Malo koji internetski problem može se usporediti s mukom dial-up-a s početka 2000-ih i onog zaglušujućeg skvičanja, odnosno škripanja modema koje već na sam spomen budi sjećanja na stres i viku: 'Skidaj se s interneta, moram telefonirati!'
Srećom, od tada je internet itekako napredovao i postao je sveprisutan u našim životima. Danas gotovo pet milijardi ljudi ima pristup internetu. No, to ne znači da svi imaju dobar internet.
Pikselizirani zaslon, videozapisi koji trokiraju ili se satima učitavaju, web stranice kojima treba predugo da se otvore... Činjenica je da i danas mnogi gube živce zbog sporog interneta. Štoviše, problem je postao još izraženiji otkad je, kao jedna od posljedica pandemije, rad od kuće postao više-manje normalna stvar.
Mailovi, chatovi, Zoom konferencije, slanje velikih datoteka... Tko god je barem jednom radio od kuće zna da je dobra internetska povezanost za to apsolutno ključan faktor. A ako imate fiksni internet, već u startu imate prednost, evo i zašto.
Na fiksni se internet spajamo putem parice, koaksijalnog kabla ili optike, a upravo to nam omogućuje stabilnost i brzinu. S druge strane, mobilni internet ne treba žicu za prijenos signala, nego SIM karticu i mobitel ili tablet, ali nije toliko stabilan kao fiksni internet, a i brzina ovisi o jačini signala. Zato mnogi za kućne potrebe kao što su spajanje laptopa, pametnog televizora, mobitela i drugih uređaja odabiru upravo fiksni internet. Međutim, jedna od najvećih mana takvog načina spajanja za mnoge operatore je nedostupnost infrastrukture. No, ne i za A1 Hrvatska koja nosi titulu najveće i najbrže fiksne mreža nove generacije u Hrvatskoj.
Ta je kompanija na vrijeme uočila problem i zato danas radi na izgradnji optičke infrastrukture u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Zadru, Rijeci, Dugom Selu, Umagu, Tučepima i Novskoj, a završetkom tih radova zaokružit će se čak 600 tisuća kućanstava s fiksnom mrežom gigabitnog kapaciteta temeljenoj na optičkoj povezivosti. A osim samostalne gradnje optičke infrastrukture, ove će godine širokopojasni pristup imati i prva kućanstva na širem području Solina, Kaštela i Ivanić Grada.
Stoga, ako još ne uživate u bezbrižnosti koju nosi fiksni internet, najbolje je prvo provjeriti je li dostupan na vašoj lokaciji, odnosno koliku brzinu veze možete postići.
Ako, pak, već imate fiksni internet, ali se i dalje mučite, možda se ipak ne radi o nerješivoj situaciji. Postoji nekoliko trikova koje možete učiniti i sami, prije nego krenete u raspravu s korisničkom podrškom, no prvo valja ustanoviti u čemu je problem – što to usporava internet u vašem kućanstvu?
1. Šteka vam wireless veza
Uz sav napredak bežične tehnologije, ponekad je pametno uređaj direktno spojiti mrežnim kablom kako biste imali bolje performanse. To će često poboljšati mrežu jer su žice pouzdane, radi se o zatvorenom sustavu u kojem se varijable mogu kontrolirati, dok je, s druge strane, bežična veza otvoren sustav pa se okruženje i performanse stalno mijenjaju.
2. Možda je vrijeme za resetiranje
Već ste izgubili sate i sate pokušavajući otkriti što usporava vaš internet jer ponekad je zbilja teško otkriti zašto veza nije brza koliko bi trebala biti. No, prije nego što izgubite vrijeme, ali i živce, resetirajte svoje računalo, a potom isto napravite i da routerom. Često će resetiranje riješiti spor internet, i vratiti brzinu.
3. Ne znate svoju brzinu interneta
Ponekad sporo učitavanje digitalnog sadržaja može imati veze s propusnošću podataka. Kako bi otkrili trenutnu brzinu internetske veze najbolje je posjetiti stranicu speedtest.net. Putem ove stranice pritiskom na oznaku GO, u svega nekoliko trenutaka dobit će te detaljnu analizu mreže. Speed Test, kako mu i samo ime govori, zapravo mjeri brzinu internetskog prometa. Preciznije rečene, stranica mjeri tri parametra. Ping odnosno latenciju, točnije brzinu komunikacije računala sa serverom i obratno, te brzinu downloada i uploada podataka. Ako su vrijednosti ta tri parametra donekle u okvirima plana kojeg ste dogovorili s operatorom, brzina vašeg interneta nije problem, već se radi o nekim drugim smetnjama.
