Bolesti srca i kardiovaskularnog sustava vodeći su uzrok smrtnosti u cijelom svijetu, a stručnjaci očekuju da će do 2030. godine broj smrti porasti sa sadašnjih 17,5 milijuna na 23 milijuna godišnje. U Europi od njih svake godine umire oko četiri milijuna ljudi. Ista statistika prati i Hrvate. Naime, od 2016. godine umrlo je preko 23 tisuće građana upravo od bolesti srca i kardiovaskularnog sustava.
Ipak, posljednjih petnaestak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti. Danas je poznato da su ovakve bolesti u velikoj mjeri preventabilne, odnosno moguće ih je spriječiti ili barem odgoditi. Način života je u toj borbi ključan, stoga je potrebno što prije loše životne navike ostaviti iza sebe. Pušenje, nepravilna prehrana, konzumacija alkohola, tjelesna neaktivnost, izbjegavanje liječenja krvnog tlaka, dijabetesa ili masnoća samo su neke od loših životnih navika.
Kako bi podigli svijest o negativnim stranama takvog života, mnogi stručnjaci i kardiolozi svakodnevno progovaraju o čimbenicima koji povećavaju i smanjuju rizik za oboljenje od srčanih bolesti.
1. Ne zanemaruju oralnu higijenu
Kada je riječ o zdravlju srca i kardiovaskularnog sustava mnogima na pamet ne bi pala oralna higijena, no kardiolozi s razlogom vode posebnu brigu o svojim zubima, a na to uporno upozoravaju i svoje pacijente. Studija iz 2018. na 682 osobe pokazala je da su oni koji su četkali zube manje od dva puta dnevno i kraće od dvije minute utrostručili rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Suradnica studije, kardiologinja Ann Bolger navodi da znanost sve više povezuje zdravlje zuba sa zdravljem srca.
- Bolest desni je jedan od razloga zbog koje tijelo može biti pod konstantnom upalom, a to onda utječe na kardiovaskularni sustav. Puno vremena provodim razgovarajući s pacijentima o njihovim zubima jer određene infekcije srčanih zalistaka mogu biti povezane s oralnim zdravljem. Jako je važno shvatiti da su svakodnevna ponašanja ključna za naše tijelo – navodi Bolger.
2. Ne puše
Nicole Harkin, američka kardiologinja redovito objavljuje savjete o tome kako životnim navikama paziti na srce, a samim time i na cijeli organizam. Jedna od najčešće spominjanih stvari je opasnost koju donosi pušenje, neovisno radi li se o duhanskim proizvodima ili električnim cigaretama. Ona ne puši upravo zbog toga, a trudi se izbjegavati i zadimljene prostore. Neke od njih su oštećenje unutarnje ovojnice krvnih žila, čime se tijelo izlaže većem riziku od razvoja srčanih bolesti.
- Gotovo sve mlade žene koje su pretrpjele srčani udar su aktivni pušači - ističe Harkin u jednom od svojih videa.
Mnogi stručnjaci objašnjavaju da čak i povremeno konzumiranje bilo koje vrste cigareta dugoročno ostavlja loše posljedice po zdravlje srca.
3. Izbjegavaju prerađeno meso
Prehrana temeljena na voću i povrću ne znači potpuni prestanak konzumacije mesnih proizvoda, no, ipak, postoje oni koje biste trebali izbjegavati. Stručnjaci ističu kako su mesne prerađevine, poput kobasica, različitih salama i hrenovki opasne za arterije.
Naime, crveno meso ima značajnu količinu kolesterola i zasićenih masti te L-karnitina, a sve to loše utječe na kardiovaskularni sustav.
- Unos crvenog mesa trebalo bi ograničiti na manje od deset posto prehrane. Mnogi tvrde kako svinjetina ne spada u kategorije crvenog mesa, no to nije istina - ističe kardiolog Etherton. Prerađeno meso općenito nema dobru reputaciju među kardiolozima, a Etherton navodi kako je zbog većeg udjela zasićenih masti najgora kobasica.
4. Održavaju higijenu sna
Dok je davao izjavu za The Guardian Tharusha Gunawardena, kardiolog jedinice za koronarne intervencije u bolnici Royal Papworth u Cambridgeu, taman je izlazio iz noćne smjene. Upozorio je da noćni rad uzrokuje razne upale i potencijalno oštećuje srce, ali on, kako bi se svom organizmu odužio, redovito vježba i pazi na sve ostale faktore rizika.
- Tijekom sna u našem se tijelu odvijaju mnogi procesi regeneracije, stoga je izrazito važno svakodnevno spavati osam sati. Bolji san može se postići održavanjem higijene sna, izbjegavanjem ekrana te uvođenjem odmora prije spavanja – govori kardiolog Gunawardena.
Redovit san jedna je od metoda prevencije bolesti srca i kardiovaskularnog sustava. Budući da je riječ o najvažnijem aspektu očuvanja zdravlja, a ne podlegnuti navici ispravljanja problema kad već nastanu. Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije provodio je tijekom 2023. godine projekt KardioPRotect - "Smanjimo smrtnost od kardiovaskularnih bolesti kroz prevenciju i edukaciju na području Zagrebačke županije".
