Okus rajčica iz uvoza, rijetko se, ako ikada, može mjeriti s domaćima. Ako ste ih ikada uspoređivali, a vjerujemo da jeste, rajčica koju ste uzgojili doma ili ona s hrvatskih polja ima savršen omjer slatkoće i kiselosti koji se ne može nadmašiti. Zbog toga su sve salate, umaci i jela koje obogaćujemo rajčicom fantastičnog okusa.
Takozvani staple mnogih kuhinja u Hrvata, kada govorimo o rajčici, je passata, idealna za razne specijalitete, od pizze, punjenih paprika do juha i buzare sa školjkama. Ni voditeljica Marijana Batinić ne može joj odoljeti pa u svojoj kuhinji mora imati bar jedan tetrapak. Najpoznatija i najprodavanija passata u Hrvatskoj je Podravkina koju ova tvrtka na tjednoj bazi proizvede u pola milijuna pakiranja.
Kako bismo saznali zašto je potrošačima sinonim za domaći proizvod i što stoji iza njezine proizvodnje, s Marijanom smo se zaputili u Podravkin pogon u Varaždinu, točnije Tvornicu voća i povrća Kalnik. Tamo nas je dočekao uigran tim: Mladen Ninić, direktor Tvornice, zatim Ivica Miše, direktor proizvodnje – divizija prehrana te Zrinka Barjaktarović, voditeljica laboratorija za kontrolu kvalitete.
Od polja do stola u 24 sata
Plan je bio da nas provedu po cijelom kompleksu i da pritom doznamo sve o posebnosti ovog proizvoda. Obilazak smo započeli na mjestu gdje sve počinje, u dvorištu, gdje dolaze s polja. Već se tamo osjetio zamaman miris povrća, posebice rajčice, koji je dolazio iz prostora pogona. Iako je sezona rajčice gotova pa ih nije bilo svježih, Ninić nam je objasnio da one u sezoni stižu direktno s hrvatskih polja.
- Rajčica koju Podravka uzgaja u suradnji sa svojim kooperantima dolazi iz Istre, gdje je sve krenulo, zatim Slavonije, Baranje, područja oko Koprivnice, Međimurja i okolice Varaždina. Dakle, riječ je o 100 posto hrvatskoj rajčici od koje proizvodimo Passatu u roku od 24 sata od berbe. Brzom preradom omogućuje se da se svi nutritivni sastojci prirodno prisutni u rajčici što bolje zadrže – priča Ninić.
Nakon berbe i kombajniranja, nastavlja Ninić, rajčice se pune u takozvane „kade“, metalne spremnike od 20 tona, gdje čekaju kontrolu kvalitete. Iz rajčica se tada uzima uzorak na sondu, radi se analitika i ako je sve u redu, kamion s rajčicama ide dalje na zonu iskrcaja. Ninić kaže da su ove godine imali čak 37 punih kada koje su stalno u ciklusu rotacije – dovoz, odvoz, transport i pražnjenje. Rajčice potom ulaze u bazene, od njih se izdvajaju blato i kamenje, pa ih čeka prvo te drugo pranje. Nadalje ulaze u tehnološki dio tvornice, gdje se prerađuju, pune u bačve i čekaju daljnju proizvodnju, sve do krajnjeg proizvoda, Passate.
Inače, Tvornica Kalnik osnovana je 1946. godine, u sastav Podravke je ušla 1967., a prošle godine je izgrađen novi pogon za proizvodnju rajčice te nova moderna linija za preradu krastavaca i drugog povrća.
- Modernizacija Kalnika je dio šire Podravkine strategije samodostatnosti, odnosno maksimalnog korištenja domaćih resursa, kako bismo plasirali naše proizvode ne samo na hrvatsko tržište, nego i inozemno. Osim toga, cilj nam je zaokružiti cirkularnu ekonomiju. Belje, koje je na početku 2025. postalo dio Podravka grupe, ima bioplinska postrojenja i farme pa ostatke naše rajčice šaljemo njima za prehranu stoke, a ostale biorazgradive tvari koriste za proizvodnju plina – objašnjava Miše.
Ima li u passati šećera?