Upravo je na platformi Speedtest® kompanije Ookla®, a na temelju korisničkih testova od srpnja do prosinca 2021. godine A1 Hrvatska dobila službenu potvrdu najbrže fiksne mreže u Hrvatskoj. Više od 441 tisuća korisnika fiksnih usluga provelo je više od 1,7 milijuna testova, a najbolji rezultati ostvareni su u velikim gradovima poput Zagreba i Splita. I najveća brzina preuzimanja od čak 196 Mbps izmjerena je u A1 mreži, te najniža srednja latencija od 11 ms.
4. Imate nedovoljnu ugovorenu internetsku brzinu
Prilikom sklapanja ugovora s operatorom određuje se minimalna brzina interneta i brzinu prijenosa podataka, no s vremenom situacija se može promijeniti. Ako su se povećale vaše potrebe (primjerice, vaše kućanstvo se proširilo ili povećalo, kvadraturom ili brojem osoba, a možda ste, pak, nabavili više modernih uređaja koje spajate na internet) prethodno dogovoreni plan s operatorom možda vam više nije dostatan. Zato možda nije loša ideja nazvati operatora i raspitati se o svom statusu. Ako dugo niste mijenjali svoj internet paket, provjerite i je li na vašoj lokaciji danas dostupna neka novija tehnologija, poput VDSLa ili optike, koji mogu ponuditi mnogo veće brzine od ADSL interneta.
5. Previše je uređaja koji su spojeni u isto vrijeme
Svaki modem ograničen je na određeni broj uređaja koji se na njega mogu spojiti pa ako vaše kućanstvo sada broji više članova ili ste povećali broj uređaja koji su spojeni na Wi-Fi, moguće je da ćete osjetiti smetnje na mreži. Zato, ili odaberite bolji i brži internet paket ili uvedite restrikcije i raspored korištenja interneta u svom domu.
6. Imate nepozvanog gosta na kućnoj mreži
Ako vaše kućanstvo ne broji više članova, a vi pazite koje uređaje i kada spajate na Wi-Fi, no internet vam je i dalje prezakrčen – možda vam se netko drugi spaja na mrežu. Naime, u gusto naseljenim područjima može doći do preklapanja kanala, a neki noviji routeri automatski biraju slobodne kanale. Zato je važno imati kompliciranu lozinku za svoj Wi-Fi, koju nije loše ni mijenjati par puta godišnje, a s vremena na vrijeme provjerite posuđuje li netko vaš signal.
7. Router je loše pozicioniran
Udaljenost između routera i računala uvelike može utjecati na brzinu prijenosa podataka kada je riječ o bežičnoj mreži. Što je router udaljeniji od računala to će brzina i signal biti slabiji. Router postavite na središnje mjestu u domu, kako bi ravnomjerno slao signale. Također, bolje ga je staviti na policu nego u ormar jer što je više prepreka poput vrata i zidova, signal će biti lošiji.
8. Smetnje zapravo dolaze od drugih uređaja
Router nije jedini uređaj koji odašilje radio frekvencijske signale. Oni dolaze od električnih uređaja, drugih routera, satelita, odašiljača i sličnih uređaja. Premda Wi-Fi obično radi na drugim frekvencijama, ponekad ipak može doći do određenih smetnji. Primjerice, najčešća je greška stavljanje routera iza televizora koji će blokirati signal, starijem tipu routera može smetati rad mikrovalne pećnice, a sličnu prepreku signalu može stvoriti i bluetooth signal. Stoga je ovakve uređaje najbolje držati podalje od routera.
9. Problem je u arhitekturi
Bilo da je riječ o armiranom betonu koji ne propušta radiofrekvencijske valove, velikom broju zidova, interijerima s velikom kvadraturom ili više katova, objekt u kojem ste spojeni na fiksnu mrežu uvelike ima utjecaja na brzinu interneta. Većina routera isprogramirana je da pokriva manje prostore ispod 100 kvadratnih metara, stoga oni veći ili na više katova neće svugdje imati brz internet, odnosno nastat će tzv. 'mrtve zone'. Naime, bez obzira na materijal od kojeg su napravljeni zidovi, ako radiofrekventni val prolazi kroz više prepreka sasvim je prirodno da će što ide dalje biti slabiji. Zato je u ovim slučajevima pametno nabaviti pojačivače Wi-Fi signala koji će 'srušiti' smetnje koje ne dopuštaju signalu da dođe do uređaja.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s A1 Hrvatska.