Pozicioniranje na listi najcitiranijih znanstvenika svijeta, koju svake godine objavljuje Sveučilište Stanford, velika je potvrda znanstvene relevantnosti. Kada se pritom pojavite na toj listi tri godine zaredom, jasno je da je riječ o sustavnom i iznimno cijenjenom radu. Upravo je to postigla prof. dr. sc. Irena Burić s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru, specijalizirana za istraživanje emocija, motivacije i profesionalne dobrobiti nastavnika. Dosad je objavila 61 znanstveni rad, a nedavne analize proglasile su je jednom od tri najproduktivnija svjetska autora u području istraživanja emocija učitelja. Ovih dana stiglo je i priznanje lokalne zajednice, Nagrada grada Zadra.
– Naći se na listi najcitiranijih znanstvenika u svijetu za mene prije svega znači profesionalno priznanje i potvrdu da sam na dobrom putu. Rad svakog znanstvenika najbolje valoriziraju njegovi kolege iz istog istraživačkog područja. Upravo oni prepoznaju je li nečiji rad relevantan, vrijedan i predstavlja li važan orijentir u planiranju vlastitih istraživanja ili tumačenju njihovih rezultata – kaže prof. dr. sc. Burić.
U svom radu nastoji slijediti principe inovativnosti i kvalitete, kako kroz izbor istraživačkih pitanja koja mogu doprinijeti nadogradnji postojećeg znanja, tako i kroz primjenu suvremenih, naprednih metodoloških pristupa koji ista pitanja promatraju iz nove, originalne perspektive.
- Bitni su i predanost, spremnost na stalno učenje i usavršavanje, ali i na pogreške, kao i sati, tjedni, mjeseci, pa i godine posvećenog rada. Vjerujem da su mi u svemu tome pomogli analitičan um, osjećaj za red i strukturu koji su važni u znanstvenom rezoniranju, brzina razmišljanja i rješavanja problema, pažnja prema važnim detaljima te temeljni afinitet prema znanstvenom radu – ističe cijenjena profesorica.
Znanje nije jedina nužnost
Iako je znanstveni put obilježen visokim standardima i konstantnim usavršavanjem, Burić naglasak stavlja i na kontekst u kojem djeluju oni koji su predmet njezina istraživačkog interesa – učitelji i nastavnici. Škole su postale mjesta izrazitog pritiska.
– Već više od desetljeća u fokusu mojih istraživanja nalaze se učitelji i nastavnici te osobne, emocionalne i motivacijske odrednice njihove radne uspješnosti i profesionalne dobrobiti. Da bi netko bio dobar učitelj, nije dovoljno posjedovati stručna znanja i vještine. Jednako je važno znati kako se uspješno nositi s radnim i emocionalnim zahtjevima profesije te održavati odgovarajuće razine motivacije i dobrobiti unatoč preprekama i stresu koje ovaj posao nosi – govori.
Danas se učitelji suočavaju s brojnim izazovima koji proizlaze iz rapidnog tehnološkog napretka, na koji često ni društvo u cjelini nema jasan i adekvatan odgovor, te promjenama u strukturi obiteljskog života i sustavu društvenih vrijednosti.
- Nažalost, društveni ugled i profesionalni status učitelja u suvremenom društvu opada, što se neizbježno odražava na njihovu motivaciju, a time i na kvalitetu odgojno-obrazovnog rada. U svemu tome ne pomažu ni roditelji koji često, izravno ili neizravno, vrše pritisak na učitelje, nastavnike, pa i drugo školsko osoblje, jer je imperativ za mnoge postao imati sve petice – kaže stručnjakinja.
Društvene promjene
Veliki dio javnih rasprava posljednjih godina usmjeren je na takozvane „nove generacije“, djecu koja rastu uz umjetnu inteligenciju, stalnu dostupnost interneta i vrlo intenzivan angažman roditelja. Burić ovaj fenomen vidi kao složen rezultat kombinacije pojačane roditeljske zaštite, visokih očekivanja i virtualnog okruženja koje zamjenjuje prirodnu komunikaciju.
- Suvremeni roditelji u prosjeku dobivaju djecu kasnije nego prethodne generacije i imaju manji broj djece. To znači da su na svoje, često jedino dijete, duže čekali te su snažnije usmjereni na njegov rast i razvoj, zaštitu i postizanje optimalnih razvojnih ishoda. Uz to, današnjim su roditeljima dostupnije informacije o dječjem razvoju, kao i brojne prilike da taj razvoj dodatno potaknu uključivanjem djece u različite sportske, glazbene ili umjetničke programe. Posljedica toga jest i porast očekivanja koja roditelji imaju od svoje djece – tumači prof. dr. sc. Burić.
S druge strane, nastavlja, djeca uživaju i vrlo visoku razinu roditeljske zaštite i podrške. Roditelji sve češće preuzimaju uloge arbitara u dječjim sukobima, organizatora dječjih druženja, privatnih učitelja, pa i „emocionalnih čuvara“ koji neće dopustiti da itko ili išta uzruja njihovo dijete.