Sljedeći na redu bio je laboratorij, gdje se analiziraju uzorci povrća i vrši kontrola kvalitete sirovine i prerađenog proizvoda. Zanimalo nas je koje se sve kriterije gleda kod odabira rajčice i što od toga najviše utječe na kvalitetu passate.
- Analiziramo zrelost rajčice, je li crvena ili zelena, zatim sve eventualne defekte i primjese. Svaka od tih karakteristika ima utjecaj na kvalitetu proizvoda. One koje ne prođu kontrolu su obično prezelene te imaju previše mineralnih dodataka ili ostataka biljaka – ističe Barjaktarović.
Krećemo u sam proizvodni pogon, gdje se rajčice prerađuju i nastaje passata. Ušli smo u veliku halu kojom dominira labirint sjajnih cijevi i masivnih metalnih sustava koji se protežu cijelom dužinom. Sve odiše besprijekornom čistoćom i industrijskom preciznošću.
Posebno nas se dojmio spremnik u koji je Marijana zavirila i otkrila da je prepun passate. Čim je otvorila poklopac, osjetili smo prepoznatljiv miris rajčice i u glavi nam se odmah stvorila slika ukusnog ručka.
Jedan ustaljeni mit, koji smo spremno odlučili razbiti, je taj da passate na tržištu sadrže dodani šećer. No, Podravka se od toga izuzima. Danijela Nikšić, voditeljica odjela u proizvodnji, ističe da se prerađenoj rajčici, koja se čuva u bačvama, dodaje samo voda.
- Naša passata ne sadrži dodani šećer. Jedini šećer koji se unutra nalazi je onaj prirodno prisutani u rajčici. Isto tako, passati ne dodajemo ikakve začine – kaže Nikšić.
Da bi se postigao bogat okus passate, dodaje, važna je upravo 24-satna prerada. Jedino tako dobivamo visokokvalitetni proizvod dobre konzistencije i boje.
Nakon što se koncentrat rajčice u velikim spremnicima poveže s vodom, ovdje se u strogo kontroliranim omjerima podešava željeni postotak suhe tvari, ovisno radi li se o passati, bazi za kečap ili umacima. Nakon miješanja, rajčica pumpama prolazi kroz zatvoreni cjevovod do vakuumskog deaeratora. Iz smjese se mora izvući sav zarobljeni zrak kako bi se spriječila kasnija oksidacija, promjena intenzivne crvene boje i kvarenje proizvoda.
Kroz inox cijevi smjesa potom ulazi u pločasti ili cijevni pasterizator, gdje se pod visokim tlakom naglo zagrijava na visoku temperaturu kako bi se uništili svi mikroorganizmi, a odmah zatim lagano hladi na temperaturu idealnu za punjenje. Čini se kao kompliciran proces, ali itekako potreban da se dobije kvalitetan proizvod.
Nešto niže uočili smo kako se nešto šareni u plavoj i crvenoj boji. Čim smo se približili, vidjeli smo da je to prepoznatljiva ambalaža Podravka passate. Proces se nastavlja tako da sterilna i topla masa cijevima juri prema punilicama. Tamo se u strogo higijenskim uvjetima dozira u ambalažu koju strojevi odmah hermetički zatvaraju kako zrak ne bi ušao unutra. Ta ambalaža, kaže Ninić, osigurava da je proizvod zatvoren, dugotrajno siguran i čuva sve nutritivne vrijednosti proizvoda.
Osim 25.000 tona rajčice, Kalnik je ove godine preradio čak 6000 tona paprike, 600 tona patlidžana, 550 tona graška, a bilo je tu i šljiva, jabuka, cikle i krastavaca. Ove povrtlarske kulture dio su Podravkinog šireg projekta osiguranja domaće sirovine jer to pokazuje, kaže Ninić, koliko je tvrtki stalo i do proizvođača i do potrošača.
- Kad kupac uzme passatu s polica, želimo da zna da iza nje stoji hrvatsko znanje i tehnologija u cijelom tom konceptu, od onoga koji je krenuo sa sjemenom do krajnjeg proizvoda iz tvornice. I, naravno, da sadrži samo rajčicu i vodu, ništa više – zaključuje Ninić.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Podravke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....