Do kraja tekuće godine država će objaviti akcijski plan za razvoj nuklearne energije, najavio je na skupu Ministarstva gospodarstva "Sigurna energija - snažna industrija - konkurentno gospodarstvo" u zagrebačkoj Laubi ravnatelj Uprave za energetiku tog Vladina resora Željko Krevzelj.
- Akcijskim planom definirat ćemo koje tehnologije za razvoj nuklearne energije su moguće, koje lokacije za razvijanje nuklearne energije su potencijalne i koja financijska sredstva je pritom moguće angažirati, primjerice, iz fondova Europske unije - naveo je Krevzelj na panelu skupa u Laubi posvećenom nuklearnoj energiji. Podsjetio je da se trenutačno 16 posto godišnje potrošnje električne energije osigurava iz Nuklearne elektrane Krško (NEK) te da je plan države da udio nuklearne energije u ukupnoj potrošnji podigne na 30 posto.
- Hrvatska je otvorena za sve opcije - poručio je Krevzelj komentirajući nagađanja hoćemo li se uključiti u izgradnju drugog bloka NEK i(li) ustrajati na vlastitoj nuklearnoj elektrani uz opciju izgradnje malih nuklearnih reaktora (SMR) umjesto nuklearke. Direktor tvrtke Enconet Josip Vuković na tom je skupu podsjetio da se Hrvatska u Zakonu o nuklearnoj energiji obvezala da će u trenutku donošenja odluke o gradnji nuklearke primijeniti one tehnologije koje su prošle testiranja i imaju dozvolu za rad.
- Mali nuklearni reaktori trenutačno su u fazi testiranja, neki će biti u pogonu 2030., neki 2032. ili 2035. No puno je bitnije kada će države koje su se odlučile za nuklearnu tehnologiju nju i primijeniti nego koju će tehnologiju, konvencionalne elektrane ili SMR-ove, izabrati. Najbitnije je donošenje vremenskog okvira primjene nuklearne tehnologije, odrediti se kada ćete to učiniti, koje ciljeve želite postići, a tek onda dolazi pitanje koja tehnologija - ustvrdio je Vuković.
Duga tradicija
Upozorio je da nuklearni program između ostalog mora riješiti i pitanje potrošnje.
- Da smo u realizaciju nuklearke krenuli prije 20 godina, danas ne bi nitko pitao gdje će se osigurati električna energija za veliki podatkovni centar koji se ovdje planira izgraditi - komentirao je direktor Enconeta, tvrtke s tri desetljeća dugom tradicijom u pružanju usluga nuklearne tehnologije. Voditeljica osposobljavanja i tehnička savjetnica operativnog osoblja u NEK Lara Topol na panelu je izrazila uvjerenje da Hrvatska u razvoju nuklearnog programa ne kreće od nule.
- Osim uloge koju je Hrvatska imala u nuklearnom programu Jugoslavije i izgradnji NEK, imamo, kada govorimo o kadrovima, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, u okviru Zavoda za visoki napon i energetiku, vrlo snažan hub za, u principu, smjer nuklearne energetike. Na njihova vrata se već sada može zakucati s pitanjem što trebamo napraviti za razvoj nuklearnog programa. Uz to imamo Hrvatsko nuklearno društvo s dugom tradicijom rada - istaknula je Lara Topol napomenuvši da nuklearna elektrana treba i niz drugih stručnjaka iz elektrotehnike, strojarstva i drugih tehničkih znanosti.
Savjetnik u tvrtki Ekonerg Vladimir Jelavić upozorio je da se u razvoju nuklearne elektrane od ideje do realizacije obično radi o razdoblju od 12 do 15 godina. - Moguća su izražena odstupanja, pa je tako, primjerice, gradnja nuklearne elektrane u Finskoj trajala 18 godina - naveo je Jelavić. Podsjetivši da je u Hrvatskoj 2009. ustanovljena potreba gradnje nuklearne elektrane s planom da se 2012. donese i odluka o gradnji, što se nije dogodilo, Jelavić je ocijenio da se hrvatska javnost već pripremila na mogućnost nuklearnog programa te bi se, kazao je, možda moglo ići bržim koracima u ostvarenju tog programa.
Prostorni planovi
Komentirajući izbor lokacije nuklearke, savjetnik u tvrtki Ekonerg je, između ostalog, istaknuo da se radi gradnje nuklearke, ako se takva odluka donese, moraju mijenjati prostorni planovi i države i lokalnih sredina što, podsjetio je, zahtijeva dulje razdoblje pripreme, javne rasprave i izmjene prostornih planova.
- Kada govorimo o nezaobilaznim studijama utjecaja na okoliš takvih velikih energetskih projekata, one imaju prekogranični karakter i moraju se prodiskutirati sa svim susjednim državama - napomenuo je Jelavić. Velikim kapitalom ocijenio je studije koje su osamdesetih godina prošlog stoljeća napravljene za potencijalne lokacije nuklearke Prevlaka kod Ivanić-Grada i Tanja kod Erduta u Osječko-baranjskoj županiji, zauzevši se za to da se priđe analizi što je od spomenute dokumentacije iskoristivo.
- Trebat će donijeti posebni zakon o lokaciji nuklearne elektrane, što može ubrzati cijeli proces - kazao je Jelavić. Josip Vuković podsjetio je da sve europske države izuzev Norveške već imaju nuklearni program u primjeni ili su donijele odluku da idu u gradnju nuklearke.
U Saboru je, podsjetimo, nedavno izglasan Zakon o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe s postavkom da je nuklearna energija u hrvatskoj energetskoj strategiji prepoznata kao jedan od izvora koji mogu istovremeno osigurati stabilnu proizvodnju električne energije, niske emisije stakleničkih plinova i tehnološki napredak. Uz to, predviđa se rast potrošnje električne energije u nas s računicom da bi za zadovoljenje potreba tržišta trebalo izgraditi nove elektrane veličine od 200 do 350 megavata godišnje proizvodnje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....