Top mjesto

Nekadašnje meke društvenog života i danas su aktualne: U Opatiji se krije pravi ‘biser‘ uživancije

Na jednoj od najljepših lokacija na Kvarneru možete pronaći opuštajuću oazu kojoj se mnogi godinama uporno vraćaju
 Ustupljena fotografija

Postoji uzrečica koja kaže "udahnite kofein, izdahnite negativnost" i možda se baš u njoj skriva tajna ljubavi koju ljudi s ovih prostora gaje prema višesatnom ispijanju kave u kafićima.

Nekima napitak pomaže da se razbude, drugi je piju jer im je ukusna, a treći jer ne mogu zamisliti život bez nje. U svakom slučaju predstavlja točku oko koje se vrti društveni život.

Svaka nacija, grad, pa čak i selo ima svoju tradiciju ispijanja kave. U nekim zemljama normalno je čitav dan provesti uz šalicu tog čudesnog napitka, dok se u drugima to radi u točno određeno vrijeme.

Različite tradicije

Način na koji se kava poslužuje i priprema diljem svijeta po mnogočemu se razlikuje. Najčešće se sljubljuje s mliječnim proizvodima, slatkišima i pecivima.

U Etiopiji se ritual ispijanja smatra najvažnijim društvenim događajem dana. U tradicionalnim domaćinstvima ovaj se događaj ponavlja dva do tri puta dnevno, a s ispijanjem se ne žuri. Kava se tamo pije po dva sata, a nekad i duže.

Švedski "Fic" temelji se na kavi s nečim slatkim. Najčešće se poslužuje s pužićima od cimeta. U Meksiku se pije “café de olla” , kava s cimetom i smeđim šećerom. Uz nju se poslužuju "konha", slatka peciva od dizanog tijesta ukrašena šećerom.

U talijanskoj regiji Marche poslužuje se “kava anis”, espresso s okusom anisa, a na Siciliji “caffé d‘u parrin”, čili kava s okusom klinčića, cimeta i kakaa.

image
Shutterstock

Japanci veliku pozornost posvećuju samom ritualu pripreme. Mljevenje zrna, odabir metode kuhanja, zagrijavanje i hlađenje vode na odgovarajuću temperaturu, pečenje šalice, kuhanje kave, postavljanje šalice za kuhanje na pari prema dolje i serviranje kave dijelom su rituala ispijanja koje se odvija u malim gutljajima.

Kavane nastale u Kairu

Kad su abesinski pastiri i poljoprivrednici primijetili su neobično živahno ponašanje ovaca koje su pasle plodova grmove kave, odlučili su uzgojiti nove grmove jer su zaključili da plod ima koristan učinak. Iz Abesinije se kava polako proširila svijetom.

Kavane kakve poznajemo danas nastale su u Kairu, a nicale su oko Sveučilišta al-Azhar. Nedugo zatim otvaraju se u Siriji. Prva kavana na europskom tlu otvorena u Istanbulu krajem 15. stoljeća. Zvala se Kiva Han, a otvorila su je 1475. godine armenska braća Garabed i Sarkis Hamparsumyan.

Kavana uskoro postaje mjesto okupljanja intelektualaca i umjetnika koji su uz šalicu toplog napitka razglabali o politici, književnosti i umjetnosti. Bilo je to mjesto rezervirano isključivo za muškarce. No u širu uporabu napitak nije ušao sve do vladavine sultana Sulejmana Veličanstvenog kad je kava postala zvijezda svih napitaka.

Početkom travnja 1748. u Zagrebu je otvorena prva kavana, ujedno i prva u Hrvatskoj. Bilo je to doba kad se kultura ispijanja kave širila europskim gradovima, a kavane su činile središta društvenog života. Otvorio ju je trgovac Leopold Thunn, a bila je smještena u blizini današnjeg Trga bana Josipa Jelačića. Zvala se ‘Kod Duna‘. Bilo je to vrijeme u kojem je Hrvatska bila pod Habsburškom monarhijom, a Opatija je bila omiljeno ljetovalište i zimovalište visokog staleža.

image
Ustupljena fotografija

U Opatiji se osjećalo ozračje bečkog Ringa, raskošne ulice koja povijesnu jezgru grada (Innere Stadt) okružuje s tri strane. Zahvaljujući tome svaki se Bečanin u Opatiji, nekadašnjoj Abbaziji, mogao osjećati kao kod kuće.

