Hrvatsko ribarstvo suočava se s ozbiljnim izazovima, a najnoviji podaci Ministarstva potvrđuju da su pritisci na sektor sve veći. Tijekom 2025. godine u Hrvatskoj je iskrcano 38,9 tisuća tona ribe i drugih morskih organizama, što je sedam posto manje nego godinu prije. Posebno zabrinjava podatak da je iskrcaj male plave ribe, koja čini okosnicu domaćeg ribarstva, pao za osam posto. Srdela pritom čini više od polovice ukupnog iskrcaja.
Problemi se ne zaustavljaju na smanjenju ribljeg fonda. Hrvatska ribarska flota nastavlja se smanjivati pa je tako tijekom 2025. godine broj ribarskih plovila pao za tri posto, dok je broj izdanih povlastica za gospodarski i mali obalni ribolov smanjen za dva posto. Rast troškova, ograničenja ribolova, klimatske promjene i nedostatak radne snage dodatno otežavaju opstanak ove tradicionalne gospodarske djelatnosti.
O problemima hrvatskog ribarstva iz prve ruke govori i Stjepan Nedoklan, dugogodišnji ribar i vlasnik ribarskog obrta LAURA iz Malog Lošinja, koji je pokrenuo 2005. godine. Osim što ima poduzetničko iskustvo, Nedoklan je aktivan i u zastupanju interesa ribara na nacionalnoj razini. Predsjednik je Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore te sudjeluje u oblikovanju prijedloga i inicijativa za unapređenje sektora i komunikaciji s nadležnim institucijama.
- Situacija u ribarstvu uvijek je izazovna, no trenutačno je najveći problem nedostatak srdela, ali i njihova veličina. Količine su pale ispod kritične razine, što ozbiljno utječe na svakodnevno poslovanje ribara. Uz to, suočavamo se i s drugim izazovima, poput poskupljenja plave nafte, klimatskih promjena i sve izraženijeg nedostatka radne snage. Izazova nam, nažalost, ne nedostaje - kaže Nedoklan.
Sitna riba kao temelj svega
Posebno je važno razumjeti ulogu sitne plave ribe u morskom ekosustavu. Srdele i inćuni nisu samo važan gospodarski resurs, već i jedna od ključnih karika hranidbenog lanca. Njihova dostupnost utječe na brojne druge morske vrste pa promjene u njihovoj brojnosti imaju šire posljedice za život u Jadranu.
- Sitna riba ima iznimno važnu ulogu u očuvanju morskog ekosustava, ali i u prehrani stanovništva. Riječ je o nutritivno vrlo vrijednoj ribi, bogatoj omega-3 masnim kiselinama, koja je desetljećima bila jedna od temeljnih namirnica naših ljudi. Zato njezin nestanak nije samo problem ribarstva nego i mnogo šire pitanje - tumači ribar.
Da je riječ o složenom problemu, pokazuju i ranija iskustva. Slični poremećaji u dostupnosti srdela zabilježeni su i prije tridesetak godina, u drukčijim okolnostima i uz znatno manji ribolovni kapacitet.
- To se dogodilo u razdoblju kada nije bilo toliko ribarskih brodova ni tako intenzivnog ribolova kao danas. To nam govori da na stanje u moru mogu značajno utjecati i prirodni ciklusi, klimatske promjene i drugi okolišni čimbenici. Upravo zato ne smijemo donositi zaključke napamet, nego moramo sagledati sve okolnosti - kaže.
U tom kontekstu važnu ulogu imaju postojeće mjere zaštite, ali i kvalitetna znanstvena istraživanja koja bi trebala dati jasniju sliku stanja u Jadranu.
- Zasad se nadamo da će postojeće mjere dati rezultate i da će se stanje postupno vratiti na razinu kakvu smo nekada poznavali. U Istri imamo i zaštićena područja u kojima je ribolov dopušten samo pet dana u mjesecu. Takve mjere određeni su pokazatelj da se nešto poduzima i vjerujemo da su djelomično pomogle. Ipak, tek trebamo vidjeti rezultate konkretnih studija. Pokušavamo povezati znanstvenike i struku kako bismo došli do relevantnih odgovora. Ne želimo nagađati niti se ponašati kao da sve znamo, nego želimo odluke temeljiti na znanstvenim činjenicama - istaknuo je.
