U polumračnoj prostoriji plemićkog dvora sjedi žena, s posebnom dozom hrabrosti na licu koje u javnosti ne otkriva brige. Ipak, ima ih mnogo. Polako sa suzama na licu otvara i čita oproštajno pismo koje joj je poslao njezin suprug. Sve što želi je da mu oprosti ako ju je na bilo koji način povrijedio tijekom njihovog zajedničkog života. Jer tako je, kaže, „jednostavno moralo biti“. Snažna žena, koja se uvijek mogla osloniti na svoju drugu polovicu, odjednom ostaje sama.
Ova scena tek je začetak onog što se već sada naziva hrvatskim epskim spektaklom i najvećim kinematografskim projektom u povijesti Međimurske županije. U Kaptol Boutique Cinema u Zagrebu pod organizacijom Turističke zajednice Međimurske županije prikazane su prve scene filma „Urotnici“, emotivne priče o tragičnoj pogibiji hrvatskih plemića Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.
Polazište ove povijesne drame nije roman Eugena Kumičića „Urota Zrinsko- Frankopanska“, već kazališna drama koju je prije 40 godina napisao Miro Gavran, najizvođeniji hrvatski dramski pisac.
Uspješna suradnja
„Urotnike“ je Gavran napisao daleke 1983. godine kao student dramaturgije te je imala nekoliko premijera u kazalištima. Temu je obradio kao životnu realističnu situaciju sa samo dva lika – Zrinskim i Frankopanom. No da bi se ova važna povijesna tematiku mogla prenijeti na filmsko platno, bilo je potrebno uključiti i druge elemente te još više obogatiti priču. Stoga je redatelju Bobbyju Bošku Grubiću, trostrukom dobitniku nagrade Emmy, potpuno prirodno došla ideja da Gavran bude scenarist i filmske verzije „Urotnika“. Između ostalog i zato što su ranije uspješno surađivali na kratkom igranom filmu „U zagrljaju rijeke“.
- U drami sam tematizirao zadnju noć Zrinskog i Frankopana, a u filmu je fokus na razdoblje od godinu dana prije njihove pogibije. U priču smo uključili i njihove supruge, Katarinu Zrinski i Juliju Frankopan te još dvadesetak važnih likova iz njihovog kruga i Beča. Žao mi je što se do sada nitko nije sjetio snimiti film na tu temu jer su Zrinski i Frankopan važne osobe iz hrvatske povijesti – rekao je Gavran na promociji projekta.
Kako je prije svega riječ o istinitoj priči, Gavran je, kaže, morao ispoštovati povijesne činjenice o Uroti, ali si je bez obzira na to dopustio umjetničku slobodu kako bi prenio emociju publici.
- Miro Gavran je izuzetan pisac i novelist, ali su se nažalost njegova djela rijetko prenosila na filmsko platno, što je bila prava šteta, pa smo počeli surađivati kroz manji filmski projekt, temeljen na njegovoj kratkoj priči. Došli smo do zaključka da ova povijesna epizoda obrađena u njegovoj kazališnoj drami treba biti ispričana jer su Zrinski i Frankopan jedni od rijetkih velikaša koji su se u tom dobu borili za našu zemlju i dali život za nju. Važna dimenzija filma je ljudski, emotivni dio priče – ljubav prema domovini i obitelji te žrtva za svoja uvjerenja. Nadamo se da će upravo to posebno nadahnuti i dirnuti publiku – istaknuo je redatelj Grubić.
Prve scene filma u produkciji filmske kuće ARTONINIX iz Los Angelesa snimljene su u Čakovcu, gradu Zrinskih, koja je samo jedna od lokacija koje će poslužiti kao idealna kulisa ovog filma. Među njima su još i Beč te Bečko Novo Mjesto, gdje su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan godinu dana bili u pritvoru te 30. travnja 1671. godine i pogubljeni odlukom cara i kralja Leopolda I. Habsburškog.
Podsjetimo, Zrinski i Frankopan bili su glavne vođe pobune hrvatskih i ugarskih velikaša protiv Habsburgovaca. A ta pobuna je nastala zbog nastojanja bečkog dvora da Hrvatskoj i Ugarskoj nametne centralizam i apsolutizam kakvim se već upravljalo u austrijskim nasljednim zemljama i Češkoj. Međutim, urota nakon četiri godine biva otkrivena te Zrinskoga i Frankopana prigodom posjeta Beču 1670. vlast uhapsi i zatoči. Nakon jednogodišnjeg montiranog političkog procesa bivaju osuđeni i pogubljeni, a sva njihova imanja bila su konfiscirana. Njihov kraj označio je i kraj starih hrvatskih velikaških obitelji, te kraj svojevrsna hrvatske autonomije.