U stvaranje imidža Opatije kao svjetskog lječilišta uloženi su veliki napori, a pažnju bečke aristokracije na grad skrenula je Carica Maria Anna, supruga bivšeg cara Ferdinanda I., koja je u gradu provela gotovo tri mjeseca. Nakon toga posjetitelji su je uspoređivali s Nicom, francuskim gradom na Azurnoj obali, smještenim u "Zaljevu anđela", čiju je luku 1750. godine izgradio savojski vojvoda Charles Emmanuel III.

O bogatoj povijesti Opatije i njezinim velikanima možete doznati u Hrvatskom muzeju turizma, koji djeluje na više lokacija. No vratimo još malo kavanama i kavi.

Današnja čarolija Opatije

Danas Opatija ima brojne kavane i kafiće, a jedna od njih je i kavana Wagner u sklopu hotela Milenij. Povijesna vila hotela Milenij nastala je 1908. godine nadogradnjom postojeće strukture prema projektu poznatog arhitekta Carla Seidla. Članak o Seidlu u bečkom časopisu ‘Der Architekt’ ističe vilu kao primjer izvrsne gradnje u Opatiji.

image
Ustupljena fotografija

Završna faza izgradnje hotela, prema arhitektovoj projektnoj dokumentaciji, dovršena je 1924. godine. Dodana mu je plesna dvorana, koja danas služi kao restoran Argonauti. Zidove dvorane ukrasio je bečki slikar Karl Ludwig Hassman, koristeći kao temu grčku mitologiju. Freske su danas izložene u restoranu Argonauti, podsjećajući nas na čuvenu legendu o Argonautima povezanu s Kvarnerskim zaljevom.

Legenda kaže da su Argonauti bili družba heroja iz grčke mitologije koji su u godinama koje su prethodile Trojanskom ratu pratili Jazona u njegovoj potrazi za Zlatnim runom. Ime su dobili prema brodu Argo koji je nazvan prema svom graditelju Argu.

image
Ustupljena fotografija

Smještena u povijesnoj vili iz doba Habsburgovaca, terasa hotela Milenij nudi svu raskoš luksuznog hotela od pet zvjezdica s mediteranskim šarmom. Okružena je čarobnim vrtovima, a s nje puca pogled na cijeli Kvarnerski zaljev. Inače, upravo je ta terasa najpoznatije opatijsko odmorište na otvorenom. U večernjim satima postaje savršeno mjesto za uživanje u čaši pjenušca, vrhunskog vina ili ribljih specijaliteta. Posebno je privlačna u ljetnim mjesecima kad postaje žarišna točka glazbenih i scenskih događanja.

Idealno vrijeme za ispijanje kave

Kavu s pravom nazivaju čudesnim napitkom zahvaljujući antioksidansima koji smiruju upale uzrokovane stresom i poboljšavaju učinkovitost enzima koji reguliraju inzulin i glukozu. Oni koji piju kavu u prosjeku žive duže od onih koji to ne čine, pokazala su istraživanja. No ispijanje kave u određeno doba dana može povećati, odnosno smanjiti benefite koje ima za organizam.

Stručnjaci kažu da razina kortizola, hormona stresa, počinje rasti čim ustanemo, stoga šalica kave uz doručak ili tijekom putovanja na posao nije dobra ideja. Odlučite li je piti za vrijeme ručka, učinit ćete to opet u trenutku kad je razina kortizola visoka. Iako kortizol opada u poslijepodnevnim satima, kofein će u organizmu ostati do 12 sati, zbog čega može ometati san. Isto vrijedi i za večernju šalicu kave. Prema tome, najbolje vrijeme za šalicu kave je između 9:30 i 11:30 ujutro.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Amadria – Milenij hoteli d.o.o.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 23:43