Dodatni izazov predstavlja i nedostatak mladih koji bi trebali preuzeti posao i osigurati kontinuitet ribarske djelatnosti. Iako interesa još uvijek ima, nije dovoljan za dugoročno osiguravanje smjene generacija. Pitanje je stoga kako ribarstvo učiniti privlačnijim zanimanjem i osigurati uvjete u kojima će mladi u njemu vidjeti svoju budućnost.
29. Susret ribara HOK-a
O svim tim izazovima razgovarat će se i na 29. Susretu ribara Hrvatske obrtničke komore, koji će se od 5. do 7. studenoga održati u Malom Lošinju. Riječ je o jednom od najdugovječnijih susreta u organizaciji Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare, predstavnike nadležnih ministarstava, županijske čelnike, predstavnike komorskog sustava i druge važne dionike sektora. Ovogodišnji Susret imat će i međunarodni karakter, uz sudjelovanje predstavnika ribarskog sektora i znanstvene zajednice iz Italije, Slovenije i Crne Gore. Poseban naglasak bit će na zajedničkom sastanku jadranskih zemalja, tijekom kojeg će se razmjenjivati iskustva i informacije o mjerama koje pojedine države provode, ali i razgovarati o zajedničkom pristupu zaštiti obnovljivih morskih resursa i očuvanju ribarstva na Jadranu.
- Volio bih da se razgovara o svemu, od naših svakodnevnih izazova do pitanja kako ćemo uključiti mlade i osigurati budućnost ribarstva. Imamo jasne programe i viziju razvoja, ali istodobno se suočavamo sa sve većim brojem zaštićenih područja koja nam smanjuju mogućnosti za rad. Važno je pronaći ravnotežu između zaštite mora i potreba ljudi koji od njega žive. U posljednje vrijeme uspijevamo ostvariti bolju komunikaciju i pronaći određena rješenja, što je svakako pozitivan pomak - istaknuo je i dodao da je najvažnije razgovarati i zajednički tražiti rješenja.
- Zato su ovakvi susreti važni jer želimo s Upravom ribarstva, Ministarstvom i svim relevantnim dionicima doći do konkretnih prijedloga. Ribari su svakodnevno na moru i najbolje poznaju uvjete u kojima rade. Znamo što znači isploviti po lošem vremenu, što znači suočiti se s kvarom i koliko je nepredvidivih situacija u ovom poslu. Naše iskustvo mora biti dio razgovora o budućnosti ribarstva. Drukčije ne možemo naprijed - zaključio je Nedoklan.
Gorivo uzima velik dio zarade
Na važnost očuvanja malog obrtničkog ribarstva i stvaranja stabilnijih uvjeta poslovanja upozorava i Joso Smolić, potpredsjednik HOK-a i predsjednik Organizacijskog odbora Susreta ribara. Kao obrtnik i ugostitelj iz Šibenika, vlasnik ugostiteljskog obrta Zlatni Tulp, dobro poznaje izazove s kojima se susreću i ribari i ugostitelji, ali i važnost njihove međusobne povezanosti.
- Gorivo čini ogroman dio troškova i uzima im velik dio zarade, a ribar ne može jednostavno prestati raditi niti taj trošak preko noći prebaciti na krajnjeg kupca. Uz nedostatak radne snage, imamo i problem administrativnog opterećenja te europskih pravila kojima su ribari možda i više nego druge djelatnosti ograničeni. Bilo bi idealno kada bi se administracija smanjila i pojednostavila jer ribarima oduzima velik dio vremena - ističe Smolić.
Posebno ranjivi u takvim okolnostima mali su ribarski obrti, koji raspolažu ograničenim sredstvima i nemaju mogućnost jednostavno apsorbirati iznenadne troškove ili razdoblja slabijeg ulova. Za razliku od većih sustava, često se oslanjaju na rad vlasnika i članova obitelji, pa se svaki poremećaj u poslovanju vrlo brzo odražava i na egzistenciju kućanstva. Upravo zato HOK zagovara kontinuitet financijskih potpora, bržu isplatu odobrenih sredstava te odgovarajuće kompenzacije za štete koje ribarima uzrokuju predatori. Jednako važnim smatra i prilagodbu administrativnih obveza stvarnim mogućnostima malih obrta.
