Kažu da nikada niste potpuno spremni za ulogu roditelja. Tuđi savjeti i stručna literatura mogu donekle pomoći, no ipak se najbolje uči na vlastitom iskustvu. Promjena prioriteta, dnevne rutine i neprospavane noći nešto su na što se svi budući roditelji pripremaju unaprijed. No, mnogi roditelji tek s dolaskom djeteta shvate da nisu bili dovoljno financijski spremni za sve troškove i obveze koje donosi nova životna uloga. Zanimljivo je da se pokazalo kako upravo financijska stabilnost pomaže stvoriti temelj za optimalan kognitivni, emocionalni i psihički razvoj djece.
Imati djecu različite dobi uvelike utječe na cjelokupni budžet obitelji. Tako nam, primjerice, majka trogodišnjaka iz Zagreba otkriva da su prvi troškovi vezani za njenog sina bili i najveći.
- Bilo je to prvo dijete, pa je sve trebalo kupiti: kolica, autosjedalicu, hranilicu, krevetić i higijenske potrepštine, uz odjeću čiju su veličinu mijenjali svaka dva do tri mjeseca – govori.
Kad dijete poraste, kaže, nosi istu veličinu cijelu godinu pa je lakše, iako su cipele i razna vozila, od dječjih romobila i guralica do bicikala, i dalje među većim izdacima. Primjerice, cijene dječjih guralica kreću se između 40 i 150 eura, ovisno o trgovini.
Najveću razliku ovoj obitelji napravio je vrtić. Sin je rođen u siječnju, a obitelj živi u Zagrebu, pa su morali posegnuti za privatnim vrtićem, kojeg su plaćali 270 eura mjesečno. Danas je dijete u gradskom vrtiću, kojeg plaćaju 80 eura. Kao najskuplje stavke u kućnom budžetu navodi vrtić, obuću, hranu i igračke, kojih im je, priznaje, previše.
- Autića ima stotine, a sin uvijek želi novi. Zato mu postupno objašnjavamo da svaki odlazak u trgovinu ne znači kupnju – kaže ova majka.
Što se tiče budućnosti, naša sugovornica ne očekuje veći rast troškova do polaska djeteta u školu, ali je svjesna da uskoro dolaze dodatne aktivnosti i rođendani, koje su do sada slavili skromno. Za proslavu u kvartovskoj rođendaonici u Zagrebu, ova obitelj trebat će izdvojiti najmanje 200 eura, a ako u to uključimo proslavu kod kuće s obitelji, iznos se može udvostručiti.
– Jedan od budućih troškova svakako je sportska školica, za koju ćemo izdvajati 50 eura mjesečno. Uz sadašnji trošak vrtića, to će biti jedan od naših redovitih mjesečnih izdataka.
Na veće buduće troškove ova se obitelj priprema već sada. Prošli su kroz period smanjenih prihoda, za vrijeme čuvanja majčine trudnoće, kada je naknada za to iznosila samo 500 eura.
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za kolovoz 2026. iznosila je 1.543 eura. Uz redovite životne troškove i otplatu kredita, život s jednim prihodom mnogim obiteljima predstavlja značajan financijski izazov.
- Imamo kredit i za stan i automobil pa jednostavno ne možemo ostati na samo jednom prihodu. Nekoliko mjeseci bi izdržali, ali više od toga ne.
Zbog svjesnosti koliko je financijska stabilnost važna, ova majka štedi na više načina. Uplaćuje treći mirovinski stup, svaki mjesec ulaže u dionice, a suprug i ona imaju i štednju za putovanja sa sinom. Na štednju za putovanja izdvajaju 200 eura mjesečno te barem jednom godišnje otputuju negdje na minimalno tjedan dana. Zahvaljujući dobroj metodi, trošak tada gotovo da i ne osjete.