Kroz stručne, informativno-promotivne i edukativne aktivnosti te preventivne liječničke preglede u svim gradovima Zagrebačke županije podizala se svijest stanovništva o važnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti.
Preventivni liječnički pregledi su obuhvaćali utvrđivanje indeksa tjelesne mase (BMI), mjerenje krvnoga tlaka, razine šećera u krvi i zasićenosti krvi kisikom te savjete liječnika, a odazvalo se 1284 stanovnika županije. Njihova prosječna životna dob je 67 godina. Najviše građana, njih 207, odazvalo se javnozdravstvenoj akciji u Ivanić-Gradu, potom akciji u Velikoj Gorici i u Samoboru.
- Zdravlje nije ‘Bogom dano‘, o zdravlju trebamo brinuti! Nije ovo ni prva ni zadnja akcija koja se bazira na prevenciji bolesti srca i krvožilnog sustava. Želimo potaknuti građane da se što više kreću, da ne jedu masnu hranu, da smanje pušenje. Ovakve akcije uvijek imaju smisla. Između ostaloga i da bismo ljude koji su u riziku, a to ne znaju, osvijestili da redovito kontroliraju svoje zdravlje. Svake godine automobil vozimo na tehnički pregled, a sebe rijetko ‘odvedemo‘ na sistematski. A to je ključno! Ako se bolest otkrije u ranoj fazi ona je uglavnom izlječiva ili se lijekovima može držati pod kontrolom - rekao je Davorin Gajnik, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije.
Sandra Šparac, liječnica suradnica na projektu naglašava da je edukacija najvažnija kako bi se na vrijeme mogli otkriti čimbenici rizika.
- Rizici na koje čovjek može utjecati su povišeni krvni tlak, pušenje, povišena razina masnoća u krvi, nedovoljna i neredovita tjelesna aktivnost, debljina, dijabetes i izloženost prekomjernom stresu“. Istaknula je da se kroz projekt KardioPRotect nastoje educirati mladi ljudi da usvoje zdrave navike, ljudi srednje životne dobi da preveniraju kardiovaskularne bolesti i ljudi starije životne dobi da ih na vrijeme otkriju – zaključuje Šparac.
„Ovo je odlično! Ne čeka se i ne trebaš se naručiti. Dođeš i obaviš pregled“, „Ako nam nije ništa ne idemo kod doktora, ne da nam se čekati. A bilo bi dobro kontrolirati šećer, masnoće, tlak... Zato su ovakve akcije odlične“, „Imam povišeni tlak i uzimam terapiju. Došla sam po drugo mišljenje, htjela sam vidjeti je li tlak isti kao i kad ga sama mjerim doma. Nije se za igrati s tlakom, preko noći se može dobiti moždani udar. Moja mama je imala dva moždana i već je devet godina nepokretna“, bili su samo neki od komentara sudionika.
5. Ne preskaču tjelovježbu
- Kada bi se tjelovježba mogla staviti u tabletu, to bi vjerojatno bilo nešto najbolje što vam vaš liječnik može dati za poboljšane zdravlja srca - našalio se Dan Augustine, kardiolog u Royal United Hospitals Bath za The Guardian.
Nacionalna zdravstvena služba preporučuje 150 minuta tjedno umjereno intenzivne aktivnosti, kao što je, primjerice, brzo hodanje ili 75 minuta vježbe većeg intenziteta, poput trčanja ili vožnje biciklom.
- Ako u prošlosti niste vježbali, važno je lagano raditi na poboljšanju kondicije. Međutim, stariji ljudi imaju više problema sa srcem kada vježbaju, stoga ako ste stariji od 40 godina morate biti svjesni čimbenika rizika. Općenito govoreći, ne možete previše vježbati, no, ako radite stvarno intenzivne aktivnosti onda više opterećujete srce – objašnjava Augustine.
No, postoje i one aktivnosti na otvorenom koje su izrazito opasne. Kardiolog Mohammad Marashdeh koji vodi Centar za preventivnu kardiologiju Sveučilišta Oregon Health & Science naglašava da osobe koje imaju više od 45 godina i imaju problema sa srcem trebaju izbjegavati aktivnosti poput čišćenja snijega.
- Hladnoća povećava krvni tlak i sužava koronarne arterije, a u kombinaciji s intenzivnim kretanjem po mokrom, teškom snijegu, stvaraju se savršeni uvjeti za srčane ili iznenadne moždane udare, čak i kod ljudi koji imaju blage srčane mane – objašnjava kardiolog i dodaje da je u studiji o srčanom stresu dokazano da čišćenje snijega opterećuje srce više nego trčanje.
6. Ne ignoriraju bol u prsima
Neki bolovi u prsima su potpuno bezazleni, poput onih nastalih nakon blage ozlijede ili, pak, refleksivni bolovi mišića i prsnog koša. No, neki od bolova su opasni po život i mogu ukazivati na ozbiljne zdravstvene tegobe povezane sa srcem i krvožilnim sustavom.
Upravo zbog toga mlada liječnica govori da nikada nije ignorirala ni onu najmanju bolu u prsima koju je primijetila.
- Šokantna količina srčanih udara dogodi se kod ljudi koji bi zbog slušanja savjeta nestručnih osoba zanemarivali ključne simptome – navodi Harkin.
Sponzorirani članak nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.