Skroz drugačiji

Samo 17 posto ove generacije ide u kafiće, pate od ‘hanxietyja‘, a jedna stvar ih je odredila

Pripadnici ove generacije činit će trećinu radne snage na planetu do 2030. godine. Istražili smo kakvi su
 Shutterstock

"Previše su na mobitelima", "nemaju ni malo koncentracije", "uopće se ne druže", "od života žele sve bez da išta ulažu" i "ne poštuju autoritete". To su tek neke od kritika koje stariji upućuju pripadnicima generacije Z, za koju se obično smatra da joj pripadaju mladi rođeni od sredine 90-ih do ranih 2010-ih godina.

Sigurno najvažnija stvar koja razlikuje generaciju Z od onih rođenih prije je njihov odnos prema tehnologiji, odnosno internetu. Već od najranije dobi okruženi su ekranima i spojeni na mrežu. Ne pamte život prije interneta koji je od najranijih godina utkan u njihovu svakodnevicu. Čak 98 posto ove populacije u svijetu posjeduje mobitel, a njih 71 posto dnevno troši tri ili više sati na gledanje videa online. Kada pričamo o hrvatskim tinejdžerima, njih 87 posto je izjavilo da tijekom tjedna komunicira sa svojim prijateljima preko chat servisa, a 84 posto ih koristi društvene mreže, pokazalo je nedavno istraživanje koje je proveo Valicon.

Upravo tehnologija definira njihove generacijske posebnosti te odnos prema raznim aspektima života. Premda su stariji nerijetko skeptični oko lifestylea pripadnika generacije Z, oni su, čini se, uspjeli izvući najbolje iz okolnosti u kojima su odrasli. U velikoj većini slučajeva.

Ambiciozni zbog krize

Pripadnici ove generacije činit će trećinu radne snage na planetu do 2030. godine. Iako su trenutno još uvijek na početku ili pred početkom svojih karijera, tvrtka za istraživanje publike GWI tvrdi da Gen Z, kako ih zovu, sanja velike snove te da su čak 29 posto ambiciozniji i orijentiraniji na novac od prethodnih generacija. Više od 60 posto ove skupine kaže da želi uštedjeti više novca tijekom sljedeća tri mjeseca – a i po tome su ispred drugih generacija. Doduše, iako imaju najbolju namjeru, to ne znači nužno da će svoje planove doista i provesti. No, činjenica je da su odrastali u okolnostima koje su bile specifične i potaknule ih da razmišljaju na ovaj način: brojni Gen Z-jevci su formativne godine proveli u vrijeme recesije, gledajući kako njihovi roditelji prolaze kroz financijske gubitke i bore se na tržištu rada. Stoga cijene stabilnost koja dolazi s racionalnim troškovima, poslovima koji garantirano donose novac i pametnim ulaganjima.

image
Shutterstock

Sukladno tome, ali i činjenici da je ovoj generaciji dostupan enorman broj informacija (koje, za razliku od brojnih svojih prethodnika, oni znaju dobro istražiti i primjeniti), vrlo su pronicljivi kupci i konzumenti. Prije odluke o shoppingu istražuju brendove i proizvode te čitaju recenzije, pri tome se više oslanjajući na ono što kažu ‘obični‘ kupci nego slavne osobe koje su plaćene za promociju. Stvari koje kupuju smatraju dijelom vlastitog identiteta te biraju koga i što će podržati svojim novcem, izražavajući tako vlastite vrijednosti.

Generacija aktivista

Jedna od stvari na koje im nije žao potrošiti novac su proizvodi ekološki osviještenih brendova. Njih čak 73 posto spremno je platiti više kako bi podržali proizvođače koji brinu o Zemlji. Ova je generacija u nezavidnom položaju jer su joj prethodnici ostavili priličan broj izazova i problema, od kojih je najveći i najvažniji upravo globalno zatopljenje i planet koji se guši u smeću. Ni ne čudi da je njihov ‘glas generacije‘ aktivistica Greta Thunberg, koja je na više razina slikovito obuhvatila ono što mladi iz ove dobne skupine misle i za što se zalažu.

image

Greta Thunberg

AFP

Generacija Z se generalno ističe po aktivizmu i zastupanju stavova koji kod njihovih prethodnika možda i nisu bili toliko aktualni, što je sigurno posljedica i toga što su konstantno spojeni na izvore informacija i vijesti te povezani s cijelim svijetom, a zbog toga i osviješteni. Osim za očuvanje planeta i pokušaj zaustavljanja klimatskih promjena, oni se zalažu i za jednakost spolova, LGBT prava, protive se nacionalizmu i rasizmu… Sociolozi za ovu generaciju zbog toga kažu da je aktivizam sastavni dio njihova identiteta.

Po svemu tome se čini da Gen Z-jevci, iako "stalno vise na mobitelu", ipak koriste informacije koje nađu na internetu u vlastitu i korist društva. Vjerojatno su najobrazovanija generacija do sada. A to se očituje i u navikama poput (ne)pijenja alkohola. Statistike kažu da tinejdžeri ove generacije konzumiraju alkohol osjetno manje od starijih generacija.

