Dalmacija ima ogroman solarni potencijal. Na obali se bilježi i do 2700 sunčanih sati godišnje, dok na Hvaru, najsunčanijem otoku u Hrvatskoj, ta brojka ide i do 2800. Lokalci znaju reći da kada bi svaka kuća od Sućuraja do Grada Hvara postavila solarnu elektranu, bilo bi dovoljno električne energije za cijelu Dalmaciju.
No, spomenuti potencijal se ne iskorištava do svog maksimuma, iako je opće poznato da računi za režije budu značajno manji, a povrat investicije ugradnje fotonaponske elektrane je otprilike šest godina. Štoviše, manje regije u Njemačkoj broje više solara na krovovima obiteljskih kuća u odnosu na obiteljske kuće u Hrvatskoj, uz naglasak da se u toj zemlji u prosjeku bilježi oko 1600 sunčanih sati godišnje.
Postavlja se stoga logično pitanje – zašto je tome tako, pogotovo kada u obzir uzmemo turističku moć Dalmacije?
Uzmimo za primjer ponovno Grad Hvar. U tom je mjestu prema posljednjem popisu stanovništva upisano gotovo 4.000 stanovnika. S druge strane, samo je u kolovozu ove godine na ulicama toga grada zabilježeno više od 47.000 turista, što je skoro 12 puta više ljudi nego što je lokalaca. Oni također koriste klimu, toplu vodu, kuhaju, pale svjetlo…drugim riječima, ovisni su o električnoj energiji, baš kao i “domaći”. Osim toga, prosječan turist u pravilu više troši energije kad je na godišnjem, nego kad je doma i to iz jednostavnog razloga - na godišnjem je i opustio se! Ako to uparimo s činjenicom da s porastom temperature rastu i potrebe za hlađenjem te tuširanjem, jasno je da potrošnja energije značajno raste.
Naravno, tu je pitanje sezonalnosti koje u pravilu najviše koči obalne vlasnike apartmana i obiteljskih kuća na ugradnju solarne elektrane. Ipak, Dario Ilija Rendulić, inženjer iz tvrtke Thorium Software, koja je, između ostalog, izradila aplikaciju za energetske izračune u zgradarstvu, kaže da se u toj dilemi treba okrenuti osnovnom pravilu isplativosti ulaganja – ako puno trošiš, onda se isplati.
Veća potrošnja, veća korist
- Sve, naravno, ovisi o kontekstu. Ako posjedujete vikendicu na obali u kojoj boravite samo par tjedana u godini, onda vam se vjerojatno ne isplati ugraditi solarnu elektranu. No, ako se radi o kući koju koristite tijekom cijele godine ili je riječ o hotelu ili nekom drugom turističkom objektu koji troši puno energije, onda se neminovno isplati uložiti u investiciju s kojom ćete imati kontinuirano manji trošak. Isto, ako se bavite pružanjem ugostiteljske usluge u domaćinstvu i preko ljeta imate popunjenu kuću, velika je vjerojatnost da vam se isplati ulaganje u fotonaponsku elektranu. To možemo potkrijepiti činjenicom da većina obiteljskih kuća koje se bave turizmom za pripremu tople vode koriste električne bojlere, perilice rublja i klime za hlađenje, električne štednjake za kuhanje, što su sve uređaji koji troše puno električne energije. Sretna činjenica je da se ta potrošnja događa kada imamo puno sunca i možemo proizvesti mnogo električne energije iz fotonaponske elektrane. Drugim riječima, kada se ispuni pravilo da puno trošite, tada se isplati uložiti u solarnu elektranu, čak i ako koristite kuću samo tijekom turističke sezone – ističe Rendulić te kao izuzetno olakotnu okolnost navodi cijenu fotonaponske opreme.
Naime, prema godišnjem izvješću Berkely Lab-a “Tracking The Sun” iz 2022., cijena sustava solarnih elektrana za kućanstva pala je za 39 posto tijekom posljednjeg desetljeća - sa 6,2 dolara po vatu u 2012., na 3,8 dolara po vatu. Prema tome, ugradnja solarne elektrane u navedenim uvjetima je isplativa, čak i bez subvencija.
Mikroinverteri i inverteri
Računica je, dakle, jednostavna - ako se bavite turizmom od pet do devet mjeseci, solarna elektrana će u tom razdoblju proizvesti više od polovice ukupne godišnje proizvodnje, što čini ulaganje isplativim, upareno s niskom cijenom instalacije solarne elektrane i relativno visokom cijenom električne energije.