- S vremenom planiram ugovoriti i policu životnog osiguranja. Prije nego sam postala majka, bila sam puno opuštenija s novcem, nisam imala nikakvu štednju, ali sad znam da se moram financijski pobrinuti za dijete i to mi je apsolutni prioritet – dodaje majka trogodišnjaka.
Ova majka je dobar primjer štednje imala i u vlastitom djetinjstvu jer je njen otac, s minimalnom plaćom, uspijevao cijeli život plaćati životno osiguranje. Oba roditelja su i dalje vitalna i aktivna, a sredstva od uplaćivanja police iskoristili su za renovaciju kuće.
Onima koji će tek postati roditelji poručuje jasno.
- Počnite ozbiljnije stavljati novac sa strane jer ćete tako mirnije spavati. Ipak postajete odgovorni za još jedan ljudski život koji ne može zaraditi novac za sebe – zaključuje.
Porast troškova s godinama
Priča obitelji s desetogodišnjim djetetom jasno pokazuje kako se troškovi mijenjaju s dobi djeteta. Ovaj dječak je u predškolskoj dobi pohađao privatni vrtić s dodatnim programima, poput engleskog i sporta, jer mjesto u gradskom vrtiću nisu uspjeli dobiti.
- Ogroman dio budžeta odlazio je samo na to. Prodisali smo tek u posljednjoj godini vrtića, odnosno predškoli, kad je sin napokon dobio mjesto u gradskom vrtiću – govori majka desetogodišnjaka.
Danas, kad dječak pohađa četvrti razred, troškovi iz godine u godinu osjetno rastu, a najviše odlazi na hranu i izvannastavnu aktivnost, odnosno sport.
- Kuhamo od osnovnih namirnica, nismo obitelj koja naručuje dostave, jede fast food ili učestalo konzumira pekarske proizvode. No, kvalitetni obroci koji uključuju meso, žitarice i povrće, zatim voće te slastica na tjednoj razini odnose veliki dio budžeta. Uz to, još plaćamo i prehranu u školi, oko 20 eura – kaže.
- Sljedeći najveći trošak je izvannastavna aktivnost, gdje iz godine u godinu rastu cijene treninga na mjesečnoj razini i postaju druga po redu najskuplja režija. Zatim idu odjeća odnosno obuća, pa škola pa mobitel pa džeparac – pojašnjava majka desetogodišnjaka, čija je procjena fiksnih troškova za dječaka oko 150 eura mjesečno.
Na bavljenje sportom, primjerice nogometom, obitelji moraju izdvojiti 50 do 70 eura mjesečno, odnosno između 600 i 840 eura godišnje, ne računajući opremu za trening.
Dječak je, kažu roditelji, blagoslov jer ima ispodprosječne zahtjeve. Ono što ne žele financirati su TikTok trendovi, poput spreja s morskom vodom za kosu od 30 eura. Rasprave se često vode i oko novih tenisica, a jednom je tražio i pretplatu na Spotify, što je odbijeno.
O novcu s njim razgovaraju oduvijek, što je vjerojatno i razlog skromnijih prohtjeva.
- Mišljenja smo da je bitno da dijete shvati korelaciju između toga da kilogram kvalitetnog mesa za dvodnevni obrok za cijelu obitelj košta isto kao nešto što je trenutno u trendu. Ne možete dijete uvijek izdvajati iz društva i ne dati mu da isprobava stvari, ali treba postaviti jasnu i čvrstu granicu – kaže odlučno.
- Sretni smo što sin poštuje dogovorene budžete, ali na tome radimo 10 godina i nećemo nikada prestati. Shvaća da osoba mora cijeli mjesec raditi kako bi dobila određeni iznos novca koji je potrebno rasporediti prema prioritetima – dodaje.
Desetogodišnjak ima štednju od rođenja sa fiksnim mjesečnim uplatama, a sve što dobije od obitelji za rođendan, blagdane ili proslavu završetka školske godine ide izravno u kasicu. Nakon što se kasica napuni novac zajedno vade, broje i uplaćuju na štednju.
