U obveznim mirovinskim fondovima na kraju studenog 2024. godine štedjelo je ukupno dva milijuna i 327 tisuća članova. Neto imovina obveznih mirovinskih fondova iznosila je 23,1 milijardu eura.
No, što taj iznos znači za članove obveznih mirovinskih fondova?
Kraj godine dobar je trenutak za zaključivanje mnogih računa pa je svakako idealno vrijeme i za provjeru mirovinske štednje. Naime, svi zaposlenici i sva slobodna zanimanja od trenutka prvog zaposlenja svaki mjesec uplaćuju 5 posto svoje bruto plaće u obvezni mirovinski fond. Ako u roku od mjesec dana od prvog zaposlenja ne odaberete obvezni mirovinski fond Središnji registar osiguranika (REGOS) će vas rasporediti u jedan od postojećih obveznih mirovinskih fondova .
Uplate na osobni računu u mirovinskom fondu konvertiraju se u obračunske jedinice. Prinos fonda je postotak promjene vrijednosti obračunske jedinice tijekom određenog razdoblja, npr. jedne godine. Pojednostavljeno rečeno, to je postotna zarada koju je ostvario mirovinski fond, odnosno dobit na ukupno uplaćena sredstva svih članova fonda tijekom nekog vremenskog razdoblja. Prinos ovisi o kretanju tržišne vrijednosti imovine mirovinskog fonda (npr. cijene obveznica, dionica i drugih vrijednosnih papira i imovine koja je u portfelju fonda), odnosno o investicijskoj politici mirovinskog društva koje upravlja mirovinskim fondom.
Kako bi pratili ostvarene prinose na svoju mirovinsku štednju članovi fonda trebali bi redovno provjeravati stanje osobnog računa u mirovinskom fondu. Svaki član može u bilo koje vrijeme provjeriti stanje na svom osobnom računu putem usluge „Moj račun-REGOS“ u sustavu e-Građani. To je moguće učiniti i pozivom na besplatni info telefon svog fonda ili na internetskoj stranici. Član može tražiti i izvještaj SMS-om i putem e-maila. Ovu mogućnost možete odabrati prilikom učlanjivanja u fond, ali i kasnije. Član koji dogovori primanje obavijesti putem SMS poruka, dobivat će informaciju o promjeni stanja računa nakon svake uplate doprinosa.
Donosimo odgovore na 10 pitanja o obveznoj mirovinskoj štednji:
Gdje se mogu učlaniti u obvezni mirovinski fond?
Učlanjenje se može izvršiti na šalteru Središnjeg registra osiguranika (REGOS) u poslovnicama Financijske agencije (FINA) ili prijavom na e-Građani. Prilikom odabira potrebno je znati svoj OIB i predočiti identifikacijsku ispravu koja ima fotografiju (osobna iskaznica, putovnica)
Kako se uplaćuju doprinosi u obvezni mirovinski fond?
Poslodavac je obavezan svaki mjesec uplatiti pet posto iz bruto plaće zaposlenika u korist obvezne mirovinske štednje. Uplaćeni doprinosi se nakon provjere u REGOS-u evidentiraju na osobnim računima osiguranika u odabranom obveznom mirovinskom fondu.
Mogu li samoinicijativno dodatno uplaćivati na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu?
Ne. Stopa doprinosa u drugom stupu određena je i obvezna, pa se ne može mijenjati. Oni koji žele izdvajati više, radi ostvarenja kvalitetnije mirovine, mogu to činiti uplatama u treći stup mirovinskog sustava, tj. u dobrovoljni mirovinski fond.
Tko je vlasnik novca na osobnom računu?
Sve uplate na osobnom računu čine osobnu imovinu osiguranika, koja se smije koristiti samo za isplatu mirovine. Ukoliko osiguranik ne doživi starosnu ili invalidsku mirovinu, a nitko od obitelji ne ispunjava uvjete za obiteljsku mirovinu, kapitalizirana sredstva na računu preminulog člana predmet su nasljeđivanja. Iznos koji stoji na računu ne može biti predmet ovrhe i ne može biti dio stečajne mase bilo fonda bilo depozitara.
Što je s poljoprivrednicima i obrtnicima?
Oni imaju isti tretman kao i drugi osiguranici, samo što sami uplaćuju doprinose.
Što ako promijenim prezime ili adresu prebivališta?
Ako ste mijenjali prezime ili adresu prebivališta uputa je dostaviti presliku nekog osobnog dokumenta s novim podacima u obvezni mirovinski fond.
Što je s uplatama u II stup u slučaju dugotrajnog bolovanja?
U slučaju da bolovanje traje dulje od 42 dana uplatu svih mirovinskih doprinosa preuzet će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Je li mirovinska štednja u II stupu nasljedna u slučaju smrti osiguranika?
U slučaju smrti osiguranika prije ostvarivanja prava na mirovinu, ako članovi obitelji nemaju prava na obiteljsku mirovinu, sredstva na računu u obveznom mirovinskom fondu postaju predmetom nasljeđivanja.
Po čemu se razlikuju A, B i C kategorije obveznog mirovinskog fonda?
Fondovi A, B i C kategorije međusobno se razlikuju po strategiji ulaganja.
- Fond kategorije A minimalno 30% neto imovine ulaže u obveznice Republike Hrvatske, članica EU ili OECD zemalja, a maksimalno 55% neto imovine može biti uloženo u dionice izdavatelja iz Republike Hrvatske, članica EU ili OECD zemalja. Minimalno 40% imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima.
- Fond kategorije B minimalno 50% neto imovine fonda ulaže u obveznice Republike Hrvatske, članica EU ili OECD zemalja, a maksimalno 35% neto imovine može biti uloženo u dionice izdavatelja iz Republike Hrvatske, članica EU ili OECD zemalja. Minimalno 60% imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima.
- Fond kategorije C minimalno 70% neto imovine ulaže u obveznice Republike Hrvatske, članica EU ili OECD zemalja, ne ulaže u dionice, a izloženost investicijskim fondovima ograničena je na 10%. Minimalno 90% neto imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima.
Kada se može promijeniti kategorija obveznog mirovinskog fonda?
Član mirovinskog fonda može jednom godišnje promijeniti kategoriju mirovinskog fonda neovisno o kalendarskom mjesecu unutar istog mirovinskog društva ili prelaskom u fond kojim upravlja drugo društvo.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medie i Erste Plavi mirovinskih fondova i dio je programa financijske pismenosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....