Iako se dugo godina na debljinu gledalo kao na pojavu koja pogađa ljude s manjkom volje, Svjetska zdravstvena organizacija sada je definira kao kroničnu, relapsirajuću, progresivnu i multifaktorsku bolest. Upravo zato, njezino liječenje zahtijeva kontinuiran pristup, a ne kratkoročna rješenja. Promjena percepcije i promatranje debljine kao kronične bolesti vode prema kvalitetnijoj komunikaciji, boljem razumijevanju izazova s kojima se pacijenti suočavaju te većoj dostupnosti individualiziranih i znanstveno utemeljenih oblika liječenja.
U Republici Hrvatskoj se prekomjerna tjelesna težina i debljina vode pod medicinskim dijagnozama E65 i E66. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj debljinu ima 20,37 posto odraslog stanovništva, od čega 20,14 posto muškaraca i 20,60 posto žena.
Važno je naglasiti da debljina nije samo estetski problem nego i uzročnik drugih ozbiljnih bolesti. Višak masnog tkiva može smanjiti sposobnost tijela da pravilno koristi inzulin, što može dovesti do dijabetesa tipa dva. Uz to, višak kilograma opterećuje srce te pridonosi povišenom krvnom tlaku i razini kolesterola, čime se povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Također, dugotrajno opterećenje zglobova ubrzava trošenje hrskavice, što može dovesti do kronične boli u koljenima, kukovima i kralježnici, a svaki kilogram viška stvara opterećenje od čak četiri kilograma na zglobove. Debljina uzrokuje i probleme sa spavanjem, često buđenje, hrkanje, pa čak i prestanak disanja, odnosno apneju u snu. Nadutost, žgaravica i usporena probava također su neke od posljedica ove bolesti.
No uz tjelesne postoje i psihološke posljedice. Nezadovoljstvo vlastitim tijelom i nisko samopoštovanje česte su kod osoba s pretilošću, a negativna slika o sebi može izazvati sram, krivnju i društvenu izolaciju, što može dovesti do razvijanja depresije i tjeskobe.
Potrebno razumijevanje
Bitno je naglasiti da debljina nema jedan uzrok niti se kod svih ljudi pojavljuje na jednak način. Svaka osoba ima svoju priču, na koju su utjecale genetske predispozicije, životne navike i popratna zdravstvena stanja. Baš zato, zdravstvena skrb i pristup liječenju ne mogu biti univerzalni, nego ih treba prilagoditi svakoj osobi.
Kod mnogih osoba koje se bore s debljinom kronična upala masnog tkiva dovodi do otpornosti na hormone leptin i inzulin, što može poremetiti osjećaj sitosti i metabolizam te otežati mršavljenje. Kratak ili nepravilan san također može poremetiti ravnotežu hormona koji reguliraju glad i sitost.
Još jedan od čimbenika koji snažno utječu na mogućnost mršavljenja je i genetika, koja može utjecati na način na koji tijelo koristi energiju, regulira apetit i reagira na prehranu. Određeni lijekovi i zdravstvena stanja isto mogu pridonijeti porastu tjelesne mase.
Kada je riječ o mršavljenju, kratkoročne promjene tjelesne težine, koje nisu posljedica promjena masnog tkiva, mogu ovisiti i o unosu soli. Tjelesna težina može varirati od dana do dana, što ne znači da dobivate ili gubite masno tkivo. Kontroliranje tjelesne težine tako ne ovisi uvijek samo o snazi volje, pa je bitno imati strukturiran medicinski pristup i kontinuiranu podršku stručnjaka.
Kako si pomoći?
Iako sam po sebi nije dovoljan za postavljanje dijagnoze debljine, indeks tjelesne mase može biti koristan alat za orijentaciju i početni razgovor s liječnikom. On povezuje tjelesnu težinu i visinu da bi se procijenilo je li tjelesna masa u ravnoteži. Ne mjeri izravno udio masnog tkiva ni metaboličko zdravlje, ali može upućivati na pothranjenost, prekomjernu tjelesnu težinu ili debljinu. Bitno ga je tumačiti zajedno s drugim čimbenicima, poput tjelesne građe, životnih navika i eventualnih zdravstvenih stanja.