Preko tjedna – sport

Valiconovo istraživanje u kojem su sudjelovali hrvatski tinejdžeri u dobi od 13 do 17 godina pokazalo je da polovica ispitanih preko tjedna vrijeme najčešće provodi baveći se sportom i družeći se s prijateljima. Četvrtina ih provodi vrijeme s obitelji, dok ih 17 posto izlazi u kafiće, a 12 posto posjećuje domove prijatelja. Od ostalih aktivnosti kojima se bave tijekom radnih dana kod kuće, polovica mladih igra videoigre svaki dan, pri čemu dečki češće igraju igrice u usporedbi s djevojkama (66 posto naspram 37 posto), kao i osnovnoškolci u odnosu na srednjoškolce (55 posto naspram 46 posto).

image
Shutterstock

Gledanje TV-a, filmova i serija relativno je česta aktivnost tijekom radnih dana, ali vikendom se i ona značajno povećava - 75 posto mladih provodi više od jednog sata pred TV ekranom, s time da 38 posto njih provede ukupno više od tri sata gledajući TV, serije i filmove tijekom oba dana vikenda.

Svaki šesti tinejdžer druži se s prijateljima u kafiću više puta tjedno, no ovaj oblik druženja je gotovo isključivo karakterističan za srednjoškolce. Na odlazak u kafić na piće s društvom 19 posto ih odlazi svaki vikend, a još 32 posto čini to nekoliko puta mjesečno.

Noćni izlasci su osjetno rjeđa pojava – samo osam posto ih ide redovito u takve izlaske svaki vikend, a 17 posto odlazi nekoliko puta mjesečno. Najviše mladih slobodno vrijeme tijekom vikenda provodi u druženju s prijateljima na otvorenom. Većina mladih (72 posto) barem jednom je probala alkohol, no puno više ih (64 posto) ističe da inače ne konzumiraju alkohol. Očekivano, dob ovdje ima značajnu ulogu - veći je postotak srednjoškolaca isprobao alkohol u usporedbi s osnovnoškolcima. Mladi u ruralnim područjima učestalije isprobavaju alkohol – 78 posto njih isprobalo je alkohol, dok je u urbanim područjima taj udio za 10 posto niži. U ruralnim krajevima viša je i povremena konzumacija kod mladih (48 naspram 32 posto), što može sugerirati da u postoje različite društvene norme i običaji koje su vezane s alkoholom u različitim okruženjima.

Alkohol nije cool

Dio tinejdžera (28 posto) nikad nije isprobao alkohol. Najveći broj njih kao razlog navodi da im se ne sviđa miris (52 posto), ali i to da nitko od njihovih prijatelja ne pije alkohol (45 posto). Treći najčešće navođen razlog (39 posto) zašto nisu probali alkohol je što im se ne sviđa kako se njihovi vršnjaci ponašaju dok ga konzumiraju. Među ovima koji nikad nisu probali neko alkoholno piće ima i onih koji su kao jedan od razloga naveli to da su im roditelji strogi po tom pitanju (37 posto), a dio njih se bavi sportom (29 posto), zbog čega izbjegavaju alkohol.

image
Shutterstock

Mladi, čini se, ipak imaju promišljene stavove prema alkoholu, s obzirom na to da ih velika većina (89 posto) vjeruje da je moguće dobro se zabaviti bez alkohola, te da većina (67 posto) smatra kako nije cool biti pijan ili pripit. Djevojke i oni koji žive u urbanim područjima su nešto skloniji stavu da se moguće dobro zabaviti i bez alkohola, kao i osnovnoškolci, koji se drže ovog stava nešto više od srednjoškolaca.

Ne samo da nije cool biti pijan, nego to ima posljedice koje nerijetko nisu vrijedne zabave, smatraju mladi. Gen Z-jevci puno brinu o mentalnom zdravlju. Samo njih 45 posto smatra da im je mentalno zdravlje jako dobro ili izvrsno, što je puno manje od procjena koje imaju starije generacije. No, dobra stvar je što se Z-jevci ne libe potražiti pomoć psihologa i drugih profesionalaca te se vrlo dobro informiraju o tehnikama i načinima poboljšanja vlastitog mentalnog zdravlja. I upravo to je jedan od razloga zašto ove generacije nisu sklone pretjeranoj konzumaciji alkohola; svjesni su da im u neprimjerenim količinama donosi više zla nego dobroga. Generacija koja se izjašnjava da i inače ima problema s anksioznošću smislila je i novotvorenicu hanxiety, kojom opisuju anksioznost koja je uzrokovana mamurlukom te na društvenim mrežama dijele savjete za sprječavanje ovoga osjećaja.

No, nije stvar samo u anksioznosti. Gen Z-jevci su svjesni da su nasilje, seksualni delikti, prometne nesreće, kriminal, financijski te zdravstveni problemi nerijetko rezultat toksične veze s alkoholom. I zato će vam bez imalo grižnje savjesti reći: "Ne, neću popiti još jednu putnu".

Uključi savjest - ponekad djeci treba reći ne

Maloljetnička konzumacija alkohola velik je izazov koji zahtijeva doprinos svih dijelova društva. Upravo zato je Grupacija proizvođača piva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pokrenula kampanju "Uključi savjest - ponekad djeci treba reći ne" s ciljem sprečavanja prodaje alkohola maloljetnim osobama i njegove konzumacije.

Kako su znanje i informiranost roditelja vrlo važni u prevenciji rizičnih ponašanja djece, uključujući i konzumiranje alkohola, Grupacija proizvođača piva je u suradnji s udrugom "Ti si OK" izradila i Vodič za roditelje, potpuno prilagođen roditeljima adolescenata, a koji doprinosi komunikaciji s djecom. U njemu se otkriva zašto alkohol nije za maloljetnike, ali i pruža informacije o tome kako odgojno postupati, kada te kako argumentirano razgovarati s djecom, uzimajući pritom u obzir sve specifičnosti adolescencije, a nudi i informacije gdje zatražiti stručnu pomoć.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija i Grupacije proizvođača piva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. prosinac 2024 15:42