Zoran (58) i Julija Topić (44) te njihova kćer Rosa (7) žive na zagrebačkoj Trešnjevci s mačkom Nevidom te kujicom Lotom i za njih se može reći da su prava ekološka obitelj. U dvorištu ispred njihove kuće smjestio se maleni vrt iz kojega već niču debeli listovi luka, a u samom ćošku kraj ograde nazire se i crni komposter u kojemu kalifornijske gliste danonoćno pretvaraju biootpad u kompost. U kući, nadalje, svaka prostorija otkriva neki novi aspekt njihova „zelenog “života.
U dnevnoj sobi je naslonjač koji su udomili preko platforme Sharing is caring. Na katu su biljke aloa vere od kojih najstarija već broji četvrtu godinu života i spremna je svojim ljekovitim sokom hidratizirati kožu svojih ukućana. U kupaonici je, pak, pravo malo carstvo prirodnih proizvoda. U čašici su drvene četkice od bambusa, iznad umivaonika je ručno izrađeni sapun i dezodorans, a u perlici rublja se spretno okreću usitnjeni komadići divljeg kestena koji peru šareni veš.
Svi ovi ekološki proizvodi su, kažu nam Topići, samo sitnice koje svatko može upotrijebiti u svom domu i na taj način uvelike pomoći u očuvanju prirode. Naime, obiteljska kućanstva su zapravo veliki zagađivači okoliša. Primjerice, domaćinstva u SAD-u direktno proizvode više od 20 posto stakleničkih plinova, a indirektno, kroz kupovinu različitih proizvoda, skoro 80 posto!
Promjena životnih navika
Topići su svjesni koliko je karbonski otisak jedne obitelji opasan i upravo zbog toga su odlučili promijeniti svoj život kako bi postao ekološki prihvatljiviji. Glavni pokretač tih promjena jest mama Julija koja je ujedno i članica mreže Zero Waste Hrvatska, kao i admin Facebook platforme „Sharing is caring Zagreb“.
Njen život se, kaže, u potpunosti okrenuo kada je prije 7 godina na svijet došla Rosa.
- U tom sam trenutku počela intenzivno razmišljati što mi kao civilizacija ostavljamo svojoj djeci i unucima i to me potaknulo da promijenim svoj stil života – prisjeća se Julija.
Prvi korak – izbacila je u potpunosti meso iz svoje prehrane jer je, kaže, svjesna koliko mesna industrija zagađuje okoliš. Prema navodima udruge Prijatelji životinja, cjelokupni prijevozni sektor - avioni, automobili, vlakovi - prema FAO-u proizvodi 14 posto plinova koji utječu na stvaranje učinka staklenika, dok je proizvodnja mesa s druge strane 'krivac' za čak 18 posto štetnih plinova. Svoju odluku, pak, nije htjela nametnuti ostatku svoje obitelji, no došli su do kompromisa da će namirnice nabavljati od lokalnih OPG-ova.
Izbacivanje plastičnih vrećica
Sljedeći korak promjene obuhvatio je cijelo kućanstvo jer su u potpunosti izbacili upotrebu plastičnih vrećica. Kada idu u trgovinu nose platnene, a čak i voće prilikom vaganja i kupovine spremaju u biorazgradive vrećice koje čuvaju u kući.
- Prodavačice znaju ponekad okretati očima, ali što sad, nije to tako veliki problem – dodaje Zoran.
No, Julija je smatrala kako je njihov otisak na okoliš i dalje prevelik, pogotovo s konzumerističkog pogleda, zbog čega je odlučila otići korak dalje ka očuvanju prirode i smanjenju korištenja plastičnih ambalaža. Obitelj je odbacila plastične četkice za zube i okrenula se drvenim, Julija je iz osobne upotrebe izbacila uloške i počela koristiti menstrualne čašice, a putem interneta naučila je kako napraviti vlastiti deterdžent za rublje od divljeg kestena.
- Recept je zapravo jako jednostavan. Divlji kesten treba oprati i samljeti i kad se osuši umiješa se jedna žlica u vruću vodu te se koristi kao tekući deterdžent za šareno rublje. Uz to koristimo i ocat umjesto omekšivača te još sodu bikarbonu jer imamo dosta tvrdu vodu – navodi Julija te dodaje da će sljedeće zime napraviti i deterdžent za bijeli veš od pepela od drveta.
Prirodni sapun
U kućnoj radionici obitelji Topić se još može pronaći i vlastiti sapun te tvrdi dezodorans. Sve to rade uz pomoć ulja i lužina, s time da u „deziće“ dodaju eterično ulje ružmarina te sodu bikarbonu koja upija miris znoja. Sapuni su, kažu, malo teži za izraditi te im treba šest tjedana da se osuše, no dezodoranse naprave u svega pet minuta s time da u procesu izrade iskoriste i ulje od prženja. Naime, jedno od najgorih rješenja jest izliti iskorišteno ulje niz odvod jer ono oštećuje cijevi, izazivajući milijunske štete, a i to ulje u konačnici može završiti u moru ugrožavajući sigurnost biljnog i životinjskog svijeta. Topići stoga skupljaju korišteno ulje i ponovno ga koriste za izradu sapuna, dok ostatak zbrinu na Ininim benzinskim crpkama.
Odvajanje i recikliranje otpada je, kažu Topići, univerzalni imperativ koji svi trebamo raditi, no dodaju da je potrebno smanjiti i osobnu proizvodnju otpada. Kao idealnu platformu za cirkularnu ekonomiju navode Sharing is caring Zagreb putem koje građani poklanjaju i udomljuju različite kućanske predmete. Na taj način su i oni pronašli naslonjač koji im je u dnevnom boravku, a i sami su već poklonili brdo vlastitih stvari koji bi u protivnom završili na reciklažnom dvorištu.
Jedan veliki rođendanski poklon
Naravno, nije Julija jedina koja se zalaže za bolji odnos prema okolišu. Zoran planira napraviti crni spremnik za vodu u dvorištu kako preko ljeta ne bi morali koristiti energiju za zagrijavanje vode za tuširanje. Malena Rosa je isto tako prigrlila zelene metode pa tako u vrtiću koristi bambusovu čašicu umjesto jednokratnih plastičnih čaša za vodu, a pomaže i mami prikupljati plastične vrećice na obližnjim livadama kako se ježevi ne bi u njih zapetljali. U obitelji imaju čak i posebno pravilo za dječje rođendanske poklone.
- Od gostiju i članova obitelji primamo malene donacije od nekoliko desetaka kuna pomoću kojih onda kupimo jedan veliki poklon umjesto milijun plastičnih igračaka. Isto tako, kada idemo na rođendan, radije poklonimo ulaznicu za kazalište, muzej ili zoološki i moram priznati da se to drugoj djeci baš jako sviđa – priča mama Julija.
Njihov stil života primjećuju i ljudi oko njih. Julija nam kaže kako joj je jedna majka iz vrtića priznala da joj je ponekad teško reciklirati, no da se onda sjeti nje i shvati da nema pravo zabušavati prema okolišu, a drugi su, ponukani njihovim iskustvom, počeli kompostirati uz pomoć kalifornijskih glista. Kako kaže, drago joj je čuti da njeni prijatelji i susjedi mijenjaju svoje navike kako bi pomogli okolišu, no ističe da je pred svima nama još dalek put i da moramo svi skupa puno više promijeniti kako bi sačuvali planetu za generacije koje će doći poslije nas.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i PPD-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....