U Hrvatskoj ih ima oko 55 tisuća, ali još uvijek su mnogima nepoznate. Najviše se vide u krizama

Postoje stvari koje u društvu funkcioniraju gotovo neprimjetno, sve dok ih ne maknete, a onda shvatite koliko su zapravo bile važne. Udruge su upravo takav mehanizam. Nisu uvijek na naslovnicama, ali su često u pozadini svega onoga što društvo čini humanijim, povezanijim i otpornijim.

Većina ljudi prvi put svjesno susretne udrugu kroz neku konkretnu situaciju. Kada se organizira velika humanitarna akcija, kada se pokrene prikupljanje pomoći za bolnice ili socijalno ugrožene obitelji, ili kada netko iz bliskog kruga počne volontirati.

U Hrvatskoj je registrirano više od 55.000 udruga. Sportskih je najviše – oko 12.500 – ali ima i kulturnih, ekoloških, socijalnih, zdravstvenih, humanitarnih. Od malih kvartovskih inicijativa do velikih organizacija s profesionalnim timovima i europskim projektima. Sve ih spaja jedna stvar: nisu tu da zarade, i nisu tu jer ih je netko izabrao. Tu su jer su se netko odlučio pokrenuti.

Roda je počela kao grupa mama koje su razmjenjivale savjete o porodu i dojenju; po forumima, po kafićima, telefonom. Danas je to jedna od najutjecajnijih organizacija za roditeljska prava u regiji. Vode SOS liniju za dojenje, educiraju trudnice, mijenjaju zakone. Hrabri telefon je počeo kao linija za djecu u nevolji, a i danas je referentna točka za svako dijete kojima treba netko da posluša. Besplatno, anonimno, svaki dan.

U Hrvatskoj postoji niz primjera koji pokazuju koliko snažan može biti njihov utjecaj. Jedna od najpoznatijih inicijativa je Udruga Mali zmaj, koja pomaže nezbrinutoj i djeci slabijeg imovinskog stanja.

Ekološki sektor također donosi snažne primjere. Akcije čišćenja podmorja, šuma i rijeka, koje često organiziraju lokalne udruge, okupljaju tisuće volontera. Jedna od prepoznatljivijih inicijativa je Zelena akcija, koja već desetljećima upozorava na ekološke probleme i aktivno sudjeluje u njihovom rješavanju. Na globalnoj razini, organizacije poput Greenpeacea ili World Wide Fund for Naturea dodatno pokazuju kako civilno društvo može utjecati na velike promjene, ali često upravo lokalne inicijative prve pokrenu konkretne pomake.

Reakcija dok je problem rješiv

Posebno je zanimljivo kako su udruge reagirale u kriznim situacijama. Tijekom pandemije i nakon potresa, brojne su organizacije u rekordnom roku organizirale pomoć – od dostave hrane i lijekova do psihološke podrške. U tim trenucima pokazalo se koliko su fleksibilne i koliko brzo mogu djelovati, često brže od velikih sustava.

Njihova posebnost leži upravo u tome što nastaju odozdo, iz svakodnevice. Ne čekaju da problem postane dovoljno velik da bi ušao u sustav, nego reagiraju dok je još lokaliziran i rješiv. Ako u nekom gradu nedostaje sadržaja za mlade, često će upravo udruga pokrenuti radionice, festivale ili edukacije. Ako se uoči problem s mentalnim zdravljem, pojavit će se inicijative koje nude podršku i razgovor, bez birokracije i dugih čekanja.

Ivo Ravlić/Cropix

Često se postavlja i pitanje kako se sve to financira. Realnost je manje misteriozna nego što se ponekad čini. Udruge kombiniraju različite izvore, od javnih natječaja i europskih fondova do donacija građana i suradnji s tvrtkama. Ključno je da su ta sredstva vezana uz konkretne projekte, s jasno definiranim ciljevima i obvezom transparentnog izvještavanja. Drugim riječima, riječ je o strukturiranom sustavu u kojem se očekuju rezultati, a ne o slobodnom raspolaganju novcem.