No, u slučaju da se odlučite za ugradnju solarne elektrane, u fokus dolazi nova dilema – koju ugraditi? Trenutno na tržištu postoje dvije vrste kućnih solarnih elektrana – s centralnim inverterom i s mikroinverterima.
Nenad Ukropina, član Uprave ENNA Opskrbe, objašnjava nam da su mikroinverteri i inverteri uređaji koji se koriste u solarnim panelima za pretvaranje jednosmjerne struje proizvedene u solarnim panelima u izmjeničnu struju koju možemo koristiti za napajanje uređaja u kućanstvu.
Inverter je centralizirani uređaj koji se obično postavlja na zid kuće ili u garažu. Bez obzira na broj panela na krovu, koristi se jedan inverter za sve solarne ploče u sustavu, a u slučaju kvara invertera, cijeli sistem postaje disfunkcionalan.
S mikroinverterima je pak drugačija priča. To su manji uređaji koji se postavljaju na poleđinu solarnog panela. Svaki mikroinverter zasebno pretvara struju iz pojedinačnog solarnog panela u izmjeničnu struju, što znači da svaki panel može raditi neovisno od drugih u sustavu.
Nadogradnja baterijskog skladišta
Inverteri su, prema tome, centralizirani, dok su mikroinverteri distribuirani te stoga pružaju fleksibilnost i optimalnu učinkovitost u solarnim sustavima. Osim svega navedenog, mikroinverteri imaju još jednu važnu prednost – mogu se naknadno spojiti na dodatne panele, ako kućanstvo odluči pojačati snagu elektrane.
Enna Opskrba već sada ugrađuje opremu s mikroinverterima koja je kompatibilna s nadogradnjom baterijskog skladišta, a Ukropina predviđa da spomenuta tehnologija u budućnosti neće biti samo isplativa, nego i nužna.
- Današnja tehnologija, pogotovo ona koju nudi ENNA Opskrba, jest dovoljno efikasna i sofisticirana da može prihvatiti novosti s kojima ćemo se suočiti u budućnosti. Savjetujemo ugradnju mikroinverterske tehnologije radi veće fleksibilnosti i skrenuli bismo pozornost budućim kupcima da odaberu rješenja koja će omogućiti ugradnju baterijskih skladišta u trenutku kada to postane isplativo. Uostalom, kada se ukine netiranje i cijena električne energije za kućanstva postane bliža ekonomskoj koju diktira tržište, onda će baterijska skladišta postati ne samo isplativa, nego i nužna. Pretpostavka energetske struke jest da će kućni solarni sustavi na kraju biti samostalni, centralizirani proizvođači električne energije koji će višak skladištiti te koristiti po potrebi – navodi Ukropina.
Energetska neovisnost
No, kada govorimo o solarnim elektranama, u pitanju nisu samo smanjeni računi/režije, nego i energetska neovisnost i stabilnost. Rendulić ističe da onog trenutka kada proizvodiš energiju na svojoj lokaciji i pri tome si energetski učinkovit, smanjio si svoju ovisnost u uvozu energije, odnosno više si otporan na tržišno kretanje cijena energije i dostupnost energije.
- U kontekstu kućanstva, kao “uvoz” možemo gledati energiju iz mreže. Kada proizvodiš svoju električnu energiju, manje si ovisan o opskrbljivaču. To u prvom redu podrazumijeva stabilnost cijene, što znači da na vas ne utječu ili manje utječu oscilacije na tržištu koje su bile itekako prisutne posljednjih godina. Drugim riječima, energetska neovisnost donosi manje troškove, ali i veću slobodu da sami donosite odluke i planirate svoj budžet – navodi Rendulić te dodaje da se spomenuta premisa ne odnosi samo na kućanstva, hotele i druge turističke objekte, već i na države i EU.
Ako u članku moramo podvući konačni zaključak – isplati se ugraditi solarnu elektranu u Dalmaciji, neovisno radilo se o obiteljskoj kući, apartmanu ili turističkom objektu. No, spomenuta konkluzija ne vrijedi nikako samo za Dalmaciju, već za cijelu Hrvatsku koja ima sve predispozicije da maksimalno iskoristi potencijal Sunca.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i ENNA Opskrbe.