Glavni likovi
Da bi uspješno utjelovili velike povijesne ličnosti kakve su Zrinski i Frankopan, Grubić je okupio najbolju moguću glumačku ekipu. Uloga Petra Zrinskog pripala je Goranu Grgiću, afirmiranom kazališnom, televizijskom i filmskom glumcu, dok Frana Krstu Frankopana glumi Jakov Gavran, sin Mire Gavrana, koji se osim glume bavi režijom stop-motion filmova i lutkarstvom.
Žensku stranu priče donose Bojana Gregorić Vejzović u ulozi Petrove supruge Katarine Zrinske te Matea Marušić koja igra Franovu suprugu Juliju Frankopan. Bojana ima bogatu kazališnu, televizijsku i filmsku karijeru, dok je Mateji ovo prvi veći filmski angažman.
- Julija je mlada žena u dvadesetim godinama, zaljubljena u svog supruga, ali istovremeno nesretna jer je svjedokinja njegovog samoubilačkog pothvata. Pred njime je bila sjajna budućnost, ali ga nije mogla odgovoriti od tog čina, zbog čega neizmjerno pati. Ova uloga velik mi je izazov jer moram kroz malo riječi izraziti puno toga. Ali drago mi je da pored sebe imam iskusnije kolege koji mi uvijek uskaču sa savjetima. Jer nije isto igrati fiktivne likove i velike povijesne ličnosti. Za ovo drugo potreban je drugačiji pristup, pun strahopoštovanja i opreza, da prikaz njihove ličnosti bude autentičan, ali da opet ne skrene u imitaciju – objasnila je Marušić.
Dok je 50-godišnji Petar Zrinski već iskusan ban, plemić, vjeran obitelji, supruzi i siguran u svoja uvjerenja, Fran Krsto Frankopan je mladi 28-godišnji ratnik, ali istovremeno senzibilni pjesnik. Lika s toliko različitih karakteristika prilično je izazovno glumiti, što itekako dobro zna Jakov Gavran kojemu je pripala ova uloga.
- Pravi je užitak glumiti povijesnu osobnost kao što je Fran Krsto Frankopan. On je hrabar vojnik koji je morao braniti svoju domovinu . U posljednjoj noći sa svojim šogorom Petrom čeka pogubljenje i sumnja u smisao života. Nisam ništa htio prepustiti slučaju pa sam za ovu ulogu pustio brkove. Za glumce nema ništa gore nego glumiti s umjetnim brkovima jer stalno ima osjećaj da će otpasti. Kada snimanje završi, obrijat ću ih na zadovoljstvo moje supruge – s osmijehom je rekao Gavran.
Zbog ove je uloge prvi put zajahao konja, što mu je bio svojevrstan šok.
- U početku, sam osjetio strah, da bih ubrzo osjetio užitak u jahanju . Samo se nadam da u nastavku snimanja neću pasti s konja – dodao je Gavran.
Velika stvar za Međimurje
Većina važnih scena snimit će se upravo u Starom gradu Čakovec kojeg je Nikola Šubić Zrinski davne 1546. iz kastruma pretvorio u renesansni dvor. To je najvrjedniji kulturno-povijesni spomenik u Međimurju te simbol identiteta i tradicije Međimurja. Turistička zajednica Međimurske županije već dugi niz godina čuva uspomenu na Zrinske i Frankopane, a kroz ovaj projekt, kaže direktor TZ Rudi Grula, priča o žrtvi i ljubavi mogla bi odjeknuti i van granica Hrvatske.
- Svjesni smo ne samo povijesne i kulturološke važnosti Zrinskih i Frankopana, već i turističke. Svi znamo koliko filmska industrija znači u svijetu i da se kroz nju prenose određene ideje. Upravo su kroz filmski format svijetu predstavljene mnoge ljepote naše zemlje poput Dubrovnika, gdje su se snimale scene iz serije ‘Igra prijestolja‘, ali i puno drugih lokacija. Jer svi znamo da Hrvatska ima bogatu povijest, prepunu važnih ličnosti o kojima valja puno više govoriti. Tako da će ‘Urotnici‘ Međimurju, ali i cijeloj zemlji donijeti još veću promociju – rekao je Grula.
Na pitanje nadaju li se da će „Urotnici“ konkurirati za prestižne filmske nagrade, Gavran i Grubić kažu da je se to nikada ne zna, ali da je sve moguće. Oni će, kažu, ionako dati sve od sebe da se to ostvari. Datum izlaska filma se još uvijek ne zna jer je tek u pripremi, ali, zatvori li se na vrijeme financijska konstrukcija,prema riječima redatelja, možemo ga očekivati u jesen 2025. Najavu možete pogledati na ovom linku.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Turističke zajednice Međimurske županije.