- Posljedica takvog pristupa su, s jedne strane, preveliki zahtjevi i očekivanja, a s druge pretjerano zaštićivanje. Time se usporava razvoj dječje otpornosti na frustraciju te vještina nošenja s neugodnim emocijama kao i izazovnim životnim situacijama. Na kraju, u središtu između ove dvije krajnosti, nalazi se i virtualni svijet u koji su današnja djeca uronjena veći dio svog slobodnog vremena. Ondje su često izložena sadržajima koji su površni, bezvrijedni i brzo izmjenjivi, ali i okruženju koje je prilično neprirodno za razvoj njihovih socijalno-emocionalnih vještina. Primjerice, u raspravi među vršnjacima na društvenim mrežama ili aplikacijama moguće je nekoga povrijediti ili poniziti, a da se pri tome ne vidi njegova emocionalna reakcija, njegova tuga ili bol. U takvoj dječjoj svakodnevnici nerijetko izostaje razvoj empatije, uvažavanja drugoga i drugačijega te vještina kvalitetne i zdrave komunikacije – objašnjava psihologinja.
Obrazovanje visoko na listi prioriteta
Komentira i utjecaj influencera i društvenog statusa na motivaciju studenata. Ističe da će uvijek postojati mladi koji obrazovanje smatraju prioritetom, ali i da je važno razvijati vrijednosti i sustavno graditi motivaciju za učenje.
- Današnja djeca odrastaju uz različite influencere i mnogima od njih upravo ti ljudi postaju uzori, pa možda i sami požele krenuti sličnim putem. Ipak, uvijek će postojati mladi kojima je obrazovanje visoko na ljestvici životnih prioriteta – a takav se odnos prema znanju i učenju stječe kroz sustavno izgrađivanje vrijednosti, najprije u obitelji, a potom i u zajednici te društvu u cjelini. Ono što, kao nastavnik, primjećujem kod mlađih generacija jest određena pragmatičnost, odnosno sklonost ulaganju minimalnog truda i energije kako bi se postigli rezultati koje smatraju zadovoljavajućima. Naravno, uvijek ima i onih koji žele znati više, dublje i bolje, dok je u nekim situacijama i sama pragmatičnost sasvim dovoljna, korisna i adaptivna – kaže.
Ipak, ističe kako misli da nipošto nije dobro generalizirati i prepuštati se kritikama današnjih mladih ljudi, koji su u mnogim aspektima zapravo napredniji, pa i prilagođeniji, od ranijih generacija.
- Današnja djeca i mladi ljudi su često vrlo kreativni, sposobni brzo učiti i prilagođavati se rapidnim i intenzivnim tehnološkim promjenama, bolje znaju cijeniti sebe te jasnije postavljati vlastite granice. Na kraju krajeva, oni su nositelji našeg budućeg društvenog, kulturnog i gospodarskog razvoja – i uvjerena sam da će u tom zadatku biti vrlo uspješni – kaže.
Prof. Burić ističe i važnost edukacije studenata, poticanja kritičkog razmišljanja i prepoznavanja vrijednosti znanstvenog rada. Njezin pristup uključuje poticanje analitičkog mišljenja i promišljanja iz različitih perspektiva, što je ključno za kvalitetno istraživanje i profesionalni razvoj.
- Većina mojih studenata nakon završetka studija zapošljava se u struci, odnosno odlazi raditi u praksu, dok se tek manji broj odlučuje za znanstvenu karijeru. Ipak, dok su moji studenti, nastojim im osvijestiti da je znanje koje stječu na sveučilišnim studijima psihologije utemeljeno na znanstvenim metodama, što mu daje posebnu težinu i vrijednost – priča.
Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru poznat je po velikom interesu za upis, a nedavno je pokrenut i novi studij logopedije. Prof. Burić ističe da je studij logopedije već prve godine bio najatraktivniji među ponudama, što pokazuje visoku motivaciju i prepoznavanje potrebe za ovim zanimanjem na tržištu rada.
- Maturante je privukao iznimno velik interes za to deficitarno zanimanje na tržištu rada te je već prve godine postao prvi po omjeru broja prijavljenih kandidata i slobodnih upisnih mjesta. To jasno pokazuje da su maturanti vrlo brzo prepoznali njegovu vrijednost, a Sveučilište u Zadru dobilo priliku upisati visokomotivirane i kvalitetne studente. Riječ je o studiju koji je prošao složen i zahtjevan postupak inicijalne akreditacije studijskog programa, koji je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje, te je dobio pozitivno mišljenje o kvaliteti i potrebnu dopusnicu. Kao i kod svakog novoakreditiranog studijskog programa, zadaća Sveučilišta u Zadru bit će sustavno i odgovorno raditi na daljnjem unaprjeđenju kvalitete sveučilišnog prijediplomskog studija logopedije te u bliskoj budućnosti pokrenuti i sveučilišni diplomski studij logopedije – najavljuje profesorica.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Sveučilišta u Zadru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....