Ako se odlučite, javite se svom liječniku, gledajte na to kao početak nove dimenzije brige o sebi. Liječnik vam može biti velika podrška na putu kontrole tjelesne težine, pa pokušajte biti što otvoreniji i slobodno postavljajte pitanja. Što bolje razumijete svoje stanje, lakše ćete sudjelovati u donošenju odluka o svom zdravlju. Svojem liječniku opišite sve simptome da bi dobio potpunu sliku vaše situacije te da bi odabrao što bolju terapiju, a možete i opisati prijašnje pokušaje mršavljenja, ako ih je bilo. Korisno će biti i da nekoliko dana bilježite svoje prehrambene navike i razinu aktivnosti te na pregled ponesete najosnovnije nalaze krvi, kao i popis lijekova i dodataka koje uzimate. Mali koraci u dobroj komunikaciji s liječnikom mogu otvoriti vrata pravoj, individualiziranoj pomoći.
‘Regulacija tjelesne težine je više od pitanja volje i samodiscipline‘
Liječnica prof. dr. sc. Sanja Klobučar Majanović kaže da definiranje debljine kao kronične bolesti, a ne kao posljedice manjka volje ili osobnog neuspjeha, predstavlja važan pomak u razumijevanju tog zdravstvenog stanja.
- Danas znamo da na razvoj debljine utječe složena interakcija niza čimbenika, zbog čega se ne može svesti isključivo na pitanje osobne odgovornosti. Takav pristup pomaže smanjiti stigmu s kojom se osobe koje žive s debljinom često susreću te ih potiče da ranije potraže stručnu pomoć. Također, liječnicima omogućuje da debljinu promatraju kao bolest koja zahtijeva sustavno praćenje i dugoročno liječenje – govori.
Liječnica Klobučar Majanović kaže da obrada osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ili debljinom uključuje cjelovitu procjenu zdravstvenog stanja.
- Između ostalog, najčešće preporučujemo laboratorijske pretrage kojima procjenjujemo postoji li poremećaj metabolizma glukoze, lipidni profil radi procjene kardiovaskularnog rizika te pretrage funkcije jetre, budući da je masna bolest jetre česta kod osoba s debljinom – pojašnjava.
Ključno je naglasiti da se dijagnostika prilagođava svakom pacijentu kako bi se liječenje usmjerilo ne samo na smanjenje tjelesne mase, nego i na poboljšanje ukupnog zdravstvenog stanja.
Liječnica kaže kako je jedna od najčešćih zabluda pacijenata ta da je mršavljenje isključivo pitanje volje i samodiscipline. Ipak, znanstveni dokazi pokazuju da je regulacija tjelesne težine složen biološki proces u kojem sudjeluju brojni biološki i okolišni čimbenici.
- Tijekom gubitka tjelesne mase aktiviraju se kompenzacijski neurohormonalni i metabolički mehanizmi koji povećavaju osjećaj gladi i smanjuju energetsku potrošnju. Upravo zbog tih adaptacijskih odgovora organizma održavanje reducirane tjelesne mase često predstavlja veći izazov od samog početnog mršavljenja – pojašnjava Klobučar Majanović.
Česta je i zabluda da postoje brza i univerzalna rješenja, u obliku raznih dijeta, programa i napitaka.
- Prehrana, tjelesna aktivnost i psihološka podrška temeljni su stupovi liječenja debljine te predstavljaju osnovu svakog terapijskog pristupa, neovisno o tome uključuje li liječenje i farmakoterapiju ili kirurške metode – kaže stručnjakinja.
Liječnica Klobučar Majanović primjećuje da pacijenti očekuju linearan i kontinuiran gubitak kilograma, pa ih razdoblja stagnacije obeshrabre. Napominje da uspjeh ne treba mjeriti samo brojem kilograma, nego i poboljšanjem zdravstvenih pokazatelja i kvalitete života.
- Važno je pomoći pacijentima razumjeti da je liječenje debljine dugoročan proces te da i relativno skroman gubitak tjelesne mase može donijeti značajne zdravstvene koristi – zaključuje prof. dr. sc. Sanja Klobučar Majanović.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke Eli Lilly.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....