Vruća je ljetna noć.
Uživate u omiljenom koktelu i opušteno razgovarate s prijateljima. Odlično ste raspoloženi, no nekoliko minuta poslije primjećujete da ste se počeli znojiti više nego inače. Ne želite dizati ruke da netko ne bi primijetio lokvu ispod pazuha na vašoj omiljenoj haljini.
Ako ste iskusili sličnu situaciju, vjerojatno ste bili zbunjeni zašto vam se to dogodilo. Odgovor je zapravo prilično jednostavan. Određena hrana i pića pojačavaju znojenje jer imaju termogeni učinak u tijelu. Kada se hrana razgrađuje dio nje se u organizam oslobađa kao toplina tijekom probave. Kako vaša temperatura raste, tijelo je automatski pokušava ohladiti znojenjem.
Tijekom ljeta je pojačano znojenje normalna pojava, ali može biti vrlo nepraktično u trenucima kada morate ostati suhi, primjerice, na sastancima. Da se više ne nađete u neugodnoj situaciji, u nastavku donosimo popis hrane i pića čiju konzumaciju valja ograničiti.
Visoko procesuirana hrana
Prva na popisu hrane koja potiče znojenje je ona koja ni inače ne utječe pozitivno na cjelokupno zdravlje. Visoko procesirana hrana bogata je aditivima, pojačivačima okusa i zasićenom masnoćom, a siromašna vlaknima i enzimima potrebnih za pravilnu probavu hrane. To su, primjerice, grickalice (čips, krekeri, slatkiši), gotovi obroci (instant juhe, smrznute pizze, obroci iz konzervi), pržena hrana (pomfrit, pržene grickalice), prerađeno meso (salame, kobasice, paštete, suhomesnati proizvodi) te prerađene žitarice (bijeli kruh i peciva, žitarice s visokih udjelom šećera). Kada je hrana bogata zasićenim tipom masnoće, tijelo je ubrzano prerađuje, što dodatno otežava probavu. Kad god se vaše tijelo bori s probavom nakon obroka, pojačava se znojenje.
Hrana bogata proteinima
Iako hrana s visokim udjelom proteina ima zdravstvene prednosti, ona je također termogena hrana. Što to točno znači? Proteini igraju važnu ulogu u izgradnji i obnovi mišićnog tkiva, reguliranju hormona i podršci imunološkom sustavu. Kada ih konzumiramo, tijelo mora uložiti više napora u probavi tih hranjivih tvari, nego kada prerađuje masti i ugljikohidrate. Kada tijelo troši više energije, povećava se njegova temperatura i aktivira se mehanizam hlađenja, odnosno znojenje. Osim toga, kada jedete puno proteina, primjerice mesa, tijelo ih razgrađuje i stvara ureu kao nusproizvod. Kako urea u organizmu postaje prekomjerna, ono je se mora riješiti prekomjernim znojenjem.
Kava
Bez prve jutarnje kave mnogi ne mogu zamisliti početak dana. Da, kava zaista pospješuje buđenje zahvaljujući kofeinu, stimulansu koji blokira receptore u mozgu zaslužne za osjećaj pospanosti i umora. No, to nije jedino što kofein radi u vašem tijelu. On utječe na središnji živčani sustav i potiče proizvodnju hormona adrenalina. Otkucaji srca se ubrzavaju, a krvni tlak raste. Nakon toga tijelo počinje simulirati reakciju na bijeg ili borbu, što potiče rad znojnih žlijezdi. Osim toga, toplina kave podiže unutarnju tjelesnu temperaturu, čineći znojne žlijezde još aktivnijima. Ako vas muči prekomjerno znojenje tijekom ljeta, ograničite unos kave i napitaka koji sadrže kofein kao što su crni i zeleni čaj te energetska pića.
Jako začinjena hrana
Curry, krilca s ljutim umakom ili slatko-ljuta juha vrlo su ukusni jer imaju poseban, egzotični okus. No, neka vas ne čudi to što se nakon ovakvih obroka pojačano znojite. Naime, začinjena hrana pobuđuje receptore u koži koji normalno reagiraju na toplinu, što pak pokreće fizičku reakciju rasta temperature tijela, znojenje i crvenilo na koži. Nadalje, mnoge ljute namirnice sadrže aktivnu tvar zvanu kapsaicin. Ona aktivira receptore za toplinu i bol na koži, potičući oslobađanje neurotransmitera koji utječu na termoregulaciju tijela. Ljuta hrana također poboljšava cirkulaciju krvi, oslobađa adrenalin i druge stresne hormone u tijelu.
