ANALIZA HNB-a

Alarmantni podaci o rastu troškovima života u Hrvatskoj, siromašni su najviše pogođeni: ‘Mnogi su u problemu‘

Petina zaduženih kućanstava ocjenjuje se ranjivom jer u slučaju pada dohotka ne bi mogli vraćati kredite

Ilustracija

 Goran Sebelic/Cropix/Cropix

Porast troškova života u prošloj godini smanjio je raspoložive dohotke kućanstava, pri čemu su znatno povećani izdaci za hranu, dok su za režije minimalno narasli, kao posljedica ograničenja maloprodajne cijene energenata.

"Inflatorni šok najviše je pogodio kućanstva u nižim dohodovnim skupinama i kućanstva s umirovljenicima, a blago se povećao i udio ranjivih kućanstava, za koja se pretpostavlja da više od 70 posto dohotka troše na hranu, režije i otplatu duga", navodi HNB u najnovijoj publikaciji Financijska stabilnost.

Kombinacija visoke inflacije i ekonomske neizvjesnosti mogla bi brojnim kućanstvima izazvati znatne financijske probleme, ocjenjuje HNB u analizi koja se temelji na podacima o strukturi potrošnje kućanstava prema rezultatima Ankete o financijama i potrošnji kućanstava.

U 2020. godini prosječno kućanstvo s najnižim dohotkom (prva petina) na režije je u prosjeku trošilo oko 3 posto raspoloživog dohotka, a na pokrivanje troškova prehrane nešto više od 45 posto, da bi inflatorni šok povećao izdatke za hranu za oko osam postotnih bodova. Istodobno su kućanstva s najvišim dohocima u prosjeku 2020. godine trošila oko 5 posto raspoloživog dohotka na režije, te oko 10 posto na hranu, a s inflacijom su troškovi hrane porasli za oko dva postotna boda.

"Detaljnije gledano, kućanstva u kojima se nalazi barem jedna osoba starija od 65 godina, ujedno i kućanstva s najnižim dohocima, najpogođenija su rastom troškova života", stoji u analizi, uz kojoj se također navodi da su mlađe osobe bile manje suočene s padom raspoloživog dohotka, kao i kućanstva čiji su nositelji više obrazovani.

Zbog porasta troškova života, blago se povećao i udio ranjivih kućanstava, a najveći udio nalazi se u skupini dvije petine najsiromašnijih. Ona koja su još i zadužena, na podmirivanje troškova hrane i režija te servisiranje duga troše cijeli dohodak. Stoga bi dodatni pad dohotka, stoji u analizi, mogao dovesti u pitanje njihovu sposobnost vraćanja duga. Lani je oko 18 posto kućanstava ove skupine s dugom identificirano kao ranjivo, što je porast od dva postotna boda u odnosu na 2020.

Ipak, kućanstva s najnižim dohotkom u pravilu su manje zadužena jer nisu kreditno sposobna ili se mogu vrlo malo zadužiti, pa najveći rizik za financijsku stabilnost predstavljaju kućanstva "iz više srednje dohodovne skupine", zbog svoje velike zaduženosti.

U gornjem dijelu distribucije kućanstava prema dohotku, objašnjava HNB, nalazi se znatno manji broj ranjivih kućanstava, "ali s višim iznosima kredita pa bi se i eventualne poteškoće s kojima bi se suočila pri otplati duga mogle najviše odraziti na porast kreditnog rizika u bankama". Udio kredita svih ranjivih kućanstava u ukupnim kreditima malo je niži od 20 posto, što je usporedivo s udjelom kredita koji su banke ocijenile rizičnim.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 13:51