- Potpore male vrijednosti i kompenzacije za štete od predatora iznimno su važne i često doslovno spašavaju ribara. Sve su te mjere dobre, no ključni su njihov kontinuitet i brža obrada i isplata - govori.
Dodaje kako administrativno rasterećenje mora biti sastavni dio svake ozbiljne politike potpore malim ribarima jer se u malom obrtu često sve obveze nalaze na jednoj osobi, od izlaska na more i brige o plovilu do prodaje ulova i vođenja dokumentacije. Svaki dodatni administrativni zahtjev tako postaje i dodatni trošak poslovanja. Smolić pritom naglašava da očuvanje malog ribarstva nadilazi isključivo gospodarsko pitanje. Riječ je o djelatnosti koja je stoljećima oblikovala život hrvatske obale i otoka, a njezin nestanak imao bi posljedice i za lokalne zajednice, turizam, ugostiteljstvo i dostupnost domaće ribe. Zato jedno od mogućih rješenja za bolji plasman i suradnju ribara vidi u boljem organiziranju, primjerice kroz zadruge, koje bi mogle olakšati prikupljanje i distribuciju ulova, sortiranje ribe prema veličini te osiguravanje potrebne dokumentacije. Takav bi sustav ugostiteljima omogućio jednostavniju nabavu, a ribarima bolji plasman proizvoda.
Definiranje smjernica za rad
Kada je riječ o konkretnim zahtjevima prema državi, Hrvatska obrtnička komora zalaže se za stabilnije i predvidljivije uvjete poslovanja, kontinuitet potpora, pravodobnu isplatu odobrenih sredstava i pojednostavljenje administrativnih postupaka.
- Hrvatska obrtnička komora kontinuirano zagovara stvaranje stabilnih i predvidljivih uvjeta poslovanja za ribare. Oni, kao i drugi obrtnici, trebaju dovoljno vremena za prilagodbu novim pravilima i jasne informacije o tome što se od njih očekuje. Zato u razgovorima o novim propisima i mjerama upozoravamo na njihov ukupan trošak za mali obrt. To prije svega podrazumijeva nastavak i kontinuitet potpora, pravodobnu isplatu odobrenih sredstava, odgovarajuće kompenzacijske mjere za štete u ribarstvu te administrativno rasterećenje i pojednostavljenje postupaka - kaže Smolić.
Kao primjer konkretnih aktivnosti navodi inicijativu HOK-a vezanu uz povećane troškove i probleme u opskrbi plavim dizelom, kojom je Komora tražila osiguravanje stabilne i dostatne opskrbe gorivom te uvođenje kompenzacijskih mjera za ribare. Prema njegovim riječima, kroz mjere Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva dio tih zahtjeva pretočen je u konkretne oblike pomoći sektoru. Osvrćući se na očekivanja od 29. Susreta ribara u Malom Lošinju, Smolić ističe kako takva okupljanja nisu važna samo zbog razmjene iskustava i otvaranja aktualnih problema nego i zbog definiranja konkretnih smjernica za daljnji rad.
- Susret ribara mjesto je druženja, razmjene iskustava i otvaranja važnih pitanja za ribarski sektor, ali i definiranja smjernica za daljnji razvoj i suradnju s nadležnim ministarstvima i znanstvenom zajednicom. Već tradicionalno završava predstavljanjem zaključaka Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a za unapređenje ribarstva, koji se upućuju nadležnim tijelima na postupanje - kaže.
Dodaje kako se konkretne inicijative ne stvaraju samo tijekom godišnjeg susreta nego kroz kontinuirani rad Komore i njezina Ceha za ribarstvo i akvakulturu, koji je u stalnom kontaktu s Upravom ribarstva i Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
- Otvorena pitanja nastojimo rješavati partnerski, dijalogom i zajedničkim traženjem najboljih rješenja. Takvu suradnju ocjenjujemo izvrsnom, a njezini konkretni rezultati potvrđuju koliko je važno da institucije i predstavnici sektora djeluju zajedno u interesu ribara - zaključio je Smolić.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija i Hrvatske obrtničke komore.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....