Hrana bogata šećerom
Jedan od najdražih rituala tijekom ljeta, posebice nakon ručka, je osvježenje omiljenim okusom sladoleda. Mnogima je on „hrana za utjehu“ za kojom posežu da im podigne raspoloženje. Iako ćemo se nakon sladoleda zaista osjećati bolje, neće učiniti to da se manje znojimo. Bez obzira na to što je hladan, sladoled sadrži visok udio šećera koji proizvodi značajan toplinski učinak jer se teže razgrađuje. Velika količina šećera odjednom ujedno može uzrokovati skokove inzulina i rezultirati jakim znojenjem. Isti rezultat dobit ćete i nakon konzumacije bijelog kruha, tjestenine i krumpira.
Slana hrana
Kada jedete hranu koja sadrži puno natrija, vaše tijelo je prisiljeno održati ravnotežu elektrolita. Ono tada reagira povećanim znojenjem kako bi izlučilo višak natrija. Ako se pretjerano znojite, ne preporučuje se dodatno soljenje hrane niti konzumiranje suhomesnatih proizvoda, raznih preljeva za salatu, slanine, instant juha, čipsa, prženih orašastih plodova i sličnih namirnica. Natrij također potiče žeđ zbog čega povećavamo unos tekućine koju tijelo treba da bi se znojilo. Dakle, ulazimo u začarani krug iz kojeg je moguće izaći samo ako ograničimo unos slane hrane.
Alkoholna pića
Hladno pivo ili osvježavajući koktel savršen su izbor za završetak dana, zar ne? Nažalost, kada se jedna čaša pretvori u dvije, tri ili više, tijelo se počinje pregrijavati. Pritom se otkucaji srca ubrzavaju, a tjelesna temperatura raste. Prirodna reakcija tijela na takvo stanje je znojenje kojim se pokušava ohladiti i uspostaviti ravnotežu. Jednom kada započne proces hlađenja, nastavlja se sve dok unutarnji termometar tijela ne bude u normali.
Koliko znojenja je normalno?
Važno je naglasiti da je znojenje kao odgovor na konzumaciju svih navedenih vrsta hrane i pića normalan i prirodan proces u organizmu. No, ako ste ograničili njihov unos ili ih potpuno izbacili s jelovnika, a i dalje se pojačano znojite, možda je u pitanju ozbiljan problem.
Teško je odrediti kolika količina izlučenog znoja je normalna jer se ona razlikuje od osobe do osobe. Na nju utječe dob, spol, tjelesna kondicija, fizičke aktivnosti kojima se bavimo, prehrana, stres, hormonska neravnoteža i mnogi drugi faktori. Ipak, ako se dulje od šest mjeseci intenzivno znojite u bilo kojoj situaciji, čak i kada ste u stanju mirovanja, moguće je da patite od primarne hiperhidroze. Ova kronična bolest u velikoj mjeri narušava kvalitetu života te pogađa približno pet posto ljudi diljem svijeta.
Hiperhidroza se može javiti na različitim dijelovima tijela, a jedna od najčešćih je aksilarna, odnosno znojenje ispod pazuha. Primarna aksilarna hiperhidroza varira u ozbiljnosti od blage vlažnosti do jakog kapanja, što izaziva snažnu neugodu i sram kod ljudi s ovim problemom. Iako točan uzrok intenzivnog znojenja ispod pazuha nije potpuno razumljiv, smatra se da je povezan s prekomjernom aktivnošću znojnih žlijezda u tom području.
Tijekom ljeta znojenje je zbog visokih temperatura još intenzivnije pa se kao najjednostavnije rješenje nameće korištenje antiperspiranta s aluminijevim solima. No, u liječenju pretjeranog znojenja ispod pazuha postoji nekoliko terapija koje su pokazale odlične rezultate.
U Hrvatskoj je od nedavno dostupna prva krema s glikopironijevim bromidom (GPB). Ovaj spoj učinkovito blokira receptore koji su odgovorni za aktivaciju žlijezda znojnica. Studija objavljena u renomiranom časopisu “British Journal of Dermatology” pokazala je da je dnevni tretman s 1 posto GPB kremom tijekom četiri tjedna rezultirao značajnim smanjenjem količine znoja pod pazuhom. Osim toga, krema je kod ispitanika pokazala dobru lokalnu podnošljivost.
Osim ove kreme, kod liječenja primarne aksilarne hiperhidroze može se koristiti i terapija botulinum toksinom, odnosno botoksom. Ova terapija provodi se ubrizgavanjem intradermalnih injekcija u kožu pazuha, čime se postiže blokada znojenja na tom području. Ipak, ovo rješenje nije trajno jer se terapija mora ponoviti svakih šest do devet mjeseci.
Sponzorirani članak nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke Kvaka 22.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....