Žar za budućnost kao poticaj

Inicijativa Žar za budućnost jedan je od primjera kako se poslovni sektor može smisleno povezati s civilnim društvom i dati mu dodatni zamah. Riječ je o inicijativi koju provodi dm, a usmjerena je na prepoznavanje i podršku udrugama koje svojim radom donose konkretne, pozitivne promjene u zajednici. Naglasak nije samo na financijskoj pomoći, nego i na vidljivosti, jer mnoge vrijedne inicijative često ostaju ispod radara šire javnosti.

Inicijativu Žar za budućnost pokrenuo je dm povodom 30 godina poslovanja u Hrvatskoj, ali ideja iza njega ide puno dalje od same obljetnice. Riječ je o inicijativi koja želi okupiti pojedince i organizacije koji već danas, kroz svoj rad, grade povezaniju, solidarniju i održiviju zajednicu. Fokus je na konkretnim projektima koji potiču suradnju i zajedništvo, brinu o okolišu ili promiču jednake mogućnosti – drugim riječima, na onome što društvo čini boljim na svakodnevnoj razini.

Do 15. srpnja 2026. udruge, ustanove, jedinice lokalne i područne samouprave te druge neprofitne organizacije mogu prijaviti svoje projekte putem platforme Žar za budućnost. Proces prijave zamišljen je jednostavno: potrebno je ispuniti online obrazac, opisati projekt, njegove ciljeve i utjecaj na zajednicu te jasno istaknuti volontersku komponentu, koja je obavezan dio svake prijave. Upravo taj element volontiranja dodatno naglašava ideju projekta – da promjene dolaze kroz uključivanje ljudi i zajedničko djelovanje.

O tome koji će projekti dobiti podršku odlučivat će povjerenstvo dm-a u suradnji sa stručnim žirijem koji čine Bruno Šimleša, Dan Špicer i Miroslav Mandić. U skladu s obljetnicom, bit će odabrano 30 projekata koji će dobiti podršku i priliku da svoje ideje provedu u djelo. Time Žar za budućnost ne ostaje samo simbolična inicijativa, nego konkretan alat koji dobrim idejama daje prostor, resurse i vidljivost da naprave stvarnu razliku.

članovi žirija inicijative Žar za budućnost

dm

Razvoj civilnog društva

Ako pogledamo širu sliku, Europa već desetljećima ulaže u razvoj civilnog društva upravo zato što prepoznaje njegovu dugoročnu vrijednost. U mnogim zemljama udruge su partneri državnim institucijama, posebno u području socijalnih usluga, obrazovanja i kulture. U skandinavskim zemljama volontiranje i sudjelovanje u udrugama dio su svakodnevice, dok u državama poput Njemačke i Francuske imaju važnu ulogu u oblikovanju javnih politika.

Hrvatska se u tom kontekstu razvija postupno, ali vidljivo. Sve je više inicijativa koje pokazuju koliko snažan utjecaj može imati grupa motiviranih ljudi. Od velikih nacionalnih kampanja do malih kvartovskih akcija, udruge postaju prostor u kojem se ideje pretvaraju u konkretne promjene.

U vremenu kada se često govori o otuđenosti i nepovjerenju, upravo su udruge jedan od rijetkih prostora koji funkcioniraju drugačije. One okupljaju ljude oko zajedničkih vrijednosti, potiču suradnju i vraćaju osjećaj da svatko može doprinijeti. Ne nužno velikim gestama, nego malim, kontinuiranim djelovanjem.

Na kraju, možda je najtočnije reći da udruge nisu nešto “sa strane”, nego dio svakodnevice koji često ne primjećujemo dok radi. A kada ga primijetimo, obično je to zato što je netko odlučio ne čekati da se stvari promijene same od sebe.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i dm-a.