- Kasicu shvaća kao kapital kojim će raspolagati kada odraste. Plan mu je imati dovoljno novca u kasici da godinu dana putuje svijetom – kaže majka.
Kada bi se ova obitelj našla u situaciji da imaju samo jedan prihod, ne bi bili u prevelikom problemu.
- Uštedili smo tri mjeseca stambenog kredita i više mjeseci kredita za automobil tako da tri mjeseca ne bismo osjetili nikakvu promjenu u financijskoj stabilnosti. Dosta ostalih troškova bismo sveli na minimum i vjerujem da bismo do novog zaposlenja izdržali. No, sve dulje od tri mjeseca ne želim ni zamišljati – kaže.
Dodatni osjećaj stabilnosti daje im i životno osiguranje, koje uplaćuju već godinama.
- Ugovorili smo ga zbog neizvjesnosti koju donosi sutra i želje da, ako se dogodi ono najteže, svojim najbližima barem donekle olakšamo egzistencijalne brige. Nitko od nas ne može predvidjeti što nosi dan, a što noć, ali zato možemo na vrijeme razmišljati o zaštiti članova obitelji – govori.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je 2025. godine rođeno 32.479 živorođene djece, što je 3.366 djece manje nego 2020. godine, kada ih je rođeno 35.845. Izvješća Državnog zavoda za statistiku pokazuju da u roditeljstvo stupamo kasnije. U 2024. godini više od polovice ukupno živorođene djece rodile su žene u dobi od 30 do 39 godina.
Troškovi odrastanja djece mijenjaju se s godinama, ali potreba za financijskom sigurnošću obitelji ostaje. Zato je, uz štednju za planirane izdatke, važno razmišljati i o tome kako bi obitelj podmirivala svoje obveze u nepredviđenim okolnostima. Jedan od načina zaštite svakako je životno osiguranje – u slučaju smrti osiguranika koju polica pokriva, isplata ugovorene svote korisniku osiguranja može pomoći obitelji u pokrivanju svakodnevnih troškova, otplati kredita ili nastavku školovanja djece.
Ponude polica životnih osiguranja razlikuju se među društvima za osiguranje, a jedna od mogućnosti je mješovito životno osiguranje, koje povezuje zaštitu za slučaj smrti i štednu komponentu. Ako osiguranik doživi istek ugovorenog trajanja osiguranja, isplaćuje se ugovoreni osigurani iznos za doživljenje, uz mogućnost sudjelovanja u dobiti, ako je to ranije predviđeno u uvjetima police.
Što s tinejdžerima?
Naša obitelj s dvije kćeri, od 12 i 16 godina, kaže kako se troškovi konstantno rotiraju i da se nisu bitno mijenjali s godinama. Ranije su plaćali vrtić i češće kupovali odjeću, a djevojčice su uvijek odlazile na dodatne aktivnosti. Sada trošak predstavljaju džeparac za stariju kći i puno putovanja.
- Za hranu mjesečno izdvajamo oko 500 eura, za odjeću 200, za putovanja i izlete 150, za džeparac 100, dodatne aktivnosti 100 i za mobitel 50. To je ukupno oko 1.100 eura mjesečno, odnosno otprilike 550 eura po djetetu – govori nam majka djevojaka.
Najveće poskupljenje primjećuju u izvannastavnim aktivnostima, hrani i odjeći, a najteže im je financirati džeparac i putovanja.
S kćerima razgovaraju o novcu bez skrivanja, a kada se dogodi da se želje ne mogu uskladiti s mogućnostima, djevojke su vrlo razumne.
– Za veće troškove imamo štednju, a ugovorili smo i životno osiguranje kako bismo kćerima osigurali financijsku podršku ako se nama nešto dogodi. Smatram da je bolje izdvajati novac za njihovo obrazovanje i aktivnosti nego im ispunjavati svaki hir – zaključuje majka dviju tinejdžerica.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog ureda za osiguranje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....