda je krivulja duga Sjedinjenih Država potpuno van kontrole, baš kao što se može očekivati da taj superambiciozni Inflation Reduction Act neće zbog prevelikih troškova isporučiti očekivane strukturne promjene u američkoj ekonomiji, nego može pogoršati strukturne disbalanse.

Inflation Reduction Act je široki proračunski paket prvenstveno ciljan realizaciji klimatske agende i zelenih energetskih investicija epskih razmjera, koji je preimenovan u Akt za snižavanje inflacije kako bi se naglasila upitna hipoteza prema kojoj će ova transformacija dovesti do snižavanja cijena. Prvotno su ukupni troškovi Inflation Reduction Acta projecirani na epski velikih 384,9 milijardi dolara tijekom deset godina, a sada su uz pomoć niza eksperata iz privatnog sektora te analitike energetskog tima Goldman Sachsa došli do izračuna kako će ukupni trošak biti 1045 milijardi dolara.

Tablica sveučilišta Penn Wharton s procjenama stvarnog troška Inflation Reduction Acta 2023.-2032.

Screenshot/

S obzirom na aktualno stanje američkih javnih financija ovaj ogromni promašaj u kalkulaciji očekivanih troškova javnih projekata ukazuje kako je nerealno očekivati realizaciju temeljnih ciljeva Inflation Reduction Acta, možda čak i ekonomski kaos zbog forsiranja ideoloških umjesto jasnih energetskih, ekonomskih i socijalnih ciljeva.

Treba voditi računa kako ova informacija o realnim troškovima Inflation Reduction Acta daje posebnu težinu riječima senatora iz Demokratske strane Joea Manchina, koji je puno oprezniji kad su u pitanju ukupni rashodi Amerike nego što je to Bijela kuća. Joe Manchin kao ugledni i važni član Demokrata sada, prema vlastitim riječima, strahuje kako je „…Bidenova administracija odlučna gurati ideološku agendu umjesto da se suoči s jasnom i aktualnom prijetnjom dugova i deficita našoj naciji“.

„Naš nacionalni dug približio se 31,5 tisuća milijardi dolara ili 95.000 po svakom muškarcu, ženi i djetetu te čini 120 posto našeg bruto domaćeg proizvoda. Godišnji proračunski deficiti od listopada 2019. u prosjeku iznose 2,71 tisuća milijardi dolara. Od pojave covida dodali smo 8 tisuća milijardi novog nacionalnog duga… Kad smo predsjednik Biden i ja razgovarali prije nego što je Kongres usvojio Zakon o smanjenju inflacije prošlog ljeta, složili smo se da je prijedlog zakona osmišljen kako bi se otplatio naš nacionalni dug i ojačala energetska sigurnost Amerike. Osmišljen je kako bi stvorio 738 milijardi dolara novih prihoda, s više od 238 milijardi dolara posvećenih smanjenju duga, što je prvi ozbiljan zakon u više od dva desetljeća za koji je Kongresni ured za proračun procijenio da to može postići“, analizirao je Manchin, koji je konsterniran time što tim ljudi u Bijeloj kući poput nekakvih ideoloških zelota guraju planove. Manchin čak zvuči pomalo bijesno jer Bijela kuća pokušava progurati dijelove Inflation Reduction Acta onakve kakve bi ona željela (rastrošnije), a ne onakve kakve je izglasao Kongres.

„Ipak, umjesto da provedu zakon kako je predviđeno, čini se da su neizabrani ideolozi, birokrati i namještenici odlučni prekršiti i potkopati zakon kako bi unaprijedili stranačku agendu koja zanemaruje i energetsku i fiskalnu sigurnost. Točnije, oni ignoriraju namjeru zakona da podrži i proširi fosilnu energiju i redefiniraju ‘domaću energiju‘ kako bi povećali potrošnju čiste energije do razina koje potencijalno probijaju deficit. Administracija na svakom koraku pokušava provesti zakon koji je htjela, a ne zakon koji je Kongres doista usvojio. Zanemarivanje implikacija ovih radnji na dug i deficit, dok se približava vrijeme podizanja gornje granice duga, nije samo pogrešno, to je politika i politička zloporaba“, piše Manchin.

Ako inače umjereni i vrlo ugledni senator Demokrata Joe Manchin upotrebljava termine kao što je politička zloporaba za djelovanje Bijele kuće, onda se čini kako je američka fiskalna budućnost doista van kontrole.

Američki predsjednik Joe Biden bio je na glasu kao umjereni Demokrat, ali je njegova politika u Bijeloj kući po pitanju rastrošnih proračunskih planova više nalik onoj radikalnih ‘progresivaca‘ unutar Demokrata, koji smatraju da će se sve riješiti izdašnim poticajima kao čarobnim štapićem.

S obzirom na rastuću agresivnost Bijele kuće u nastavku stimulativnih fiskalnih aktivnosti te širenju svoje agende izvan usvojenih zakonskih rješenja, dojam je kako raste opasnost da nužni dogovor o dizanju limita zaduživanja države između Demokrata i Republikanaca možda neće biti postignut, što bi imalo kataklizmične financijske posljedice za Sjedinjene Države. Biden je pod sve žešćim pritiskom eksperata koji upozoravaju kako je previše tvrdoglav u stavu da neće odstupiti niti od jedne bitne stavke proračunskih rashoda, kao da je upravo tim rashodima osigurao budući prosperitet Amerike, a ne je opteretio novim dugovima.

Prema jučerašnjim izjavama šefice američkog Treasuryja, Janet Yellen, Sjedinjene Države mogle bi ostati bez novca već 1. lipnja. Yellen je objavila ovu dramatičnu informaciju jer želi ubrzati očigledno besplodne pregovore Republikanaca i Demokrata, a sve veći problem postaje to što se u Bijeloj kući ponašaju, kad je u pitanju potrošnja, poprilično kaubojski te tako izazivaju reakciju protivnika i umanjuju šansu za dogovor oko limita, što je ekstremni hazard.

Nakon što je Yellen objavila datum kad bi Sjedinjene Države mogle ostati bez novca, Biden je hitno sazvao četiri kongresna lidera kako bi raspravili devet fiskalnih pitanja. Ako dogovor izostane, Sjedinjene Države će defaultirati te se može očekivati potres na tržištima koji će inicirati globalnu financijsku krizu.

Ako neće biti dogovora u dizanju limita zaduživanja (a ta nevjerojatna autodestruktivna opcija čini se sve izvjesnija), američka birokracija neće moći posuđivati ogromne iznose koji su im potrebni za plaćanje računa, socijalnih naknada, zdravstvenih programa, plaća za sve državne službenike i vojnike, kao i svih vrsta dugova. Ako već za nekoliko tjedana Sjedinjene Države ne isplate vlasnike obveznica, slijedi nešto što bi se moglo nazvati financijskom apokalipsom.

Dan kad će Sjedinjene Države ostati bez novca ako se ne digne limit zaduživanja ove godine dolazi brže zbog pada poreznih prihoda tijekom ožujka, upozorio je direktor Congressional Budget Officea, Phillip Swagel, u posebnoj analizi u kojoj naglašava kako Bijela kuća više ne može računati na izvanredne mjere za održavanje likvidnosti. Biden je i dalje tvrdoglav, a ne bi iznenadilo da se pod pritiskom ‘trumpovaca‘ Republikanci pokažu izrazito osvetoljubivima.