Veliki izazov

AI za pisanje jednog e-maila troši količinu struje dovoljnu za napajanje 14 LED žarulja

Umjetna inteligencija sama po sebi ne zagađuje okoliš, ali za svoj rad treba puno električne energije koja se dobiva iz fosilnih goriva

Umjetna inteligencija, ilustracija

 Ivan Ryabokon/panthermedia/profimedia/Ivan Ryabokon/panthermedia/profimedia

Ubrzani razvoj umjetne inteligencije mogao bi dovesti u pitanje klimatske ciljeve brojnih tehnoloških kompanija. Iako je velik dio njih odredilo je 2030. kao godinu do koje će smanjiti svoj štetan učinak na okoliš, njihov ugljični otisak stalno raste. Umjetna inteligencija sama po sebi nije nikakav zagađivač, ali računala, serveri i podatkovni centri koje koristi za svoj rad troše veliku količinu električne energije.

Znanstvenici s UC Riversidea su izračunali da će ChatGPT za sastavljanje jednog e-maila potrošiti struje koliko je potrebno za napajanje 14 LED žarulja sat vremena. Budući da se električna energija i dalje najvećim dijelom dobiva iz fosilnih goriva, s umjetnom inteligencijom su povezane i emisije ugljikovog dioksida. Okvirno, po svakom odgovorenom upitu ChatGPT-a u atmosferi završi četiri grama CO2. Tako je razgovor u kojim smo s popularnim chatbotom razmijenili 30-ak poruka jednako štetan za okoliš kao da smo Ryanairom zrakoplovom putovali iz Zagreba do Londona. Razmjeri štete puno su veći jer broj korisnika OpenAI-a stalno raste. Najpoznatiji startup za umjetnu inteligenciju na svijetu je u kolovozu objavio da njegov ChatGPT ima više od 200 milijuna aktivnih korisnika tjedno, dvostruko više nego prošle jeseni.

image

Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-a

Patrick T. Fallon/Afp

Ništa bolje nije ni u Googleu. Iako si je zadao cilj o postizanju nulte neto emisije stakleničkih plinova do 2030., Googleovo izvjašće pokazuje da je u pet godina kompanija povećala emisije ugljikovog dioksida (CO2) za čak 48 posto. Samo u razdoblju od 2022. do 2023. za čak 14,3 milijuna tona, što je otprilike količina CO2 koju bi godišnje proizvelo 29 plinskih elektrana.

Budući da tehnološki divovi ne želi odustati ni od postavljenih klimatskih ciljeva ni od daljnjeg razvoja umjetne inteligencije, moraju se okrenuti održivim izvorima energije. Izvršni direktor Googlea Sundar Pichai komentirao je kako razmišljaju o dodatnim ulaganjima u solarne elektrane ili male nuklearne reaktore, ali nije precizirao gdje bi se oni mogli nalaziti. Istovremeno nastavljaju ulagati u druge tehnologije čiste energije poput geotermalne energije i vodika, piše Business Insider.

image

Google AI

Bryan R. Smith/Afp

Google nije jedini tehnološki div koji razmišlja o korištenju nuklearne energije za napajanje svojih podatkovnih centara. Amazon je ožujku potpisao ugovor vrijedan 650 milijuna dolara za kupnju električne energije iz nuklearne elektrane Susquehanna, dok je Microsoft u rujnu potpisao 20-godišnji ugovor o kupnji energije iz nuklearne elektrane Three Mile Island u Pennsylvaniji.

Prema pisanju Business Insidera, prošle godine su svi podatkovni centri u svijetu imali mjesta za 10,1 zetabajta informacija — otprilike 456 milijardi Wikipedija. S obzirom na to da AI zahtjeva ogromnu količinu podataka i snage, očekuje se da će se do 2027. globalni kapacitet podatkovnih centara udvostručiti. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da su 2022. podatkovni centri, kriptovalute i umjetna inteligencija potrošili dva posto struje na globalnoj razini. U budućnosti će taj udio samo rasti pa je savjetodavna tvrtka Grid Strategies u svom izvješću upozorila da će SAD zbog umjetne inteligencije u idućih pet godina trebati 34 nove nuklearne elektrane kako bi imali dovoljno struje za za treniranje jezičnih modela, proizvodnju čipova i ostalog hardvera.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 13:14